Pretraga tekstova
Križanac nastao od tri pasmine, jedinstvenih osobina, otporan na visoke temperature, sušu i kukce.
Američka pasmina goveda Beefmaster sve više se uzgaja u Europi, a centri su Portugal i Austrija. Nastala je križanjem Shorthorna, Hereforda i Brahmana.
U SAD-u su 1930-ih uzgajani kao ciljani križanci iz ekonomskih razloga. Križanje između pasmina započeo je Ed Lasater na farmi u Teksasu, a nastavio njegov sin Tom. Točan rodovnik korištenih grla nije poznat. Moderni Beefmasteri imaju nešto manje od jedne polovice brahmanske krvi i nešto više od jedne četvrtine uzgoja Hereford i Shorthorn. Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država priznalo je pasminu 1954. godine.
Zbog niza dobrih osobina, osim u SAD-u, uzgaja se u Africi i Brazilu. Odlikuje se otpornošću na više temperature, sušu i insekte. Vrlo su blage naravi.
Boja dlake se kreće od svijetlo do tamnocrvene, a životinje su srednje krupne. Krave dostižu težinu od 500 kg, maksimalno do 800 kg, dok bikovi mogu dostići i do 1.200 kg. Imaju malo zdravstvenih problema.
Krave imaju izražen majčinski instinkt i lako se tele. Prosječan razmak između telenja je 344 do 361 dan. Prosječna težina teleta prilikom teljenja je 36 kg, a prilikom odbijanja, starosti 205 dana, je 265 kg ili 50 posto od težine krave. Mlade junice i bikovi idu u rasplod sa starošću od 14 do 16 mjeseci. Gravidne junice se tele oko 24 mjeseca starosti.
Najviše se koriste u sustav uzgoja krava-tele, a glavna prednost je vrhunska kvaliteta mesa koje je nježno i sočno. Zbog dobre iskorištenosti hranjiva i karakteristika, smatra se profitabilnom pasminom. Od ostalih ih razlikuje šest osnovnih principa selekcije: dispozicija, plodnost, težina, konformacija, izdržljivost i proizvodnja mlijeka.
Lasaterov koncept je bio da se biraju goveda samo na osnovi ovih šest osobina od ekonomske važnosti, isključujući mnoge osobine na koje su druge pasmine potrošile genetsku energiju kao što su boja dlake, raspored šara, oblik i dužina rogova, visina i druge vanjske karakteristike.
Tagovi
Beefmaster Goveda otporna na toplotu Pasmina goveda Sustav krava-tele
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje