Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Riža

Sinonim: - | Engleski naziv: Rice | Latinski naziv: Oryza sativa L.

Riža

Riža se, kao pšenica i raž, prvenstveno upotrebljava za prehranu ljudi jer je lako probavljiva, blago djeluje na probavni trakt i ne izaziva poteškoće u probavi. Rižu u trgovinama možemo dobiti kao integralnu tamnu ili rafiniranu bijelu. Iako smeđa sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija. Zrno sadrži oko 60 – 70 % ugljikohidrata, oko 6 – 8 % bjelančevina, oko 2 % masti, oko 10 % celuloze i oko 6 % mineralnih tvari.

Riža se može uspješno uzgajati i do 1 500 m nadmorske visine, pod uvjetom da ima dovoljno vode za navodnjavanje. Od njezinog zrna proizvodi se škrob, puder, alkohol, ulje, margarin, vitamini, različiti kemijski i farmaceutski proizvodi. Slama riže koristi se kao stelja, ali ima veliku vrijednost i u proizvodnji finog papira, za proizvodnju šešira, torbica, obuće i namještaja.

Morfološke i biološke osobine riže

Korijen je žiličast i prilagođen životu u vodi. Sekundarni korijenov sustav razvija se iz čvora busanja. Većina korijenja razvija se u plićem dijelu tla oko 15 cm dubine. Stabljika je građena od nodija i inetrnodija, u donjem je dijelu šuplja i može narasti u visinu od 50 – 150 cm. List se sastoji od rukavca koji raste znatno dulje nego kod drugih žitarica i plojke. Cvjetovi su oblikovani u metlicu. Plod je zrno. Ljuska riže je teško probavljiva. Masa 1 000 zrna iznosi oko 30 g, a hektolitarska težina se kreće oko 50 kg. Dužina vegetacije kreće se od 3 do 5 mjeseci.

Agroekološki uvjeti potrebni za uzgoj riže

Temperatura

Riža može uspijevati u područjima gdje tijekom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klije na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 – 35 °C.

Svjetlo

Riža je biljka kratkoga dana i najbolje uspijeva u uvjetima s 12 sati dnevnog osvjetljenja. Najbolje uspijeva u uvjetima s većim brojem sunčanih dana.

Voda

Može uspijevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određena razina vode. Brdska riža (Oryza montana) uspijeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm oborina tijekom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz rijeka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 – 30 000 m3/ha.

Tlo

Može uspijevati na različitim vrstama tala, ali će dobre prirode dati na dobrim plodnim tlima, povoljnih fiziklanih i kemijskih svojstava. Za rižu su dobra aluvijalna i deluvijalna tla. Tla se najčešće nalaze u blizini rijeka, što omogućava bolje i jeftinije navodnjavanje. Tlo za rižu ne smije biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.

Agrotehnika za proizvodnju riže

Plodored

Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnate mahunarke.

Obrada tla

Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 – 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je provesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem.

Gnojidba

U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom dušika, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih priroda (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha dušika, 100 – 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva te polovicu dušičnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani.

Njega usjeva

Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 – 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlaanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 – 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 – 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva.

Sjetva riže

Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem.

Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 – 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena.

Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a  gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena.

Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 – 4 biljčice.

Žetva riže

Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku rujna, a kasniji u drugoj polovici rujna. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prirode, čak više od 10 000 kg/ha.

Izvor:

  • Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.

Riža - Sorte

ukupno: 2, aktivno: 0, neaktivno: 2

MARATELLI

SAN DOMENICO

Riža @ KLUB

Drljača bez kvalitetnih klinova? Ne rizikujte! Kako je blizu sezona rada sa drljačama i potrebno vam je da zamenite klinove, peporučujemo vam klinove izrađene od legiranog bor-manganskog čelika od 45HRC (Rockwell-a). 🛠️ ✅ 4 puta duži vek trajanja – imaju veliku otpornost na habanje zahvaljujući vis...

+4

Poplave u središnjoj Aziji i južnoj Rusiji usmrtile su desetke ljudi, a tisuće njih prisilile na evakuaciju. U Kazahstanu je poginulo najmanje 36 ljudi, a u Afganistanu 33 osobe, većinom poljoprivrednika. Veliko nevrijeme praćeno munjama i obilnim kišama dovelo je do bujične poplave koja je rušila k...

Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, komesar za klimatske akcije u Evropskoj komisiji Frans Timermans je rekao da globalno zagrevanje predstavlja jedan od najvećih rizika za bezbednost širom sveta. On je pozvao na to da se napori za ograničavanje uticaja globalnog zagrevanja ne sputav...

Sukob oko korišćenja vode u sušom pogođenom poljoprivrednom sektoru Španije rizikuje da naruši izvoz jagoda, jednog od najprepoznatljivijih španskih izvoznih proizvoda u evropskim supermarketima. Španska socijalistička ministarka za životnu sredinu Teresa Ribera rekla je da su neki poljoprivrednici...

Slavko Kalazić-upornost, predanost i intuicija Vina jednog od vodećih baranjskih vinara, Slavka Kalazića predstavljena su na tribini za vinske stručnjake i "vinske" novinare u Češkoj besedi u Zagrebu. Slavko Kalazić, inženjer elektrotehnike, bavi se poslom u struci a jedna manja vikendica u Baranji...

+4

NAČINI REZIDBE I DUŽINA LASTARA VINOVE LOZE. Prema rodnosti na čokotu razlikuju se dve vrste jednogodišnjih zrelih lastara: rodni i nerodni. Rodni lastari se po pravilu razvijaju iz zimskih okaca. Najrodnija su ona okca prvenstveno na jednogodišnjim zrelim lastarima koji su se razvili na dvogodišnjo...

Traminac iz Iloka šampion izložbe vina u Zelini Izborna berba prosušenih bobica traminca, godine berbe 2013. šampionsko je vino 56. izložbe vina kontinentalne Hrvatske. Za ocjenjivanje za 56. Izložbu vina kontinentalne Hrvatske, koja će biti 14. lipnja u Svetom Ivanu Zelini, pristiglo je 273 uzoraka...

Berba malina u ariljskom kraju počinje za oko mesec dana i sve se češće postavlja pitanje kakvu će cenu ove godine ponuditi hladnjačari. ”O ceni maline ne želim da licitiram jer je još uvek rano, ali prema nekim predviđanjima, kilogram maline će se plaćati 300 dinara uz tendenciju rasta cene do kraj...

Novostvorene domaće interspecijes sorte. Lasta. Ovo je bela stona sorta umerene bujnosti sa nešto većim brojem zaperaka. Zahteva formiranje urednog, pljosnatog špalira, čime se podspešuje oplodnja, olakšava zaštita i omogućava bolje sazrevanje grožđa. Za preporuku je uzgojni oblik Gijov jednogubi i...

Martin Jušta kupio Solaris U Zagrebu je predstavljena vinarija iz OPG-a Martina Jušta. Početkom 2001. Jušta je kupio 1500 trsova pretežito sorte škrlet na području Budrovac-Molvice u đurđevačkom kraju. Tijekom godina obnavljao je stari vinograd a 2017. zasadio nove loze u Čepelovcu i Belevinama među...

+4

Povodom nedavnog napada svinje na ženu u Aleksincu, veterinar Mirko Raketić napominje da svinje generalno nisu agresivne životinje ali da u određenim periodima svoga proizvodnog ciklusa znaju da budu agresivne i tada mora da se vodi računa dok se oko njih radi. "Svinje, odnosno krmače su najagresivn...

Danas je Svjetski dan biljnih mlijeka. To su napitci proizvedeni od žitarica (zob, riža, pir), grahorica (soja), orašastih plodova (badem, lješnjak) ili sjemenki (kokos, konoplja) koji predstavljaju zamjenu za životinjsko mlijeko. Imaju višu cijenu ne zato jer je njihova proizvodnja skuplja nego jer...

+3