Temperatura preko 30 °C, zagušljivo bez strujanja zraka, vezane, boks dovoljan samo za okrenuti se, betonski pod, kombinacija slame i izmeta privlači na stotine insekata, zaglušujuća buka mehanizacije za rasipanje hrane, voda ustajala, pretopla... na mnogim farmama i štalama na žalost ovako izgledaju uvjeti držanja krava.
Muzna grla su živuće tvornice, opterećene konstantnim pritiskom za što većim proizvodnim rezultatima, s minimalnim ulaganjima. Selekcijski i proizvodni programi jednim dijelom povećavaju proizvodnju na uštrb zdravlja krava. Genetski potencijal grla iskorištava se do maksimuma, a u prvi plan se stavlja rezultat, proizvodnja, odnosno količina mlijeka. Silni pravilnici, zakoni i uredbe o zaštiti i dobrobiti životinja nažalost na mnogim farmama i štalama su samo slova na papiru. U takvim uvjetima i pritiscima proizvodnje na pojedinim farmama krave i 365 dana ostaju samo u stajama zatvorene, bez izlaska vani na livade ili pašnjak.
Temperatura preko 30 °C, zagušljivo bez strujanja zraka, vezane, boks dovoljan samo za okrenuti se, betonski pod, kombinacija slame i izmeta privlači na stotine insekata, zaglušujuća buka mehanizacije za rasipanje hrane, voda ustajala, pretopla... na mnogim farmama i štalama na žalost ovako izgledaju uvjeti držanja krava.
Na sve to ako se doda činjenica koliki napor podnosi organizam krava, za 1 litru mlijeka kroz vime minimalno mora procirkulirati 500 litara krvi, stres postaje konstantna pojava krava. To se odrazi prvo na zdravlje, proizvodne količine mlijeka i na kraju farmerovu zaradu. Dobri higijenski i mikroklimatski uvjeti u farmi, osiguran pristupu mikrobiološki ispravnoj hrani i vodi, dovoljno prostora za kretanje uveliko smanjuju stres kod krava, povećava se proizvodnja, a ispunjavaju se i osnovni postulati dobre prakse dobrobiti i zaštiti životinja.
Krave nemaju pauzu, nemaju bolovanje, nema godišnjeg odmora, rade 365 dana u godini u tri smjene dnevno. Često se poljoprivrednim rječnikom koristi pojam uvjeti držanja ili uzgoja krava, s moralne, humane strane gledanja krava kao živih bića, to su uvjeti rada. Radni staž traje 4-5 godina, period kada krave drže maksimum proizvodnje, te se poslije vrši remont stada, u proizvodnju se uvode nove mlađe junice. Idu li izlučene krave u zasluženu mirovinu/penziju!? Da li i zašto krave držati u sistemu ispusta!? Prekidati ispust preko noći, kako ograditi prostor za ispust, kada voditi na ispašu, kako osigurati vodu, mnoga pitanja i diskusije su vrlo zanimljive farmerima.
Na jednom od foruma, "Obećana ispaša", farmer Nil Darvent iz Irske kaže da se drži obećanja "Pasture Promise", i jamči svim kravama na svojoj farmi minimalno 180 dana u godini na ispaši. "Moje krave su od polovine ožujka vani pa sve dokle god snijeg ne padne napolju, mnogo se lakše tele, zdravije su, a i mnogo manje posla ima oko njih." Sličnom mišljenju pridružio se i farmer Saudin (okolica Mramora, BiH) te na forumu predstavio svoj primjer: "Koristim ispust za krave od ranog proljeća do kasne jeseni. U jednoj strani ispusta budu samo preko noći, a na drugoj strani se daje kabasta hrana i tu protječe potok na kojem se napajaju."
Prednosti ovog načina držanja su višestruke - bolje zdravlje krava, lakše čišćenje, lakše otkrivanje estrusa i mnoge druge, ali ima i nedostataka. Naime, krave koje su jače otimaju hranu, kada je kiša blate se, moraju se po noći zatvarati. No, u svakom slučaju, bolje je koristiti ispust ukoliko postoje uvjeti za to.
Šetnja od staja do ispaše na livadama ili pašnjaku je idealna za krave, (do 2-3 km udaljenosti). Mnogi farmeri ispust organiziraju tijekom ljetnih mjeseci, stoga je neophodno prilikom ispusta kravama osigurati i osnovne potrebe, a to je postaviti kontejnere sa vodom u središte pašnjaka kako bi se slobodno napajale vodom te napraviti u jednom kraju nadstrešnicu za hlad.
Ne izvoditi krave na zapuštene parcele i livade obrasle travama višim od 15 cm i slično. Krave su sretne vani, na ispustu, stoga dovoljno je ograditi prostor izvan staje gdje će makar jednom dnevno izlaziti iz staje na ispust ukoliko nema u blizini livada ili pašnjaka.
U videu ispod pogledajte kako se ponašaju i osjećaju krave puštene van štale.
Tagovi
Autor
Đuro Japaric
prije 4 godine
Do prije 25 godina krave su se u većini sela Slavonije zajedno čuvale na ispaši , u doba kada su ljudi imali 1 do 5 krava . U RH išlo se na hotelski najskuplji uzgoj krava . Stjepane , neznam koliko je još pašnjaka ostalo u Posavini , u RH i lopovskom raspolaganju sa podržavljenim zemljištem !
Adi Pašalić
prije 4 godine
Poenta nije u sistemu ishrane, nije cilj clanka "forsiranje" pašnjackog sistema ishrane" vec omogucavanje kravama slobodu kretanja, komocije, dakle ili na pašnjaku ili u ograđenom prostoru pored stale, pozeljno je krave ispustat makar jednom dnevno ako su u staji ...
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Valentin Likosar ne moram se ja uspoređivati sa nikim, već pričam iz iskustva i kako jeste. Ali zbog državne politike, lokalnih šerifa te lobija mljekarsko-prerađivačke industrije je stoka utjerana u štale, a sa time i poskupljena proizvodnja koju se ne želi platiti. Živim u Slavoniji, posavini i znam da i kako se može sa ispašom te kojom vrstom dohrane (koja je jeftina) proizvoditi skoro 8 mjeseci u godini.
Đuro Japaric
prije 4 godine
Nema Hrvatska zemlju a ni klimu za ispašu krava , to je zemlja od otoka i kopna , za uzgoj ovaca i koza sa ispašom uz dopunsku prehranu ! Prešao sam veliki dio Hrvatske pješice , bio u 10 država zapadne i istočne europe
Valentin Likosar
prije 4 godine
Aj se uozbiljite. U našim uslovima ispaša ne omogućava dovoljnu količinu hrane u dovoljno dugom dijelu sezone. Ispaše je dovoljno mjesac dana u proleće i mjesec dana početkom jeseni pre većih kiša. Sve ostalo je ili blato u jesen ili sve spaljeno u ljeto. Nemojte se uspoređivat sa Irskom, kud trava raste na jugu 365 dana u godini, i to je trava koja je na pašnjaku svu tu dobu u optimalnom stanju rasta za prehranu.
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Prvo je struka vršila propagandu da krave moraju ići iz polja i sa ispaše u štale, onda kada su to postigli i "zatvorili" stoku u zatvoreno su se sjetili da trebaju se praviti skupi objekti od par miliona kuna. Sada opet ni to nevalja ... Dno dna struke sa naših područja ...