Ana Grgas: Odstrjelom divljih svinja nestat će i vukovi!

S odstrjelom divljih svinja nećemo se riješiti samo opasnosti od tzv. Afričke svinjske kuge (ASK) nego i vukova. "Jednim hicem dva ulova“, kaže  magistrica Ana Grgas. "Ako se odstrijeli polovica populacije divljih svinja, proporcionalno bi mogla nestati i polovica vukova“, procjenjuje Grgas. Naime, na području RH prema službenim procjenama obitava oko 40.000 divljih svinja i 156 vukova u 49 čopora vukova pa ako se, temeljem Naredbe Ministarstva poljoprivrede, odstrijeli polovica svinja, ostat će ih 20.000, a i populacija vuka bit će svedena na ukupno 78 jedinki.

Računica je zanimljiva i neobična, ali kako odstrjel  divljih svinja može "nauditi“ vukovima koji su zaštićena divlja vrsta?! U njih se ne smije pucati niti ih na bilo koji drugi način ugrožavati!

Vukovi idu za svinjama

Podsjetimo, kazna za odstrijeljenog vuka iznosi 200.000 kuna za pravnu, a za fizičku osobu do 30 tisuća. Tu je i dodatna naknada štete po prirodu koja iznosi čak 40 tisuća kuna po vuku. No, ovisno o kvalifikaciji, ubijanje vuka može biti i kazneno djelo za što se predviđa čak i zatvor do tri godine.

"Sve to stoji. U prirodi postoji i zakonitost hranidbenog lanca“, podsjeća Ana Grgas. Gledajte, kaže ona, vuk je prvenstveno lovac na divljač i dokazano je da prati kretanje divljih svinja, osobito kad je u krdu i mladunčad. Mladunče od divlje svinje je prava poslastica ne samo za čovjeka nego i za vuka.

Kao dugogodišnja savjetodavka u sektoru stočarstva, ali i ovlaštena vještakinja za procjenu štete od vukova magistrica Grgas ima bogato iskustvo. Tijekom brojnih očevida, uvjerila se da većina stočara, koji su imali štete od vuka, znaju da vukovi prate divlje svinje, osobito kada vode podmladak. Prate ih također u ljetnim mjesecima kada se divlje svinje kreću prema pojilištima. "Često prilikom vještačenja pitam oštećenike jeste li vidjeli divlje svinje ili njihove tragove od papaka i rovanja. Odgovor je vrlo često potvrdan, a i sama se uvjerim obilaskom terena“, kazuje Ana. Bilo je, dodaje, i situacija kada su se divlje svinje radovale nakon vuka. Privukao bi ih vonj lešina i tada bi izjele sve izuzev vune ili dlake.

Pokolj kod svinjogojske farme

Posljednjih nekoliko godina i u zaleđu dalmatinskih županija sve više gospodarstava odlučuje se na uzgoj crne slavonske svinje u poluekstenzivnom načinu uzgoja, odnosno oko nastambi su prostrani ispusti za slobodan boravak gdje mogu rovati i pasti i ako je potrebno vršiti dopunsku prihranu kukuruzom ili otpacima kućanstva ili s polja. Sve to privlači i divlje svinje koje koriste svaku prigodu da se, obično pod okriljem noći, približe svojoj "pitomoj rodbini“.

Ako ispusti imaju još i uređene jame za kaljužanje, a nisu ograđeni  farmerskom, armaturnom mrežom ili električnim pastirom, dolazi i do bliskih kontakata, čak i do parenja domaćih svinja s veprovima, koji su nadmoćniji nerastima. Dobro, a gdje su u toj priči vukovi?!

Da bi ilustrirala relaciju vukova i divljih svinja magistrica Grgas navodi primjer iz Zadarske županije. Uzgajivač ovaca iz Vrane kod Pakoštana koji je pašario u blizini svinjogojske farme u Pristegu imao je svaki tjedan dva do tri upada u stado ovaca. Naime, ispust farme je ograđen električnim pastirom, svinje nisu mogle izaći, a njihovi divlji rođaci nisu mogli ući. Ni vukovi, koji su išli za divljim svinjama, nisu mogli ući pa su, kako kaže Ana Grgas, usput svratili do ovaca koje su tijekom dana i noći boravile na otvorenom.

Slučaj u Ninskim Stanovima

Slična situacija, u kojoj su ovce stradale kao kolateralne žrtve, ponovila se i u Ninskim Stanovima na  OPG-u Frane Pavlovića, o čemu je Agroklub pisao. Ovce i svinje u ovom slučaju dijele istu nastambu s tim da su ovce na sjevernoj strani gdje je i njihov ispust, a svinje na istočnoj s ispustom na istočnoj i južnoj strani nastambe. Ispust za svinje ograđen je vrlo kvalitetno armiranom mrežom što onemogućava ulaz vuku ili izlaz svinjama, dok je ispust za ovce unutar farmerske žice ispod propisane visine. U štetnom događaju stradale su ovce, ne svinje koje su više izložene, ali su i snalažljivije. "Kada osjete vuka, unatoč dobroj zaštitnoj mreži zavuku se u svoje nastambe i miruju“, pojašnjava Ana.

Ratari i stočari podupiru Tolušićevu naredbu

Ovi i slični primjeri ukazuju na to da se i divlje životinje u prirodi ne ponašaju stihijski nego su rukovođene urođenim instinktima, utjecaju predatora. "A najveći predator za svu divljač je ipak čovjek. On je na vrhu hranidbenog lanca i hijerarhijske ljestvice i kada je ugrožen on sam ili indirektno, kao stočari kojima je ugroženo blago, vinogradari i ratari kojima su ugrožene kulture učinit će sve pa i najradikalnije mjere kako bi zaštitili svoje. Iako ne možemo zanemariti i one druge koji prate divljač, upornije od vuka, za svoju korist, dobar zalogaj“, tvrdi magistrica Grgas,

Stoga, kaže ona, poljoprivrednici iz ruralnog područja priznali oni to javno ili tiho, podupiru naredbu ministra i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića. Osobito stočari kojima su vukovi, prema riječima europske parlamentarke Marijane Petir, lani usmrtili 2.346 domaćih životinja. Stočari, također barataju podacima o puno većoj brojnosti vukova nego što  govore službene statistike. Po njima u RH na području gdje obitavaju (Gorski kotar, Lika, Dalmacija, Banovina...) više je od 450 vukova. Ali, ako slijedimo logiku Ane Grgas, bit će ih manje, službeno i neslužbeno. 

Planet zemlja traži ukidanje naredbe

Smanjenjem gustoće populacije divljih svinja povećanim odstrjelom, kaže Grgas, uslijedit će i migracije onih jedinki koje uspiju preživjeti, a svaki se uzgajivač nada da će upravo s njegovog područja nestati.

Za migracijama divljih svinja krenut će čopori vukova, stoka će moći mirno boraviti na pašnjacima, nadaju se stočari čak i bez nadzora ili barem uz opušteniji nadzor.  Većina dionika u priči o afričkoj svinjskoj kugi (ASK) i naredbi o odstrjelu polovine divljih svinja javno podupire naredbu Ministarstva poljoprivrede. Na potpisivanje peticije i prosvjed pozivaju jedino članovi i aktivisti udruge Planet Zemlja koji od ministra Tolušića ultimativno traže da odmah suspendira “spornu” naredbu jer “i divlje svinje imaju pravo na život”.

O ovoj temi bit će sigurno riječi i na skorašnjem skupu Prva dionička radionica na temu "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)” koja će se održati u srijedu 13. veljače u velikoj dvorani hotela Kolovare u  Zadru. S obzirom da je na radionicu pozvan 81 dionik iz svih relevantnih ministarstava i institucija u RH za očekivati je optimalan i za sve prihvatljiv prijedlog rješenja, barem što se tiče upravljanja strogo zaštićenim vrstama medvjedom, risom i vukom. Da se njihov opstanak ne ugrozi, ali ni da stočari ne moraju strahovati za svoje domaće životinje.  Da vuk bude sit, a ovce na broju - ako je ikako moguće?!