Autohtone pasmine peradi - kokoš hrvatica i zagorski puran, kakvo je stanje njihova uzgoja?

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je izvješće o uzgoju dvije autohtone pasmine peradi – kokoš hrvatica i zagorski puran u 2020. godini. 

Inače, kokoš hrvatica pripada u pasmine kombiniranih svojstava, a uzgaja se u četiri osnovna soja glede obojenosti perja: crveni koji je najzastupljeniji s 68,8 posto, zatim jarebičasto-zlatni 29,7, crni 11,2, dok ostatak od 0,7 posto pripada crno-zlatnom. 

Kada je riječ o registriranim kljunovima, najviše crnog soja je u Krapinsko-zagorskoj, crvenog u Koprivničko-križevačkoj, jarebičasto-zlatnog u Varaždinskoj dok je crno-zlatnog u Karlovačkoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Uzgojno selekcijski rad provodio se na 4.522 kljunova kod 164 uzgajivača, a u odnosu na 2018. godinu zabilježeno je smanjenje uzgojno valjane populacije. 

Najveći broj uzgajivača, a isto tako i najveći broj umatičenih kljunova nalazi se na području Varaždinske županije.

Što se tiče zagorskog purana, u Hrvatskoj je umatičeno 2.685 kljunova kod ukupno 135 uzgajivača, a najveći broj evidentiran je u Krapinsko-zagorskoj županiji, a sa znatno manjim brojem slijede Varaždinska i Osječko-baranjska županija, dok najveći broj uzgajivača, matičnih jata i snesenih jaja i odgojenih purića nalazi se u Krapinsko-zagorskoj.

Od sveukupno snesenih jaja uzgajivači nasade oko 87 posto od čega se izvali oko 83 posto purića, a od nasađenih jaja odgoji se nešto više od 82 posto purića.

Proizvodnja mesa u laganom porastu

Također, u istom izvješću objavljeno je i stanje proizvodnje mesa i jaja za prošlu godinu za Hrvatsku i EU tržištu. 

Od 2016. godine ukupna proizvodnja mesa peradi u RH u laganom je porastu, a tijekom prošle godine na klaonicama je prerađeno 3 posto više mesa nego u istom razdoblju godinu prije.

"Sniženje cijene pilećih trupova započelo je 2018. godine i nastavilo se tijekom 2020. godine, a prosječna cijena pilećih trupova bila je za 2,2 posto niža od cijena u prethodnoj godini“, navode. Vanjsko trgovinska bilanca u prometu mesa peradi iskazuje se kroz deficit. Lani je smanjen uvoz za 19,4 posto, a izvoz 7,2 posto. 

Što se tiče prošlogodišnje proizvodnje u EU, ona je, prema podacima HAPIH-a, porasla za jedan posto, a perad je jedina kategorija mesa čija se proizvodnja povećala tijekom pandemije Covid-19 i jedina za koju se očekuje i daljnji rast jer proizvođači smatraju ovu namirnicu jeftinom, zdravom i održivom. 

Poznato je kako je EU jedan od najvećih svjetskih proizvođača mesa i neto izvoznik, a proizvodnja se svrstava među najintenzivnije oblike u cjelokupnom poljoprivrednom sektoru. Prema konzumiranim količinama u Uniji meso peradi je na drugom mjestu, odmah iza svinjetine, dok je na globalnoj razini na prvom. 

Oko 75 posto ovog mesa Unija proizvodi u šest zemalja - Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj, a najzastupljeniji su brojleri s 82 posto, zatim pure 14 posto)i patke četiri. 

Udio proizvodnje mesa peradi RH u ukupnoj europskoj proizvodnji je 0,5 posto.

Opadajući trend u proizvodnji jaja

Kada je riječ o proizvodnji jaja u Hrvatskoj, ona niz godina ima padajući trend, a prosječne cijena tijekom prošle godine bile su za 1,5 posto manje u odnosu na godinu prije. No, uspoređujući s europskim cijenama bile su više sedam posto. 

U Europskoj Uniji je 366 milijuna nesilica, od čega je najveći broj u Njemačkoj. Na drugom mjestu je Poljska, zatim Francuska, Španjolska, Italija i Nizozemska. Udio Hrvatske u ukupnom broju nesilica u EU je 0,6 posto.

Kokoši nesilice godišnje proizvedu 6,3 milijuna tona jaja, što Uniju svrstava na drugom mjestu u svijetu, na prvom je Kina. Neto je izvoznik jaja i proizvoda od njih, a proizvodnja konzumnih već se niz godina održava na približno istoj razini.

Inače, Europsko zakonodavstvo dozvoljava držanje nesilica u obogaćenim kavezima, držanju na podu, slobodnom držanju i uzgoj po ekološkim načelima. Prema načinu držanja sad je više od 50 posto nesilica izvan kaveza. U Hrvatskoj je još uvijek kao dominantan način držanja kavezni s udjelom od 67,3 posto od ukupnog držanja.

Podsjećamo, u 2020. godini u Registar stočarskih farmi kao temeljnu bazu podataka o svim lokacijama na kojima se drže domaće životinje u Republici Hrvatskoj, upisano je 3.658 gospodarstava s ukupno 5.965 posjednika.

Cjelovito izvješće pročitajte u dokumentu ispod teksta. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor