Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Obitelj Špoljar s uzgojem kupina započela je 2002. godine s tek 150 sadnica, a danas njeguje više od 1.100 grmova kupine i 150 sadnica aronije. Dugogodišnje iskustvo pretočeno je u raznoliku ponudu proizvoda poput vina, sokova i pekmeza, koji su prepoznati i nagrađeni s 16 zlatnih medalja. Nedavno s...
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objavilo je da je, od aprila do jula ove godine, u Srbiji popisano rekordnih 1.927 gnezda bele rode, smeštenih najčešće na električnim stubovima. U popisu je učestvovalo više od 200 ljudi koji su obišli gotovo svako naseljeno mesto u Srbiji. U 1.597 zauz...
Obrada tla bez oranja do 30 cm🚜 Naš Karat 12 prikladan je za srednje i duboko obrađivanje tla, čak i na teškim tlima. Četiri reda zubaca proizvode željeni efekt rastresanja i miješanja, ovisno o vrsti radnih organa koji se koriste. 💪 Jeste li znali da naš Karat 12 standardno ima automatsku zaštitu...
NAJČEŠĆE BOLESTI VOĆA ZA VREME SKLADIŠTENJA. Plodovi gotovo svih voćnih vrsta podložni su napadu prouzrokovača bolesti nakon berbe. U većini slučajeva takve bolesti uzrokovane su parazitskim gljivama. Veći broj vrsta gljiva prisutan je na plodovima jabuke u voćnjaku u trenutku berbe, odakle zajedno...
🚜✨ Isporuka novog atomizera DAL DEGAN SATURN 200 L — Spremni za sezonu! Ponosno isporučujemo DAL DEGAN SATURN 200 L, vrhunski nošeni atomizer idealan za voćnjake, vinograde i sve proizvođače koji traže pouzdan, učinkovit i dugotrajan stroj. 🔧 Glavne karakteristike: • ✔️ Dva rezervoara – glavni po...
Kobila koja je vukla teret pala je od umora na raskrsnici Takovske, Nemanjine i Ulice Bratstva i jedinstva u Požarevcu. Direktor JP "Ljubičevo", Mirko Stojanović, koga su građani pozvali, na ulici joj je dao sisteme i zaključio da kobila stara 16 godina boluje od emfizema pluća (slično kao astma kod...
Upravni odbor udruženja Agroprofit, na vanrednoj sednici u Adi, zaključio je da se nastavi sa prikupljanjem podataka o neisplaćenim podsticajima koje stočari dobijaju od države za priplodna grla, tov i kupovinu stoke, kako bi se do kraja ove sedmice utvrdila približna visina dugovanja. ”Članovi proi...
Ovih nas je dana prosinačko sunce grijalo. Za dva dana nam stiže zimski solsticij i najduža noć u godini, a nakon toga sve duži dani 🥰
NE PONAVLJATI GREŠKE U SUZBIJANJU MONILOZE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. I) Još u završetku cvetanja mnogi mladari zajedno sa cvetom suvi, kao da ih je uništio mraz. Plodovi posmeđe, meso protrune i na površini ploda javljaju se sivi jastučići. Neki plodovi otpadnu, drugi, suvi, ostanu preko zime na stablu ("m...
Svjetski centar pušipela U Štrigovi otvoren je Svjetski centar pušipela koji je posvećen vinima, ljudima i krajoliku gornjeg Međimurja. Štrigova, dom vina i svetog Jeronima, spoj je tradicije. Nakon vidikovca na Mađerkinom bregu, Štrigova sada ima i Svjetski centar pušipela, Vinari i vinogradari, ok...
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava mladima u ruralnim područjima Vojvodine za nabavku kvalitetnih priplodnih grla, sa ukupnim fondom od 100 miliona dinara. Rok za prijavu je 17. oktobar. Kako ističe Oliver Aleksić iz udruženja Mladi poljopr...
Aleksandar Stanarević i ove godine dobitnik je priznanja APSOLUTNI ŠAMPION 17. ovčarske izložbe koja je održana u selu Pričević kod Valjeva. Ove godine na manifestaciji je bilo 70 takmičara sa više od 190 priplodnih grla sjeničke pramenke. U kategoriji starijih ovaca, šampion je Marko Gavrilović iz...
