Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Rasađivanje duvana na vojvođanskim poljima je u punom jeku, najviše na području Srema gde se mahom uzgaja duvan sorte Virdžinija, dok su farmeri na severu Bačke i u Banatu posvećeni sorti Berlej. Fabrika Kompanija JTI u Senti, koja je u Srbiji najveći proizvođač i prerađivač lista duvana iz domaće p...
Mjesec prosvjeda, tako nazivaju veljaču europski poljoprivrednici koji su prošloga tjedna okupirali zgradu Europskog parlamenta u Belgiji, prometnice u Francuskoj, Poljskoj, Grčkoj, Italiji, Malti, Sloveniji, Irskoj... Kulminacija se očekuje 4. lipnja kada planiraju veliki europski prosvjed u Bruxel...
Sandra Eimane je predsjednica Udruženja mladih poljoprivrednika Latvije. Osim predsjedničke dužnosti, vodi i porodičnu farmu i farmu porodice svog partnera. Veliku pažnju posvećuje pitanju mentalnog zdravlja mladih poljoprivrednika. Njenu priču donosimo uskoro u 8. epizodi serijala #TalentiEUregija
Od 5. do 8. septembra, Kragujevac će biti domaćin jubilarnog 20. Sajma poljoprivrede, manifestacije koju organizuje Šumadija sajam. Ovaj sajam, koji se smatra jednim od najvažnijih događaja za agrarni sektor južno od Save i Dunava, okuplja najbolje i najinovativnije proizvođače, distributere i struč...
Poljoprivrednici iz Padine u opštini Kovačica privode kraju žetvu maka kojeg su jesenas posejali na oko 200 hektara i nisu zadovoljni prinosima jer je kiša stigla kada nije trebalo, pre i tokom cvetanja. ”Zato su prinosi ispod prosečnih, oko 600 kg/ha sa kojima nismo zadovoljni“, kaže dugogodišnji p...
Vozeći se uz Savu u Lonjskom polju nisam mogao propustiti priliku da snimim ovu dugonogu ljepoticu u polju... #RuralFoto #proizvodnja
Proglašenje 2024. za Međunarodnu godinu kamila ima za cilj jačanje svesti o značaju ovih životinja koje na više kontinenata predstavljaju i značajan ekonomski potencijal i uslov opstanka miliona porodica starosedelaca. Kako se navodi na sajtu Svetske organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), G...
Aleksandar Stanarević i ove godine dobitnik je priznanja APSOLUTNI ŠAMPION 17. ovčarske izložbe koja je održana u selu Pričević kod Valjeva. Ove godine na manifestaciji je bilo 70 takmičara sa više od 190 priplodnih grla sjeničke pramenke. U kategoriji starijih ovaca, šampion je Marko Gavrilović iz...
U odnosu na prethodne godine, izvoz pšenice je minimalan, poljoprivrednici nemaju kome da prodaju žito i dodatno gomilaju gubitke. Ratarima koji su prošle godine planirali da vraćaju rate kredita prodajom pšenice sada treba duplo veća količina robe pod uslovom da imaju kome da prodaju. Arsen Gradina...
Niste još ostavili kiseli kupus? Evo, gde ima glavica za čiji kilogram plaćaju duplo skuplje nego kod konkurencije. Zašto? Prvo, zato što je ono pravo, kaže Rajko Gligorić iz Futoga :) Uskoro više na Agroklubu...
Zahvaljujući novčanim sredstvima koje su dobili od Ministarstva za brigu o selu Porodica Dunčić iz Vranja je sebi obezbedila novi dom i rešila se dugogodišnjeg podstanarskog života.
HYVIDO™ – Hibridi ječma za maksimalan učinak! 🌾 Dugogodišnje istraživanje i prirodan pristup hibridizaciji dali su rezultat: HYVIDO™ – jedini hibridni ozimi ječam na našem tržištu. 🌾🚀 Bujne biljke, snažan koren, otpornost na stres i prilagodljivost različitim uslovima proizvodnje čine ga pravim...
