Heljda

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i načina korištenja svrstavamo je u žitarice iako prema botaničkoj pripadnosti spada u porodicu Polygonaceae (Dvornici). Oljušteno zrno sadrži oko 80 % škroba, 10 – 15 % bjelančevina, 1 – 2 % sirovih vlakana, 2 – 3 % masti i 1 – 2% mineralnih tvari; željezo, fosfor i jod te povećan sadržaj B1 i B2 vitamina.

Slama heljde se izjednačava po hranivoj vrijednosti sa slamom jarih žitarica, ali se stoci ne smije davati u većim količinama jer sadrži alkaloid fagopyrin. Heljdu oprašuju pčele jer dugo cvate i ima cvijet na koji pčele lako sjedaju, ali samo u jutarnjim satima. Pri povoljnim uvjetima može se dobiti 80 - 100 kg meda sa 1 ha.

Od 100 kg zrna heljde može se dobiti 60 – 75 kg tamnog brašna. Zeleni listovi i cvijet heljde mogu se koristiti kao izvor rutina, glikozida koji se upotrebljava u medicini kao ljekovito sredstvo za bolesti kao što su hipertenzija (povišen tlak), reumatizam i dijabetes, dok čaj od heljde pomaže kod oporavka od zračenja i kemoterapije.

Morfološka i biološka svojstva heljde

Ima dobro razvijen vretenast korijen dobre usvojne snage. U tlo prodire do 120 cm. Stabljika je razgranata, šuplja, visine oko 150 cm, sazrijevanjem dobiva crvenkastu boju. Listovi su srcoliki, a zrno je trokutastog oblika. Težina 1 000 zrna iznosi 20 – 30 grama, a hektolitarska težina je od 55 – 65 kg. Bijeli cvjetovi skupljeni su na cvjetnim grančicama koje rastu iz pupova u pazuhu listova. Cvjetanje traje dugo, oko 30 dana.

Agroekološki uvjeti za uzgoj heljde

Temperatura

Minimalna temperatura potrebna za sjetvu kreće se od 4 – 9 °C. Optimalna temperatura za klijanje kreće se oko 17 °C, a za cvatnju od 17 – 19 °C. Biljke ugibaju ako se temperatura spusti ispod -1°C.

Tlo i voda

S obzirom da prema tlu nema velike zahtjeve, tj. može se uzgajati i na blago kiselom tlu (do pH 5,5), ali zahtjeva humidniji klimat (sa više oborina) jer je dosta osjetljiva na sušu i visoke temperature, naročito tijekom cvatnje i nalijevanja zrna.

Agrotehnika za proizvodnju heljde

Plodored

Zbog relativno niskih prinosa (oko 2 t/ha) proizvodnja heljde kao glavne kulture (može se sijati od 01.05.) je manje isplativa, pa se kod nas gotovo isključivo uzgaja kao postrni usjev nakon skidanja ječma ili ozimog krmnog bilja. Kao pretkulture najbolje joj odgovaraju uljana repica i strne žitarice.

Obrada tla

Osnovna obrada tla se obavlja na dubinu 20 – 25 cm oranjem u jesen ili proljeće ovisno o predkulturi. Nakon ranih pretkultura izvodi se oranje strništa, ljetno oranje i duboko jesenje oranje. Poslije srednje ranih pretkultura mogu se izvesti dva oranja, a poslije kasnih samo duboko jesenje oranje na 30 – 35 cm dubine. Ako se tlo ne može kvalitetno pripremiti za sjetvu samo sjetvospremačem, treba koristiti tanjuraču s drljačom, a pripremu u tom slučaju, obaviti noću jer su dnevne temperature visoke, pa se na vjetrovitom vremenu brzo gubi vlaga, što otežava pripremu tla, sjetvu, klijanje i nicanje sjemena.

Gnojidba

Ukoliko je tlo izrazito siromašno hranivima i nije gnojeno, tada se može prije obrade pognojiti sa oko 50 - 60 kg/ha dušika, 50 - 60 kg/ha fosfora, 60 - 70 kg/ha kalija. Heljda je osjetljiva na polijeganje, pa je potreban oprez kod prihranjivanja dušikom.

Plovicu planiranih fosfornih i kalijevih gnojiva treba zaorati. U pripremi tla za sjetvu aplicirati ostatak tih gnojiva te do polovice dušičnih gnojiva. Ostatak dušičnih gnojiva aplicira se u prihrani 15 dana nakon nicanja (pred pupanje) i u cvatnji (15 dana nakon prve prihrane).

Njega usjeva

Poslije sjetve obavlja se valjanje tla. Ako se nakon sjetve, a prije nicanja, stvori pokorica, treba ju pravodobno uništiti drljanjem. Ako je sjetva izvedena na razmak 45 – 50 cm, potrebno je obaviti kultiviranje, a broj kultiviranja ovisi o stanju tla i zakorovljenosti. Dobro je u blizini heljdinih polja postaviti košnice s pčelama, koje će pospješiti oprašivanje.

Sjetva heljde

Sjetva se obavlja kada se tlo zagrije na oko 15 ºC. Sjetva može započeti od 01.05 do 15.05 kada više nema opasnosti od mraza. U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg/ha sjemena dok je u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg/ha sjemena.

Sije se sijačicama u uske (razmak između redova oko 10 cm) ili široke redove (razmak između redova 45 – 50 cm) na dubinu 4 – 5 cm. Razmak unutar reda ovisi o gustoći sklopa. Gustoća sklopa je oko 200 – 250 klijavih sjemenki na m2. Gušću sjetvu treba koristiti u postrnoj sjetvi. Heljda je vrlo kompetitivna biljka s korovima zbog brzog nicanja i jakog početnog porasta, pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. Upravo zbog toga dobro ju je posijati kao krušaricu i funkcionalnu hranu, a prema potrebi i za zelenu gnojidbu.

Žetva heljde

Heljda nejednolično i dugo dozrijeva. Žetva počinje kada je većina plodova zrela, a da se zrno ipak ne osipa. Žetva se obavlja žitnim kombajnima koji se za to posebno podese. Nakon žetve sjeme se suši na manje od 14 % vlage. Očekivani prinosi trebali bi biti veći od 2 t, a u postrnoj sjetvi 1,5 – 2 t/ha. Od 100 kg sjemena heljde dobije se oko 65 kg brašna, oko 15 kg mekinja i oko 20 kg ljuske.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; Zagreb, 1997.
• Hrvatski zavod za poljoprednu savjetodavnu službu
• Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD