Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Na prodaju 40 plastenika ! Dimenzije: 100 x 12 m Full automatika , Full sistem za navodnjavanje Dupla folija, pocinčana konstrukcija ! Lokacija: Bugojno, Kopčić Spremni za rad i proizvodnju odmah ! Cijena inbox ! 0038762144350
NAJTEŽI BOŠKARIN U HRVATSKOJ ZOVE SE MAROŽIN I TEŽI 1340 KILOGRAMA Općina Kanfanar i ove godine nastavlja tradiciju poticanja uzgoja i očuvanja istarskog vola, kastrata istarskog goveda, kao zaštićene i ugrožene pasmine životinja. „Jakovlja je više od obične manifestacije. Ono je srce našeg identite...
Knin i vino gdje ga dosad nije bilo Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji v...
Sandra Eimane je predsjednica Udruge mladih poljoprivrednika Latvije. Uz predsjedničke dužnosti, vodi i vlastito obiteljsko gospodarstvo te gospodarstvo obitelji svog partnera. Veliku pozornost posvećuje pitanju mentalnog zdravlja mladih poljoprivrednika. Njenu priču donosimo uskoro u 8. epizodi ser...
Veliko zlato za Damjanićev Clemente Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje Ovo je sjajna godina za hrvatska vina, poručuju organizatori prestižnog Concours Mondial de...
Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacij...
Sušna sezona nije pogodovala rodu oraha, zbog čega će u pojedinim voćnjacima pad prinosa biti i više od 40%. To bi se moglo odraziti na poskupljenje, međutim, srpsko tržište uglavnom je pokriveno orahom iz uvoza, pa to najviše utiče i na kretanje cena. ”Srbija proizvodi na godišnjem nivou od 18.000...
U Privrednoj komori Srbije juče su uručene nagrade najboljim domaćim rakijama, čiji su proizvođači na prestižnom takmičenju "Spirit selection" u Briselu osvojile 18 medalja – sedam zlatnih i 11 srebrnih, a dobitnicima je priznanja uručio direktor CMB "Spirit selection" Ulrik Nijs, saopšteno je iz Pr...
Krompir i paradajz imaju zajedničko poreklo Naučnici sa Instituta za poljoprivrednu genomiku u Šenženu u Kini otkrili su da je krompir evoluirao od biljke koja je povezana s paradajzom. Pretpostavlja se da se to desilo pre skoro devet miliona godina, kada se divlji paradajz u Andima ukrstio sa biljk...
