Pretraga baze sortne liste
Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
"Pogledajte malo i nas", poručuje resornoj ministarki poljoprivrednik Ivan Kostića iz Pirota. Na ministarkinu izjavu da su subvencije svima isplaćene, on tvrdi da nisu i da oni koji se bave organskom proizvodnjom od februara nisu dobili ni dinara. Kaže da će zato na obroncima Stare planine biti sve...
Tajno mjesto na obali jezera nakon duge zimske noći. #RuralFoto #Priroda
SISAČKO-MOSLAVAČKA VINA I OVE GODINE NA „DECANTER WORLD WINE AWARDS“ Sommelier Siniša Lasan posjetio je Sisačko-moslavačku županiju te ocijenio vina 14 vinara s područja županije koji su se odazvali pozivu na dostavu uzoraka za ocjenjivanje s ciljem preporuke za sudjelovanje na svjetskom vinskom dog...
Svakog februara se u Erdeviku, malom slovačkom selu u Sremu organizuje tradicionalni Riblji bal koji je posvećen ribljim specijalitetima. Ova manifestacija ima tradiciju dugu već 60 godina i zato i ne čudi što smo u potrazi za receptom za najbolju riblju čorbu posetili baš Erdevičane. Kuvar Miroslav...
- Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz j...
✅ Počeo je novi konkurs nabavke traktora preko IPARD fondova za dodelu bespovratnih sredstava. 🎯 Kompanija Agroglobe i New Holland su za tu namenu spremili odličnu ponudu traktora iz serije T5. T5 DUALCOMMAND - T5.80, T5.90, T5.100, T5.110, T5.120 T5 ELECTROCOMMAND - T5.100EC, T5.110EC, T5.120EC T...
Zadružne solarne elektrane Solarna Stara u selima Dojkinci i Temska na Staroj planini upravo su priključene na elektrodistributivnu mrežu i spremne su da proizvode zelenu električnu energiju, navodi se u saopštenju Energetske zadruge Elektropionir. Energetska zadruga Elektropionir, uz pomoć lokalne...
#ruralfoto #priroda U ataru sela Kacabac, opstina Bojnik, po prvi put sam video baliranje na ovaj nacin i iskoristio priliku da napravim nekoliko fotografija. Umetnicka dusa ne miruje a da li uspeva, pokazace vreme
🧑🌾 Dipl. inž. Pavel Brezina iz Padine već vidi promene, iako koristi Biofor mikrobiološka đubriva i BioPlug tek drugu sezonu. Ubrzano razlaganje biljnih ostataka je samo jedan od prvih koraka ka tome da se zemljište vrati u balans i osigura dugoročna plodnost. Nema instant rešenja, ali uz pravu p...
Na 400 dunuma uzgajaju 15 sorti krompira i to na nekadašnjem površinskom kopu Rudnika "Kreka"
📍Nard U subotu, 30. kolovoza, u valpovačkom prigradskom naselju Nard, mjestu poznatom po svojoj dugogodišnjoj gastro tradiciji, održana je jubilarna 30. Fišijada – najstarije natjecanje u kuhanju ribljeg paprikaša u Hrvatskoj koja ujedno ima status polufinalnog državnog natjecanja. Evo par fotki s...
🌾 Slama Land Art Festival 2024: Mir 🕊️ Ove godine Slama Land Art Festival u Kozjaku donosi nam temu koja nas potiče na duboko promišljanje, ali i akciju – Mir - u svijetu, koji često biva preplavljen agresijom, sukobima i strahom. Zato nam je ova vibracija potrebna više nego ikada. Mir... riječ koj...