Orah

Sinonim: Oras | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših agroklimatskih područja preporuča se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u prvoj godini od sadnje.

Ubraja se među iznimno pri­lagodljive voćke jer jednako dobro uspijeva kako u primorskom, tako i u konti­nentalnim dijelovim naše zemlje.

Uzgaja se uglavnom kao visokostablašica s duljinom debla iznad 2,5 metra, ponajviše zbog vrijednosti drveta; no također se uzgaja i radi ploda.

Orasi koji se sade kao sadnice daju bolju kvalitetu kako ploda, tako i drveta. Orah uzgajan iz sjemena (generativnim putem) donosi puni rod između 10. i 15. godine nakon sjetve/sadnje.

Agroekološki uvjeti 

Za uzgoj plemenitih sorti oraha najštetnije su niske temperature zraka u početku vege­tacije. Osjetljiv je na visoke ljetne i niske zimske temperature. Često nastrada od proljetnih mrazeva, ali se kasnije obnovi.

U toplijim krajevima orah redovitije i bolje rađa. Njegov korijen u vrijeme zimskog mirovanja i mrazeva gotovo nikada nema oštećenja od mraza, a deblje žile izdrže i do -10 °C. Mladi plodovi oraha mogu izdržati temperature samo do -1 °C, u prvoj fazi rasta do -2 °C, a otvoreni muški cvjetovi do oko -3 °C. 

Računa se da je za uspješan uzgoj oraha dovoljno oko 750 mm godišnjih oborina, ali dobro raspoređenih. Takav povoljan raspored oborina kod nas je rijetkost. Za sušnije podneblje u vegetaciji, kao što je naše primorje, bilo bi potreb­no ljetno natapanje oraha, i to s 40 - 50 mm vode mjesečno.

Orah je heliofitna biljka, što znači da mu je potrebno mnogo svjetlosti za rast i razvoj, u protivnom, rasti će samo u visinu, a plodnost će mu biti smanjena.

Izbor položaja za podizanje nasada 

Za podizanje nasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta na blagim padinama ili ravnim terenima. Izuzetno su pogodna aluvijalna zemljišta bogata humusom (zemljišta nastala nanosima rijeka). 

Orah možemo saditi na kamenitom i glinovitom tlu, kao drvored, ogradu te čiste orahove nasade po sistemu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. 

Prikladni položaji za nasad oraha obično su položaji na kojima se uspješno uzgaja vinova loza, odnosno, blagi nagibi s kajsijama kao međukulturom. Kod nas se orah gaji do 1000 metara nadmorske visine (N/V).

Priprema tla za sadnju 

Orahu odgovaraju duboka i plodna tla, premda se može uzgajati i na tlima slabije kvalitete. Podnosi i kisela i slabo alkalna tla. Za plantažni i intenzivan uzgoj oraha potrebno je odabrati duboka i pro­pusna tla, s reakcijom tla pH 6,5 - 7,5 te s oko 10 mg fiziološki pristupačnog P2O5 i oko 20 mg pristupačnog K2O.

Priprema tla za sadnju oraha ne razlikuje se od pripreme tla za ja­buku. Treba samo voditi računa o specifičnosti oraha u pogledu reakcije tla i sadržaja hraniva u tlu te, s time u vezi, o agro-meliorativnim i hidro-meliorativnim zahvatima.

Nakon sadnje bilo bi dobro (osobito na tlima slabije kakvoće) oko svake sadnice oraha dodati 20 - 30 kg stajskoga gnojiva, vodeći računa o tome da se ono ne stavlja izravno na korijen, niti blizu korijenova vrata.

Prije sadnje oraha, sa zemlje je potrebno ukloniti suvišne drvenaste biljke zajedno s njihovim korijenjem jer se time umanjuje opasnost od truleži korijena u novom nasadu. Teren je potrebno poravnati kako bi se spriječilo zadržavanje vode ili postaviti odvodnu drenažu zato što orah ne podnosi stajaću vodu. Nakon krčenja i ravnanja po površini se rašire organska i mineralna gnojiva te se zemljište rigola na dubinu od oko 80 cm.

Izbor sadnog materijala

Za uzgoj oraha u intenzivnim plantažama preporučamo sadnju isključivo kvalitetnih sadnica cijepljenih plemenitih sorti oraha. Kvalitetniji su orasi koji se sade kao sadnice jer daju bolju kvalitetu i ploda i drva.

Najbolje je saditi sadnicu koja nema krošnje. Mladica oraha ima vrlo veliku srž, pa je potrebno, kad je prikratimo pri sadnji, sredinu rane premazati ilovačom.

Kod podizanja nasada oraha radi proizvodnje plodova, sadnice oraha moraju imati razgranat korijenov sustav, a to se postiže odsjecanjem vrha sjemena koje je proklijalo prije sadnje (skraćivanjem glavne žile kod podloga pred kalemljenje).

Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vrši generativnim putem (sjemenom) i vegetativnim putem (kalemljenjem radi dobivanja sortnih sadnica) te u rijetkim slučajevima izdancima i kulturom tkiva.

Izbor podloga 

Zbog složenosti i poteškoća u tehnici cijepljenja oraha, na tržištu je stalna nestašica cijepljenih oraha. U nas se orah razmnožavao najčešće iz sjemena. U suvremenoj proizvodnji sadnice se proizvode cijepljenjem na podlogu proizvedenu iz sje­mena.

Orah je, za razliku od drugih voćnih vrsta koje se same ukorjenju­ju (npr. lijeska) ili imaju na raspolaganju bezbroj tipova vegetativnih i generativnih podloga (npr. jabuka), ograničen na samo jed­nu podlogu uzgojenu iz sjemena.

U praksi je, dakle, najviše prihvaćena podloga proizvedena od plo­da domaćeg oraha (Juglans regia) i to zato što je na toj podlozi bolji prijem cijepova i bolja rodnost nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii te Juglans sieboldiana.

Izbor sorata 

Kod izbora sorte bitno je voditi računa o vremenu cvatnje, rodnosti, kvaliteti plodova te osjetljivosti na biljne bolesti i štetočine. Da bi se podigao zdrav voćnjak osnovni preduvijet je da se zasadi bezvirusni sadni materijal (sadnica) koji se može naći kod stručnih i iskusnih rasadničara.

Izbor uzgojnog oblika 

Za plantažni uzgoj oraha preporuča se uzgojni oblik »vaza«. Visina debla iznosi oko 140 cm (od tla do najniže primarne grane). Pri toj visini debla možemo računati i na mehaniziranu berbu ora­ha tresačima, a tako visoko deblo povoljno utječe na početak rodnosti, gustoću sadnje, uravnoteženje vegetativnog i generativnog rasta.

Bez obzira na to jesmo li sadnice posadili u jesen ili proljeće, prik­raćujemo ih samo u proljeće na oko 180 cm visine.

Sadnicu prikraćujemo 0,5 cm iznad pupa i tu ranu obvezatno treba premazati voćarskim voskom, jer rane oraha teško zacjeljuju.

Ispod mjesta prikraćivanja potjerat će vršni pup i postrani pupovi. Odabiru se tri pupa koji će tvoriti tri osnovne (primarne) grane budućeg uzgojnog oblika »vaza«. Te grane moraju biti raspoređene uzvojito i udaljene jedna od druge najmanje 20 cm.

Vrijeme i tehnika sadnje 

Preporuča se jesenska sadnja. Plan sadnje obavlja se ovisno o namjeni oraha i vrstama sadnica. Može se saditi na razmake 10 x 10 m, 10 x 9 m, ali i 5 x 5 m, što je slučaj u intenzivnim nasadima sa slabo bujnim sortama, tako da broj sadnica po hektaru može varirati od 90 do 400. Ako sadimo orah s međukulturom, odabrat ćemo naravno onaj veći razmak.

Pojedina stabla  oraha sadimo tako da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada se redni i mogući međuredni prostor može popuniti nekom drugom voćnom vrstom koja će roditi u najkraćem vremenu. Stari se vinogradi također mogu zasaditi orasima te ih se postupno, po potrebi iskrči (izvadi staro trsje).

U nasad je potrebno posaditi nekoliko sorti radi stranooplodnje i boljeg podudaranja cvatnje ženskih i muških cvatova.

Održavanje nasada 

Postignutu plodnost tla dobivenu pripremom tla prije sadnje te agrotehničkim i hidrotehničkim zahvatima treba održavati (ako ne i poboljšati) tijekom čitavog iskorištavanja nasada oraha. Samo tako ćemo moći održati visoke i redovite urode.

Stoga se to nepovratno iznošenje biljnih hraniva iz tla, za izgradnju vegetativnih organa i plodova, mora isto tako svake godine vraćati tlu gnojidbom, prije svega mineralnim gnojivima. Računa se da voćnjak koji rodi 4 t/ha suhih plodova godišnje iznosi nepovratno iz tla oko 150 kg čistoga dušika, 60 kg P2O5 i 140 kg K2O.

U prvoj godini moramo planirati barem jedno ručno zalijevanje bude li sušno razdoblje i kritičan nedostatak vlage u tlu.

U drugoj godini, kao i u prethodnoj, posebnu pozornost treba obratiti čuvanju vlage u tlu. Prije početka vegetacije obaviti prvu prihranu dušikom koji se dodaje u obliku KAN-a po 1 kg za svaku sadnicu.

U trećoj godini biti će potrebno obaviti još 2 - 3 ručna okopavanja i isto toliko puta strojnu međurednu obradu, tako da cijelu površinu održavamo nezakorovljenu i što je moguće više čuvamo vlagu u tlu.

Orah gradi veoma veliko stablo i krošnju koja daje veliki hlad, tako da pod orahom i trava slabo uspijeva.

Gnojidba 

Različiti organi oraha troše različite količine hranjivih tvari; lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik. Gnojidba pomaže u otpornosti na mraz, bolestima i štetnicima te u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovječnosti stabla.

U mladim nasadima oraha najveće su potrebe za dušikom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem svibnja i početkom lipnja. Količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g, a svake sljedeće, količina se povećava dva puta. Dušik je potreban za zametanje plodova do kraja vegetacije.

Potrebno je voditi računa o količini primjene mineralnih gnojiva jer dodana u prevelikim količinama narušavaju strukturu tla te djeluju štetno na orah. Uz organsko gnojivo preporučljivo je dodati i mineralno gnojivo jer organsko ne sadrži dovoljno mineralnih tvari.

Nakon sadnje bilo bi dobro (osobito na tlima slabije kakvoće) oko svake sadnice oraha dodati 20 - 30 kg stajskoga gnojiva uz NPK gnojivo u omjeru 7-20-30 ili 8-26-26, vodeći pri tome računa da se gnojivo ne stavlja izravno na korijen niti blizu korijenova vrata.

Za ekološko područje Hrvatske (primorsko i kontinentalno) predlažu se sljedeće plemenite sorte cijepljenih oraha: Drjanovski, Sorrento, Sejnovo, Esterhazai II, Mavette, Geisenheim 139, Šam­pion, Hartlev, Geisenheim 286, Jupiter, Franquette, Elit, Parisienne i Novosadski kasni.

Navodnjavanje 

Navodnjavanje oraha preporučuje se kao mjera koja pomaže u kvalitetnijem rastu i prinosu oraha. Vodom se prenose otopljene mineralne i organske tvari iz tla i lista u druge organe. S druge strane, navodnjavanjem se kvari struktura tla i zbog toga je potrebno tlo koje se navodnjava gnojiti organskim gnojivom jer se hranjive tvari ispiru u dublje slojeve tla. Za orah najpogodnije je površinsko navodnjavanje po sistemu brazde.

Izvori:

  1. Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.
  2. Ing. Krešimir Petranović; Voćarstvo; Peto, prošireno izdanje; Split, 2005.
  3. Ljiljana Pongrac, Karlo Brzica; Priprema i sadnja voćnjaka; Zagreb, 1993.

 

Orah - Sorte

ukupno: 28, aktivno: 20, neaktivno: 8

Alaški

Drjanovski

Džinovski

Franquette

Geisenheim 139

Ibar

Kalaraški

Kazaiku

Kišinevski

Kogilničau

Korzeucki

Kostjuženski

Mars

Milotai 10

Novosadski kasni

Parisienne
(Pariški)

Plovdivski

San julian

Saturn

Seiferdorfer

Skinoski

Sulfred

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Orah.

Orah @ KLUB

Izbjegnite gužve kod proljetnih rad...

+3

Odvodni kanali u prigradskom gradiš...

+11

Malo smo orali ovih dana :D

+5

Oj oraje, oraje Daleko sam od tebe...