Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Isporučili smo Horsch Pronto 6 DC RowControl s duplim spremnikom , njegovim novim vlasnicima hvala na ukazanom povjerenju i želimo im što lakši rad s novim strojem ! #PoljoprivredaIzStrasti #Horsch
Od 5. do 8. septembra, Kragujevac će biti domaćin jubilarnog 20. Sajma poljoprivrede, manifestacije koju organizuje Šumadija sajam. Ovaj sajam, koji se smatra jednim od najvažnijih događaja za agrarni sektor južno od Save i Dunava, okuplja najbolje i najinovativnije proizvođače, distributere i struč...
Kada vegetacija procveta, a krošnje postanu bujne, klasične prskalice nisu uvek optimalno rešenje - zato se sve više voćara okreće Caffini atomizerima. U ponudi imamo 2 modela: ✅ Caffini Fruteto: Nošeni atomizer, idealan za različite terene i jednostavan za upravljanje. Zahvaljujući naprednoj tehno...
#RuralFoto #priroda Moj muz je ziva enciklopedija za sve o pčelama.Ko zeli sebi dug i sretan zivot neka se bavi pcelarstvom. Priroda nam je toliko ponudima, samo trebamo da uzmemo.
NE PONAVLJATI GREŠKE U SUZBIJANJU MONILOZE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. I) Još u završetku cvetanja mnogi mladari zajedno sa cvetom suvi, kao da ih je uništio mraz. Plodovi posmeđe, meso protrune i na površini ploda javljaju se sivi jastučići. Neki plodovi otpadnu, drugi, suvi, ostanu preko zime na stablu ("m...
Povodom pojeftinjenja dizel goriva za poljoprivrednike od naredne godine, agroanalitičar Goran Đaković je rekao da će poljoprivrednik dobijati 100 litara goriva po hektaru obradive zemlje i napomenuo da poljoprivredni proizvođači ne mogu da traže podsticaje i subvencije naknadno po usvajanju budžeta...
Geografi, hemičari i fizikohemičari sa niškog Prirodno-matematičkog fakulteta i Instituta za nuklearne nauke "Vinča" ispitivaće proces erozije zemljišta u Srbiji sve do 2025. godine. Niški PMF i Institut ”Vinča” su već zajedno ispitivali eroziju zemljišta u Srbiji. Erozija zemljišta je globalni prob...
SEME POVRTARSKIH KULTURA. Pod kvalitetnim semenom podrazumeva se seme koje po svom obliku, veličini, boji, mirisu, čistoći i klijavosti odgovara određenoj vrsti povrća. Dobar proizvođač može po obliku ustanoviti je li seme dozrelo ili nije. Ako je seme smežurano, to je znak da je rano ubrano ili je...
Berba dunja se bliži kraju, a prinosi su ove godine, uprkos vremenskim oscilacijama različiti. Otkupna cena u knjaževačkoj opštini je oko 58 dinara po kilogramu.
Dani otvorenih kušaonica Martinje na dalmatinski u vinarijama Šibensko-kninske županije Nakon berbe, a povodu blagdana sv. Martina, vinari Šibensko – kninske županije otvaraju vrata svojih kušaonica i slave uspješnu vinsku godinu. Naime, u vinarijama županije će se od 11. do 13. studenog održati jes...
Panel o budućnosti poljoprivrede, održan danas u Vrpolju, u organizaciji Europske komisije i centra Europe direct Slavonski Brod potrajao je dulje od predviđenog jer je publika imala dosta pitanja i komentara. Obišli smo i nedavno otvoren Kulturno-turistički centar Eko-etno kuću, galeriju Ivana Mešt...
U Šumadiji kao i u celoj Srbiji jesen je doba kada ljudi koji žive na selu čiste svoje njive I baste sakupljajući opalo voće i povrće ,neobran kukuruz i slicno , nakon čega počinju spremati zemljište za sledeću godinu.Tako je bilo i u domaćinstvu porodice Pavlović iz sela Grabovica kod Gornjeg Milan...
