• Zaštita OPG-a
  • 04.09.2016. 12:00

Bez OPG-a, obitelji postaju socijalni slučajevi

Stručnjaci ocjenjuju kako zadrugarstvo u poljoprivredi nudi bolje mogućnosti organiziranja, suradnje, otkupa, plasmana viška proizvoda malih obiteljskih gospodarstava u ruralnom prostoru. To potvrđuje i Zajednica udruga zaštite obiteljskih gospodarstava općina Lovreć i Šestanovac!

Foto: Nedjeljko Musulin, Zajednica udruga za zaštitu obiteljskog gospodarstva općina Lovreć i Šestanovac
  • 11.157
  • 1.154
  • 0

Čuju se komentari kako je malo obiteljsko gospodarstvo uvjet opstojnosti te da ono ima ogromno značenje kao jedno od temeljnih pitanja obiteljskog života. Čini se pak kako mjerodavne institucije o tome nemaju jasan pogled, a kamoli određeno stajalište.

Doima se kako se u nas još uvijek ne shvaća da samo seljaci nisu nositelji obiteljskog gospodarstva, nego su to i radnici, ribari, težaci, zanatlije, obrtnici, dakle, svi zaposleni, kao i oni bez radnog mjesta. Dakako i oni koji dio vremena provode u vrtu, voćnjaku, masliniku, vinogradu, polju, na moru baveći se poljodjelstvom odnosno ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom, povrćarstvom, pčelarstvom, ribarstvom, eko proizvodnjom.

Bez gospodarstva na kojem bi radila, obitelj postaje socijalni slučaj

Kao da se zaboravlja i na činjenicu kako će naša obitelj, bez svog gospodarstva, biti u sve većoj mjeri izložena tržišnim turbulencijama, što njezine članove, ocjenjuju stručnjaci, sve više pretvaraju u socijalne slučajeve. Naime, obiteljsko gospodarstvo nije samo nužna pretpostavka skladnoga obiteljskog života, nego i stabilnog poretka, a koje kroz stoljeća nosi i snažni obiteljski pečat. Mnogi tvrde kako postojeća situacija ne dopušta nikakva odgađanja kada je u pitanju malo obiteljsko gospodarstvo koje je, sukladno održivu razvoju, neophodno prepoznati kao jedinu perspektivu koja ima budućnost.

U tom smislu je zanimljiv hvalevrijedan program djelovanja Zajednice udruga zaštite obiteljskog gospodarstva i Udruge uzgajivača izvornih pasmina općina Lovreć i Šestenovac u kojem je malo seosko obiteljsko gospodarstvo naglašeno kao uvjet opstojnosti - okosnica održivog razvoja ruralnih prostora.

Kako sačuvati malo obiteljsko gospodarstvo?

Inače, održivost je naglašena kao temeljni parametar razvoja, baš kao i gospodarski aspekti, zaposlenost, socijala, demografski pristup, ekologija, očuvanje bioraznolikosti, bioetički pristup, zdrava hrana kao zdravstveno-medicinski aspekti. Dakako, u programu je naglašeno i očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, autohtonih sjemenskih vrsta. Značajna je i znakovita regulativa obiteljskog gospodarstva i kao kulturološki aspekti.

U središtu pozornosti su i kriteriji za određivanje ekološki čiste zdrave hrane, uglavnom kao znanstveni pristup. Iznad svega je obiteljsko gospodarstvo kao materijalna podloga skladnog obiteljskog života, i kao opće dobro, a u programu nisu zaobiđeni ni moralno-teološki aspekti.

Krava buša

"Doista je pitanje opstojnosti sela iako baš ono živi predstavljajući perspektivu koja ima budućnost za Hrvatsku. To je, među inima, toliko naglašavano i na našim tematskim tribinama na kojima smo pokušali ponuditi odgovore primjerice na upite što je selo, malo obiteljsko gospodarstvo u percepciji prosječnog građanina. Postoji i niz inih dilema koje je neophodno razjasniti ako želimo gospodarsku odnosno poljoprivrednu strategiju budućnosti. U tome su značajno mjesto odigrale naše dosadašnje predmetne tribine na kojima su izlagali eminentni stručnjaci.

Zemljišni fond u vlasništvu članova lokalne zajednice

Smatramo nužnim da se zauzme zajednički stav o tome kako sačuvati zemljišni fond u vlasništvu žitelja lokalne zajednice odnosno članova malih obiteljskih gospodarstava, postići žurnu obustavu davanja zemljišnog fonda u zakup, a tu je i moratorij na sve ugovore o zakupu, dakako i muša kao stoljetna zajednička zemlja lokalne zajednice. Ne smije se smetnuti s uma kako tzv. državna zemlja nije vlasništvo RH na način da bi tu istu zemlju prisvajale i mogle otuđiti određene interesne skupine unutar institucija hrvatske države", upozoravaju inicijatori i kreatori spomenutog programa, voditelji Zajednice udruga zaštite obiteljskog gospodarstva Martin Dagelić i Zdravko Ivandić, ističući:

Javna rasprava o poljoprivrednoj strategiji?

"Držimo kako je nužno prepoznati ruralna područja kao netaknutu prirodu, komparativnu prednost od državnog značenja, a mala obiteljska gospodarstva kao jedinu perspektivu koja ima budućnost za Hrvatsku. Također je značajna i zakonodavna regulativa malih obiteljskih gospodarstava, posebice organizirani otkup i plasman viška njihovih proizvoda. Sada je neophodno provesti vjerodostojnu javnu raspravu o poljoprivrednoj strategiji RH s težištem na malo seosko obiteljsko gospodarstvo kao okosnicu državnog razvoja ruralnog prostora i uvjet opstojnosti."

Dagelić i Ivandić tvrde kako su tradicijski uzgoj izvornih pasmina ovaca, koza, krava, svinja, peradi, baš kao i tradicijski način uzgoja autohtonih sjemenskih vrsta ratarskih i vrtlarskih kultura stoljetno-provjerena praksa obiteljskog gospodarstva u ruralnom prostoru ne samo općina Lovreć i Šestanovac.

Pogodnost az eko proizvodnju

Ističu kako su ti predjeli netaknute prirode itekako pogodni za proizvodnju ekološki čiste zdrave hrane, što je imperativ od životnog značenja za pučanstvu u tom krajobrazu dalmatinskog zaobalja. Napominju kako je nužno potrebno izbjeći totalnu industrijalizaciju, urbanizaciju poput farmi, plantaža, staja, stacioniranog i intenzivnog načina uzgoja, dakle, poljoprivredu s pozicije agro-biznisa koju elaborira, promiče, nameće liberalno-tržišna politička teorija i praksa.

Hrvatska šarena i bijela koza te ovca pramenka

"Ruralna područja treba prepoznavati kao prostore netaknute prirode kojima je inherentna, jedino isključivo poljoprivredna strategija sukladna stoljetno-provjerenoj praksi tradicijskog tržišnog gospodarstva. Ako Hrvatska želi imati svoju budućnost, morat će sačuvati izvorne pasmine poput sjemenskih vrsta i hrvatske šarene i bijele koze kao dio naslijeđa, identiteta, baštine. Zemljišni fond se mora sačuvati u vlasništvu žitelja lokalne zajednice, a komasacija, koncesioniranje su prvi koraci k rasprodaji. Za postupke vlasti nema nikakva opravdanja.

Svojatanje zemljišta i manipuliranje zakonima = siromaštvo sela

Radi se o pokušaju otimanja zajedničkih pašnjaka, privatnih posjeda pri čemu se državne institucije služe svim polugama vlasti u najgoroj maniri, a riječ je o sudstvu, državnom odvjetništvu, administraciji resornih ministarstava - složni su i organizirani u pokušaju svojatanja i otimanja zemljišnog fonda. No, hrvatska privatizacija je bila obilježena odabirom kupaca po načelu političkog klijentalizma stekavši time povlaštene uvjete otkupa najrazvijenijih dijelova nekadašnje društvene imovine. Omogućena korupcija na svim razinama rezultira i nadalje pljačkom zemljišnog fonda i posljedično siromaštvom većine stanovništva", upozoravaju stručnjaci Martin Dagelić i Zdravko Ivandić.

Ističu kako okosnicu gospodarstva, prema spomenutom programu, mora činiti ekološka proizvodnja u poljoprivredi, a nositelji takva razvoja su mala obiteljska gospodarstva. Naglašavaju da nema uglednijeg posla od proizvodnje zdrave hrane za svoju obitelj i širu zajednicu pitajući kako drukčije naći dostojanstveno zaposlenje za više od milijun besposlenih u Hrvatskoj, mahom mladih ljudi? Dragalić i Ivandić ocjenjuju kako zadrugarstvo u poljoprivredi nudi mogućnost organiziranja, suradnje, otkupa, plasmana viška proizvoda malih obiteljskih gospodarstava. Očekuju kako će i buduća zadruga na području općina Lovreća i Šestanovca, koja je u tijeku osnivanja, okupiti gotovo sva mala obiteljska gospodarstva, kao svoje članove.

Ima li spasa u zadrugarstvu?

"Nadležne institucije hrvatske države posežu ne samo za tzv. mušom koja stoljećima služi zajedničkoj ispaši, nego i za posjedima u privatnom vlasništvu. Zaboravlja se na činjenicu kako je vlasništvo nad zemljištem temeljna pretpostavka ostanka i opstanka lokalnog pučanstva u ruralnom prostoru te da tradicijski način uzgoja izvornih pasmina domaćih životinja i autohtonih sjemenskih sorti nema alternative.

To je dio vjekovnog nacionalnog naslijeđa i baštine koju treba čuvati kao pretpostavku održivog razvitka. Zbog navedenog zalažemo se da se obustavi danje krčmarenje, odnosno davanje zemljišnog fonda u koncesije te da se žurno provede javna rasprava tijekom sadašnjih izbora i pronađu zadovoljavajuća rješenja za optimalno gospodarenje preostalog resursa - netaknutog zemljišta ruralnog prostora i iznađe odgovarajući model poticanja tradicijskog načina proizvodnje i uzgoja blaga", predlažu Martin Dragelić i Zdravko Ivandić.

Foto: Nedjeljko Musulin, Zajednica udruga za zaštitu obiteljskog gospodarstva općina Lovreć i Šestanovac


Fotoprilog


Tagovi

Mala obiteljska gospodarstva Zadrugarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi