Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.
Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Dobar su izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sustava.
Uzgajaju se na plantažama, u vrtovima i voćnjacima, a u divljem obliku rastu u šumama. Cvatnja kruške traje 20 dana, od travnja do svibnja, u kojem vremenu cvjetovi daju obilje nektara i cvjetnog praha. Količina meda ovisi o broju stabala i iznosi oko 20 kg.
Kruška cvate prije jabuke te je mogućnost proljetne pozebe znatno veća, a osim toga, osjetljivija je na apsolutne temperaturne minimume zimi. U samoj cvatnji temperature od -1 °C mogu potpuno uništiti urod jer je to najosjetljivija fenološka faza. Kada prođe faza pune cvatnje, tj. kad su kruške ocvale, temperatura od -1 °C neće potpuno uništiti urod, ali će takvi plodovi imati znatno nižu tržišnu vrijednost jer su vrlo često nepravilni (krumpirasti) i u pravilu imaju smeđi pojas od mraza. Tijekom vegetacije može podnijeti temperaturu i do 34 °C.
Potrebe kruške za vodom su puno skromnije od potreba jabuke zbog dubljeg korijena koji može crpiti vodu i iz dubljih slojeva tla. Tijekom lipnja i srpnja, u fazama intenzivnog rasta ploda i mladice, kruška zahtijeva najviše vode.
Za svoj uzgoj zahtijeva dublja tla, dobro drenirana, lakše pjeskovita, ilovasta ili ilovasto-pjeskovita. Tla trebaju biti neutralne do slabo kisele reakcije (pH od 5,5 do 7,0), bogata humusom i hranjivim elementima.
Odabranu površinu, koja je svojim položajem i svojstvima tla dobra za uzgoj krušaka, meliorativno se pognoji na temelju obavljene kemijske analize tla i nakon toga duboko obradi. Obrada znatno ovisi o tipu tla. Ako je tlo dobrih fizikalnih svojstava, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcija, obradom se ni u kojem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se dijelovi horizonta s povećanim sadržajem kalcija ne izoru na površinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uvjeti za dublje prokorjenjivanje. Takva tla se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža tla, loših fizikalnih osobina prije oranja potrebno je podrivati na dubinu 70 do 80 cm. Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tijekom kolovoza, te u takvoj gruboj brazdi tlo ostaviti do početka studenog, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, tlo se potanjura i iskolče se redovi.
Sve sorte krušaka nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, te se one moraju cijepiti s međupodlogom. Kruška se može cijepiti na podlogu divlje kruške i na različite tipove dunje. Na podlozi divlje kruške manje je osjetljiva na lošija tla, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošije kakvoće. Kao podlogu koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam's, Sydo i OHF 333. Prednost dajemo podlogama EMA i BA 29, a EMC treba služiti samo za najbrojnije sorte. Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba cijepiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte Ge-lertova, Pastorčica i Hardenpontova.
Odabir sorte ovisi o ekološkim uvjetima i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim kruškarskim područjima, ali prednost se daje onim područjima gdje je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban skup prijevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosjetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mogle postići visoku kakvoću plodova, te se mogu uzgajati samo u toplim krajevima južne RH, istočne Slavonije i Baranje. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gdje tijekom ljeta obično vlada suša. Sorte srednje dobi dozrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lokacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući čimbenik jest mogućnost plasmana.
Razmak između redova ovisi o bujnosti podloge i sorte, ali za suvremene uzgoje, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne treba biti veći od 3,2 m. Razmak unutar redova ovisi o sorti, ali načelno može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti grm i vitko vreteno.
Iskopa se jama za sadnicu. Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode. Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.
U međurednom prostoru održava se tratina koja se kosi 6 - 8 puta u vegetaciji i nezakorovljen zaštitni pojas (primjena herbicida). Ako u voćnjaku nema sustav za navodnjavanje tlo se održava stalnom međurednom obradom (u jesen rotacijskom motikom, a ljeti oranje).
Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pognoji stajskim gnojivom. Za prilično veliku gustoću sadnje preporučuju se dva načina gnojidbe:
Izvor:
ukupno: 47, aktivno: 41, neaktivno: 6
Abbe fetel
Avranška
Boheme
Boskova bočica
Carmen
Cascade
Conference
Coscia
Coscia precoce
Druardova maslovka
Društvenka
Durondeau
Etrusca
Gelertova maslovka
General leclerc
Gijoova
Grand champion
Hardenpontova maslovka
Highland
Kiferov sjemenjak
Klapov ljubimac
Kleržo
Lipanjska ljepotica
Lipanjsko zlato
Lubeničarka
Marguerite marillat
Norma
Olivijerova
Packham's triumph
Passe crassane
Pastorčica
Precoce di fiorano
Rana moretinijeva
Rosired
Šampionka
Santa maria
Srpanjska šarena
Starking delicious
Starkrimson
Tepka
Tikvica nagovik
Tosca
Trevuška
Viljamovka crvena
William's bovey
Zimska pastrmka
Vinari ozaljskog kraja-Frlan i Šoštar U Češkom domu u Zagrebu održana je vinska radionica pod nazivom "Vrijeme je ZA...Gosti su bili vinari Elvis Šoštar i Ivan Frlan iz Ozaljsko-vivodinske vinske podregije. Taj kraj se tradicionalno bavi vinogradarstvom i vinarstvom, ondje je i nekadašnja Badelova v...
Nastavak Dunja (Cydonia sp.).Da bi dunjik redovno i obilno rađao i davao kvalitetne plodove potrebno je primenjivati redovno odgovarajuće agrotehničke mere, na koje ću se u daljem tekstu osvrnuti. Đubrenje kompleksnim mineralnim đubrivima krajem novembra ili početkom decembra u količini 500 do 600 k...
Stopanja, malo mesto kraj Trstenika, lako se probila na gastronomsku mapu Srbije, sa sjajnim epitetom – mesto sa najviše pečenjara po glavi stanovnika. Zato je sasvim logično da se najbolja srpska Pečenjijada pod sloganom ”Pečenje spaja ljude“ održava upravo tamo, ove godine 7. i 8. septembra. Za vr...
Izvoz sadnog materijala iz Rasinskog okruga je prošle godine iznosio 14,7 miliona evra, što je uvećanje u odnosu na prethodnu godinu za čak 27%. Procvat cvećarstva počeo je u epidemiji virusa korona, ali se nastavio i dalje. Mnogi iskusni poljoprivrednici su napustili oranice i počeli da se zbog bol...
U vinogradima porodice Djoković ove godine dobra berba a po prvi put puštena je u javnost i prva količina vina, pod dve etikete, Đoković Chardonnay 2020 – preciznog sortnog mirisa, sa puno zrelog voća, dinje, kruška i manga i Đoković Syrah 2020 – mesnatog mirisa, otkriva crno voće i mokri kamen, sa...
Podaci Ministarstva poljoprivrede, na osnovu dostavljenih godišnjih izveštaja registrovanih proizvođača, pokazuju da se godišnja proizvodnja rakije od voća kreće oko 27 miliona litara. Ipak, procene su da godišnje imamo oko 50 miliona rakije jer veliki broj građana, skoro svako domaćinstvo, za svoje...
REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...
Posledice mraza u zasadima kruške, šljive i jabuke u knjaževačkom selu Jakovac.
Višegodišnji zasadi voća i vinove loze u Šumadiji nalaze se u dobrom stanju. Rezidba starijih zasada šljive i jabuke krenula je još u periodu kasne jeseni i sada su te biljke u fazi mirovanja, dok se mlađi zasadi ostavljaju za februar i početak marta jer ako se obavi rano mrazevi mogu da na presečen...
AGAPITO-vinarija iz Buzeta Na sjevernom dijelu Istarske županije u području Buzeta smještena je vinarija Agapito. Mjesto je Marčenegla u blizini jezera Butoniga. Tradicija vinogradarstva od kraja 19.stoljeća kada su rađeni prvi vinogradi. Poslije Drugog svjetskog rata ozbiljnije se vinogradima bavio...
JESENJE PRSKANJE JABUČASTIH VOĆAKA. Jesenje “plavo” tretiranje voćnih zasada predstavlja obavezan i neophodan tretman u fenofazi opadanja lišća. Priprema zasada voćaka za narednu vegetaciju počinje nakon završetka berbe kao potrebna mera. Tretmanima u ovom periodu se suzbijaju bolesti i smanjuje bro...
