Pretraga baze sortne liste
Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Inspektorat nakon dugo vremena izašao van, obavio svoje i 8 praščića je tamo gdje su trebali biti već nekoliko mjeseci.
BIJELI DUD: -Bijeli dud ili Sang Shen (Morus alba L.) je biljna vrsta koja pripada porodici dudovki (Moraceae) i rodu murvi (Morus). Potječe iz Indije, Kine i Japana gdje se više od 5000 godina koristi prvenstveno u svrhu uzgoja dudovog svilca (Bombyx mori) koji se hrani lišćem duda. Radi uzgoja svi...
Dunavski vez - Izložba ručnih radova u Bačkoj Palanci
Društvo za zaštitu životne sredine ”Stara planina“ pokrenulo je novi projekat pod nazivom ”Sačuvajmo dub – hrast lužnjak“, usmeren na povratak ove autohtone vrste na njena nekadašnja staništa. U okviru projekta, biće zasađeno 150 dvogodišnjih sadnica lužnjaka na lokacijama sa dovoljnim vodenim resur...
Paprike, crvene roge, koja ide u ajvar, ove godine neće biti puno u Ruskom Krsturu. Povrtari iz ovog sela u opštini Kula decenijama važe za velike proizvođače paprika, kojom snadbevaju dobar deo domaćeg tržišta i okolnih zemalja. Direktorka Zemljoradničke zadruge ”Krsturska paprika” Dušica Oros kaže...
Naš hashtag #XERION12 serija već je dobio brojne međunarodne nagrade od svog predstavljanja u ljeto 2023. Sada je najsnažniji hashtag#CLAAS hashtag#traktori svih vremena također među pobjednicima iF Design Awards 2024. Dodajući dugačak popis proizvoda CLAAS-a koji su prošlih godina dobili nagradu iF...
Krompir i paradajz imaju zajedničko poreklo Naučnici sa Instituta za poljoprivrednu genomiku u Šenženu u Kini otkrili su da je krompir evoluirao od biljke koja je povezana s paradajzom. Pretpostavlja se da se to desilo pre skoro devet miliona godina, kada se divlji paradajz u Andima ukrstio sa biljk...
Pozdrav svima u klubu! Slike su s Grmošcice - park šuma na zapadu Zagreba. Nekoliko drva (bukve i hrastovi) je palo ove zime, neka od njih su i na relativno ravnom tlu i zdrava. Nemam znanja iz šumarstva pa ovim putem tražim informacije i savjete. Zanima me zbog čega dolazi do tog da se čak i zdrava...
Đuro Japaric
prije 2 godine
Plus mokar snijeg u brdskoj Slavoniji koji je rušio i lomio stabla u šumi kao i u starijim voćnjacima ! Puno su posla imali i cestari na Dilju u Više [+] brdskoj Slavoniji na micanju srušenih i posavijenih drveća ! Nisam tako mokar snijeg vidio u svom životu !
Vedran Stapić
prije 2 godine
Nije moja domena, mislim da si u pravu. Oborine + vjetar Nije moja domena, mislim da si u pravu. Oborine + vjetar
12. PINK DAY Zagreb festival U ružičastim vinima moći ćete uživati 26. travnja 2025., u Laubi! U zagrebačkoj Laubi održana je konferencija za medije na kojoj je najavljen program 12. PINK DAY Zagreb festivala. Novinari su doznali sve o bogatom programu i izlagačima ovog festivala rosé vina, ekstra d...
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objavilo je da je, od aprila do jula ove godine, u Srbiji popisano rekordnih 1.927 gnezda bele rode, smeštenih najčešće na električnim stubovima. U popisu je učestvovalo više od 200 ljudi koji su obišli gotovo svako naseljeno mesto u Srbiji. U 1.597 zauz...