Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Iako golubarstvo u Srbiji ima izuzetno dugu tradiciju mladi su sve manje zainteresovani da se bave ovim hobijem. Procenjuje se da je u Srbiji trenutno oko 20.000 registrovanih odgajivača golubova. U Pančevu i okolini gaje uglavnom srpske visokoletače a njihova takmičenja pravo su zadovoljstvo za lju...
Erwinia amylovora nemilosrdno smanjuje prinos dunje u Timočkoj krajini..
CARIAL® Flex – pouzdana zaštita krompira od plamenjače! 🥔🔬 Sa preventivnim i kurativnim delovanjem, ovaj lokalsistemični fungicid štiti biljku spolja i iznutra. Pruža dugotrajnu otpornost na ispiranje i deluje čak 48 sati unazad na infekciju. Efikasan u svim situacijama! 💪🌱 #syngentaserbia #...
Naučnici u Švajcarskoj smislili su novi način da naprave čokoladu koristeći čitav plod, a ne samo semenje. I bez dodavanja šećera. Čokolada koju je napravio naučnik Kim Mišra i njegov tim na prestižnom Federalnom institutu za tehnologiju u Cirihu koristi pulpu, sok, pa čak i koru kakaovca. Ključ nov...
SADNJA VOĆAKA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA. Posle završene pripreme zemljišta, a pre same sadnje voćaka, neophodno je izvršiti još nekoliko operacija. Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju: Razmeravanje parcele i obeležavanje mesta za sadnju izvodi se posle ravnjanja terena. Za obeležavanje se kori...
Više cene električne energije i gasa navele su poljoprivrednike da razmišljaju o biomasi kao energentu. Kad ne ostane na njivi, poljoprivrednici biomasu najviše koriste u stočarstvu. Nema organizovanog otkupa žetvenih ostataka iz atara Žablja za pelet ili za biogasna postrojenja, kaže poljoprivredni...
Poljoprivrednici iz okoline Čačka ove sezone manje su zainteresovani za setvu pšenice. Oni navode da je glavni razlozi za promenu kultura koje uzgajaju mala otkupna cena pšenice veliki troškovi proizvodnje.”Kod nas je prošle godine zasađeno nekih 14.000 hektara pod strnjinama, ukupno. To je bilo 8.8...
Dunav kod Bačkog Novog Sela
INTEGRALNA PROIZVODNJA VOĆA I GROŽĐA. Kod integralne proizvodnje voća i grožđa, pre podizanja voćnjaka obavljaju se detaljna pedološka i agrohemijska ispitivanja. Ako je struktura zemljišta povoljna, ne primenjuje se duboko oranje, već se zemljište priprema razrivačima i plitkim oranjem čizel plugov...
U Kneževim Vinogradima kod našeg vjernog partnera održali smo prezentaciju o svim mogućnostima Precizne poljoprivrede kroz naš Agro Premium FarmSight paket: ✅Pametna analiza tla - Agricon ✅Snimanje dronom tijekom vegetacije ✅Agronomske preporuke i podrška Zajedno sa ratarima i tehnolozima iz Bara...
Sremska kuća u Neštinu-fruškogorski biser graditeljstva. Originalna "Kuća Savića" iz 1743. godine predstavlja razvijeni tip seoske kuće koje su građene u Sremu u 18. veku. Nalazi se u sremskom selu Neštin, smeštenom uz samu obalu Dunava, na obroncima Fruške gore.
Rada Milišić
prije 2 godine
Divan je!