Pretraga tekstova
Bedrenica, antraks ili u narodu poznata kao "crni prišt", opasna je zoonoza. Dakle, zarazna bolest kako za životinje, tako i za ljude.
Kod uginulih goveda u Parku prirode Lonjsko polje potvrđena je bolest bedrenica, javilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Objašnjavajući tijek utvrđivanja ove zoonoze, navode da je ovlaštena veterinarska organizacija provela uzorkovanje uginulog goveda na ovu zarazu te je laboratorijskim pretraživanjem 15. srpnja dobiven negativan rezultat.
Međutim, s obzirom da je veterinarska inspekcija utvrdila da je uginućima prethodila pojava neuroloških kliničkih znakova, Ministarstvo je odredilo i razudbu lešina dvije uginule životinje te od istih uzimanje uzorka za laboratorijsku dijagnostiku u svrhu isključivanja bedrenice i uzimanje uzoraka mozga radi isključivanja bjesnoće i goveđe spongiformne encefalopatije.
Navedeno je proveo Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu koji je potvrdio prethodne sumnje.
Kažu i da se u zajedničkoj koordinaciji Ministarstva i Državnog inspektorata RH provode daljnje aktivnosti i mjere na području pašnjaka Osekovo u ovom parku prirode, a u cilju sprječavanja širenja i suzbijanja zarazne bolesti.
Bedrenica, antraks ili u narodu poznata kao "crni prišt" perakutna je ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Najčešće se javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.
Kod zaraženih ljudi se javljaju tri oblika bolesti: gastrointestinalni (crijevni), nakon konzumiranja zaraženog sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa; kožni kojem su najizloženiji uzgajivači stoke, mesari, radnici u klaonicama, veterinari i osobe koje rade u objektima za obradu kože i vune te plućni oblik do kojeg dolazi nakon udisanja spora uzročnika.
Inače, kako stoji na stranicama HAPIH-a, u Hrvatskoj su imunoprofilaktičke mjere za bedrenicu propisane Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (NN 01/11).
Prema tome, goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva. Životinje se smiju izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.
Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo, a troškove provođenja mjera snosi posjednik životinje..
Tagovi
Bedrenica Antraks Crni prišt Zoonoza Uginuća goveda
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane. Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i... Više [+]
Međunarodna konferencija: “Sigurnost hrane, znanost u akciji” održava se danas i sutra u mostarskom hotelu Buna povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane.
Ista je okupila brojne predstavnike stručne i znanstvene zajednice BiH i regije na aktualne teme, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, Europske agencije za sigurnost hrane te Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.
Dr.sc. Sanjin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ispred organizatora skupa naglasio je kako se okupilo više od stotinu uzvanika s posebnim ciljem - osnaživanja znanstvenog pristupa temi sigurnosti hrane.
Erwin Cooreman, predstavnik WHO upozorio je na značaj rada Agencije, ali i na paradokse današnjeg svijeta - bacanje hrane i njenu nedostupnost, prekomjernu konzumaciju te istovremenu neishranjenost milijuna.
“Dobra hrana je kao muzika koju možeš okusiti, boja koju možeš omirisati” poslužio se citatom predstavnik HAZU akademik Željko Cvetnić naglasivši značaj multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Nije to nikakav skup stručne i znanstvene zajednice , kada na njem nema > stručnjakinje > Marijane Petir ! Tko je za Izmenu Pagiranog BEOGRADSKOG Više [+] Zakona o nasljeđivanju ( 2003 ) Marijana Petir ! Tko je za Izmjenu zakona o poljoprivrednom zemljištu , napisanim u Zagrebu 1991 , Marijana Petir , bar 6 puta ! > Znanstvena > tema , ma neće BALKANCI proizvoditi hranu , ako nemaju novčani interes , SIGUNOSNO , sam za se i nešto za susjede !
SASA FRANIC
prije 2 godine
ne znamo kako je ova nesreca dosla kod nas. ali se nadamo da ce je uspjeti izolirati i iskorjeniti bez da se prosiri dalje.