Stočni sirak

Sinonim: krmni sirak | Engleski naziv: Sorghum | Latinski naziv: Sorghum bicolor (L.) Moench

Stočni sirak

Stočni sirak može se koristiti u različite svrhe, za prehranu ljudi, prehranu domaćih životinja, kako zrnom tako i zelenom masom, u industriji (škrob, glukoza, šećerni sirup, alkohol itd.).

Prema načinu iskorištavanja, danas sirak dijelimo na sirak zrnaš (za proizvodnju zrna), tehnički sirak (za proizvodnju metli, četki i drugih proizvoda), krmni, šećerni sirak (za proizvodnju stočne krme - zelena krma, silaža i sijeno u sušnim područjima) te podvrsta sudanska trava koju neki smatraju zasebnom vrstom, a koristi se za ishranu stoke košnjom i napasivanjem te u novije vrijeme i za križanje sa zrnašem za dobivanje hibrida krmnog sirka. Jednogodišnja biljka, nema podzemne vriježe (podanak) i u našim uvjetima nema mogućnosti prezimljenja. Hibridni sirak širi se samo sjemenom.

Morfološka i biološka svojstva stočnog sirka

Korijen stočnog sirka građen je kao i u drugih žitarica, prodire u dubinu do 2 m, a u širinu do 1 m. Ima dobru usisnu snagu te razvija, kao i kukuruz, zračno korijenje koje povećava otpornost na polijeganje. Stabljika se sastoji od koljenaca i međukoljenaca (10 – 20 ili više), može biti visoka do 7 m, izvana je glatka i pokrivena voštanom prevlakom te je vrlo žilava i savitljiva. List stočnog sirka prema građi najviše liči listu kukuruza, no plojka mu je nešto uža i plavkasto zelene boje. Cvjetovi stočnog sirka smješteni su na metlici. Stranooplodna je biljka, iako može doći i do samooplodnje. Plod je ovalno ili jajasto zrno s pljevicama ili bez njih. Masa 1 000 zrna iznosi od 20 – 30 g, a se hektolitarska težina kreće oko 60 – 70 kg. Duljina vegetacije kreće se od 3,5 – 4,5 mjeseca.

Agroekološki uvjeti za uzgoj stočnog sirka

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje iznosi 10 – 12 °C, a optimalna 30 – 35 °C. Stočni sirak može izdržati vrlo visoke temperature, čak do 45 °C. Optimalna temperatura za rast i razvoj kreće se od 27 – 30 °C. Ne podnosi niske temperature jer ispod 15 °C slabije raste, a ispod 10 °C zaustavlja porast.

Voda i tlo

Vrlo je otporan na sušu. Za vrijeme nicanja i u početnom rastu i razvoju, dok ne razvije korijenov sustav na veću dubinu, stočni sirak treba normalnu opskrbu vodom. Najbolje uspijeva na plodnim, strukturnim i lakšim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije.

Agrotehnika za proizvodnju stočnog sirka

Plodored

Na lošim tlima može se stavljati na prvo mjesto u plodoredu jer će, u odnosu prema drugim kulturama, na njima stočni sirak dati najpovoljnije rezultate. Može se sijati i nakon strnih žitarica, okopavina, zrnatih mahunarki, pa i nakon drugih manje povoljnih kultura. Nakon stočnog sirka nije dobro sijati ozime kulture jer on u jesen kasno dozrijeva, ostavlja veću masu nadzemnih organa i korijena, koje je teško kvalitetno zaorati. Zato je najbolje plodored isplanirati tako da poslije stočnog sirka dođu jare kulture.

Obrada tla

Obrada tla provodi se prema istim načelima i na isti način kao i za kukuruz. Sije se kasnije od kukuruza, pa postoji veća opasnost od isušivanja tla i od zakorovljenosti. Da bi se to spriječilo, potrebo je tlo kultivirati do sjetve. Stočni sirak ima sitnije sjeme, i usporeni početni razvoj, pa tlo za sjetvu treba fino prirediti da bi se sjetva mogla kvalitetni obaviti.

Osnovna obrada tla ovisi o pretkulturi. Osnovno oranje treba izvesti u jesenskom periodu na dubinu 25 - 30 cm, a zajedno s oranjem, ako je moguće, obaviti i osnovnu gnojidbu. Rano u proljeće treba pristupiti dopunskoj obradi tla, tj. zatvoriti brazdu da bi se spriječio gubitak vode te kvalitetno pripremilo tlo za sjetvu. Pred sjetvu cilj je stvoriti mrvičastu strukturu s posteljicom za zrno. Najpraktičnije oruđe je sjetvospremač s dubinom rada do dubine sjetve.

Gnojidba

Stočni sirak dobro reagira na gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom. Na prosječno plodnim tlima potrebno je osigurati oko 130 – 160 kg/ha dušika, 130 – 150 kg/ha fosfora i 130 kg/ha kalija. U rasporedu gnojidbe valja postupiti isto kao za kukurz.

Njega usjeva

Poslije sjetve obavlja se valjanje. Ako se stvori pokorica, treba ju pravodobno usitniti drljanjem. Suzbijanje korova, kultivacija i prihrana obavljaju se kao kod kukuruza.

Sjetva stočnog sirka

Termin sjetve ovisi o namjeni sirka. U glavnoj sjetvi sirak treba sijati kada se tlo dovoljno ugrije, na oko 12 – 15 °C, a to je u prvoj polovici mjeseca svibnja. Sije se sijačicom u redove. Sirak metlaš i sirak za zrno siju se na razmak 50 – 60 cm između redova, 8 – 10 cm u redu, pa se gustoća sklopa kreće oko 200 000 – 260 000 biljaka/ha. Sirak za proizvodnju zelene mase sije se u sklopu 400 000 – 500 000 biljaka/ha, u užim redovima. Sirak za silažu i šećerni sirak siju se u sklopu oko 70 000 biljaka/ha. Sirak ima relativno sitno sjeme i sije se na dubinu 2 – 3 cm, što ovisi o tipu i vlažnosti tla.

Žetva stočnog sirka

Sirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

Sirak metlaš (tehnički sirak) žanje se ručno u punoj zriobi kao i šećerni sirak. Sirak za zelenu stočnu hranu i silažu žanje se silokombajnima u vrijeme pred metličanje i u metličanju (za silažu). Prinosi sirka mogu biti vrlo visoki, pa je moguće postići oko 7 tona zrna po hektaru.

Izvor:

  • Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.
  • Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
  • Hrvatski zavod za poljoprednu savjetodavnu službu

Hibrid sirka i sudanske trave

Sinonim: - | Engleski naziv: Hybrids resulting from the crossing of Sorghum bicolor and Sorghum sudanese | Latinski naziv: Sorghum bisolor (L.) Moench x Sorghum sudanese (Piper) Stapf.

Hibrid sirka i sudanske trave

Biljke iz roda Sorghum prije svega su energetska hraniva te su posebno značajne za proizvodnju silaže. Kod sorti i hibrida sirka i sudanske trave prosječan sadržaj proteina iznosi 10,5%, sirove celuloze 40,8%, sirovih masnih tvari 0,4%, sirovog pepela 8,0%.

Izvor:

  • Prof. dr. P. Erić, dr. V. Mihailović, prof. dr. B. Ćupina, prof. dr. Đ. Gatarić; Krmne okopavine; Novi Sad, 2004.

Sudanska trava

Sinonim: - | Engleski naziv: Sudan grass | Latinski naziv: Sorghum sudanense ( Piper ) Stapf.

Sudanska trava

Sudanska trava ima tanku i visoku stabljiku, dobro busa, ima dosta lista, pa se koristi za proizvodnju sijena. Pripada među sirke koji su rašireni u toplim predjelima. Uspijeva svuda gdje se uzgaja i kukuruz, i nije posebno zahtjevna kad je u pitanju zemlja.

Može se kositi više puta, a upotrebljava se za spremanje silaže (silira se kada naraste do visine 120 - 130 cm jer je odnos hranjivih tvari tada najpogodniji, a radi visokog sadržaja šećera dodaci siliranju nisu potrebni) i za zelenu krmu (najpogodnije je kada naraste na visinu od 60 cm).

Sudanska trava ima izrazito velike potrebe za dušikom koji se dodaje u količini od 120 - 150 kg/ha, fosfora 80 - 100 kg/ha, a kalija 120 - 160 kg/ha. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva treba dodati prije oranja, a drugu polovicu u dopunskoj obradi tla. Do 1/3 dušika treba unijeti sa predsjetvenom obradom tla, a preostale količina 30 - 40 kg/ha dušika dodaje se u prihrani kada sudanska trava ima 6 do 10 listova te poslije svake košnje treba obaviti prihranu sudanske trave sa 30 - 40 kg/ha dušika (100 - 150 kg/ha KAN-a). Od prihrane do uporabe (košnje ili napasivanja) treba proći najmanje oko 20 dana.

Za proizvodnju mase za silažu može se uzgajati kao glavni usjev ili kao naknadni usjev poslije iskorištavanja ozimih krmnih usjeva (grašak, grahorice, krmna repica i ogrštica). 

Sije se od svibnja do kolovoza na razmak između redova 15 - 20 cm za zelenu krmu, sijeno i napasivanje, a za proizvodnju silaže na međuredni razmak od 70 cm, kao kukuruz, zbog korištenja silažnog kombajna. Dubina sjetve sudanske trave je 3 - 4 cm. Norma sjetve iznosi 25 - 30 kg/ha. Samo se u postrnoj sjetvi mora upotrijebiti veća količina sjemena 30 - 40 kg/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. P. Erić, dr. V. Mihailović, prof. dr. B. Ćupina, prof. dr. Đ. Gatarić; Krmne okopavine; Novi Sad, 2004.
  • Sjemenarna

Stočni sirak - Sorte

ukupno: 6, aktivno: 3, neaktivno: 3

GRAZER N

SPEED FEED – ZA KRMU

SUCROSORGO 506

SUPERDAN – ZA KRMU

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Stočni sirak.

Stočni sirak - Tekstovi