Naranča

Naranča se u Indiji naziva na rangi. Riječ na rangi ili naranja prevedena je na engleski jezik u obliku norange, a tokom vremena naziv je prešao u više prihvaćeniji oblik orange. 

Porijeklo naranče

Manje je poznato da je naranča suptropska biljka iz porodice Rutaceae, roda Citrus. Pradomovinom naranče smatraju se Indija i Kina. Naranča je zimzeleno drvo visoko do 12 m koje u prosjeku daje plodove čak 100 godina, godišnje u prosjeku daje oko 500 plodova, a može živjeti do 500 godina. Cvjetovi su bijeli i mirisni, a plod ukusan i sočan, podijeljen u kriške, sa žućkastom ili crvenkastom korom. Uz grožđe i banane, smatra se najplodnijim voćem, a plodovi rastu od studenog do svibnja. Uspijeva u područjima s toplom klimom, pa se najviše uzgaja u Sredozemlju, Južnoj Africi i Kaliforniji.

Vrste naranča

Postoji više vrsta naranči koje se razlikuju po veličini, boji i kakvoći: 

• Seviljske naranče koje se, zbog gorčeg okusa, uglavnom koriste za izradu marmelada i likera; 
• Velike naranče bez sjemenki koje su nastale mutacijom u jednom voćnjaku u Brazilu, a kasnije su prenesene u Kaliforniju; 
• Naranče Valencija, koje su dobile ime po španjolskom gradu Valenciji poznatom po uzgoju naranči, jedine rastu za vrijeme ljeta i koriste se za izradu sokova; 
• Crvene naranče za koje se smatra da su hibrid mandarine i grejpa, a za crvenu boju zaslužan je pigment autocijanin; 
• Bergamot naranče koje se uzgajaju u okolici Bergama, na proljeće na malom drvetu narastu mali i kruškoliki plodovi, a njihovo ulje se dosta koristi u aromaterapiji;
• Popularne Jaffa naranče slatkog okusa i lijepog mirisa, koje sazrijevaju u proljeće.

Upotreba naranče

Naranče se konzumiraju svježe, kao desert, dodatak voćnim salatama te kao sok. Pčele koje oprašuju cvijet naranče mogu dati med, koji, naravno, ima blagi okus naranče. Kora naranči je bogat izvor pektina koji se ekstrahiraju i koriste za zgušnjavanje gelova (npr. dobivanje marmelade). Iz kore se prešanjem dobiva narančino ulje koje se koristi za kondicioniranje drvenog namještaja te zajedno sa drugim uljima iz citrusa za uklanjanje masnih mrlja i za pranje ruku. Cvijet naranče se tradicionalno asocira sa dobrom srećom i u nekim je zemljama popularan kao ukras na buketima na vjenčanjima. Iz latica cvijeta naranče se proizvodi i parfem Rosewater.

Agroekološki uvjeti za uzgoj naranče

Temperatura

Naranča je suptropska biljka i zahtijeva temperaturu između 20 i 40 °C. Zbog toga se naranče u hladnijim područjima ili tokom zime presele u zatvorene, toplije prostore. Također naranče koje se uzgajaju u hladnijim područjima nisu toliko slatke i sočne. Stabla rastu najbolje ako primaju puno sunaca, otprilike 8 - 12 sati dnevno, iako neke vrste uspijevaju bolje ako su u sjeni drugog drveta.

Voda

Jedna stvar koju stabla naranče posebno vole je vlažnost zraka. Vlažnijim zrakom plodovi su puno sočniji i imaju tanju koru. Špricajte svoje stablo često i učinit čete ga sretnim.

Pri nji­ho­vu za­li­je­va­nju va­lja bi­ti opre­zan jer ne po­dno­se sta­ja­ću vo­du. Sto­ga tre­ba pri­pa­zi­ti da se u po­dlošci­ma ne za­dr­ža­va vo­da te da su dre­na­žni otvo­ri pro­ho­dni. Za­li­je­va­mo ih umje­re­no, tj. pu­sti­mo da se ze­mlja osuši izme­đu dva za­li­je­va­nja. Ti­je­kom lje­tnih vru­ći­na za­li­je­va­mo ih češće. Zi­mi se za­li­je­va­ju ma­nje. Pri­tom tre­ba vo­di­ti ra­ču­na da ko­ri­je­nje ne bu­de vla­žno ka­ko ne bi istru­nu­lo, a gra­ne i lišće se po­sušili.

Tlo

Osim sunčeve svjetlosti, stablo naranče zahtjeva i pogodnu vrstu zemlje. Ona ne vole močvarna područja. Naj­bo­lje uspi­je­va­ju na sun­ča­nim i to­plim mje­sti­ma zašti­će­nim od vje­tra i pro­pu­ha.

Vrijeme i tehnika sadnje naranče

Prije nego se zasadi stablo, korijenje mu se namoči u kantu vode i ostavi tako neko vrijeme. Tlo se treba očistiti od korova, kamenja i starog korijenja. Iskopa se rupa dovoljno duboka i široka da korijenje komotno uđe u nju. Pazite da pupoljak stabla kojeg sadite ostane iznad tla. Rupa se zatrpava, a zemlja mora biti dovovljno usitnjena kako bi se korijenje lakše i uspješnije širilo, i zatim se zalije vodom. Ka­da u pro­lje­će pro­đe opa­snost od mra­za, agru­mi se izno­se na otvo­re­no. U ožuj­ku ih pre­sa­đu­je­mo u ra­hlu i pro­pu­snu ze­mlju, mla­de bilj­ke sva­kih go­di­nu ili dvi­je, a sta­ri­je na­kon tri do če­ti­ri go­di­ne.

Gnojidba naranče

Od tra­vnja do ko­lo­vo­za agru­me tre­ba gno­ji­ti je­dnom tje­dno, najbolje specijalnim gnojivom za agrume. Ako je bilj­ka ne­i­shra­nje­na, nje­zi­no je lišće žu­te bo­je. Koriste se NPK gnojiva u omjerima 6-7-8, 13-0-0 ili 0-15-20, što ovisi o tipu tla na kojem se naranča uzgaja. U ruj­nu pre­ki­da­mo s gno­je­njem i sma­nju­je­mo in­ten­zi­tet za­li­je­va­nja. Pri­je pr­vog mra­za agru­me smješta­mo u za­tvo­re­ne pro­sto­re. Pre­zi­mlju­ju u svi­je­tlim pro­sto­ri­ja­ma bez izra­vnog sun­ca i na tem­pe­ra­tu­ra­ma izme­đu 3 i 15 °C.

Rezidba naranče

Bu­du­ći da agru­me u po­su­da­ma uzga­ja­mo više kao ukras, nji­ho­va je re­zi­dba va­žna iz estet­skih ra­zlo­ga. Ona se sa­sto­ji u obli­ko­va­nju ku­gla­ste krošnje i pro­rje­đi­va­nja. Krošnje se pro­rje­đu­ju sva­ke go­di­ne pot­kraj zi­me, pri­je po­če­tka ve­ge­ta­ci­je. Re­žu se gra­ne ko­je ra­stu pre­ma unu­trašnjo­sti krošnje i pre­du­ga­čke gra­ne. Ako je stablo zimi odba­ci­lo lišće jer je bi­lo u pro­sto­ru s ne­do­volj­no svje­tlo­sti, tre­ba pri­kra­ti­ti i te ogo­lje­le gra­ne ko­je će po­če­tkom pro­lje­ća po­no­vno po­tje­ra­ti i ra­zgra­na­ti se. Ti­je­kom ve­ge­ta­ci­je re­zi­dba se mo­že oba­vlja­ti kod vr­sta buj­nog ra­sta, pri­mje­ri­ce li­mu­na.

Berba naranče

Plodovi naranče dozrijevaju u siječnju, veljači i ožujku. Stabljike naranči imaju vijek trajanja oko 40 godina. Prva berba počinje nakon 4 godine. Od plodova jednog drveta može se dobiti 5 l soka. Nakon 15 godina stablo dosegne svoju maksimalnu veličinu i godišnje donese oko 1 500 naranči što odgovara oko 150 l soka. Naranče moraju dozrjeti na stabljici i ne mogu se kao npr. banane brati nedozrele budući da nakon berbe više ne dozrijevaju.

Budući da stablo naranče istovremeno cvjeta, nosi zrele i nezrele plodove, berba naranči se obavlja uglavnom ručno. Plodovi se sakupljaju, pakiraju i skladište u plastične torbe dok se kamionom ne odvezu u roku od 24 sata i ne predaju u pogon za proizvodnju soka.

Izvor: ing. K. Petranović; Voćarstvo; Split, 2005.