Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Kakvo vrijeme vlada prva četiri dana mjeseca travnja, takvo će nas pratiti i sljedećih 40 dana, pučka je meteorološka izreka u Italiji, a izvorno glasi "Quattro aprilanti, quaranta duranti". Znanstvenih osnova za ovu pučku poslovicu nema, pa nam jedino ostaje vidjeti što će vrijeme zaista donijeti n...
Berba maslina u Hercegovini privodi se kraju. 🫒🫒🫒 Ova godina donijela manji urod, ali bolju kvalitetu nego lani. Školske sestre franjevke iz Bijelog polja kod Mostara, uzgajaju čak 3500 stabala maslina, na 15 hektara. Njihovo ulje je poznato po iznimnoj kvaliteti, što potvrđuju i zlatne plakete....
"Sada se zbrajaju loši efekti klimatskih promjena, no ipak nije sve tako loše. Odgovori su vrlo jasni: investicija navodnjavanja, obrada konzervacijska tla, što duže držati zeleni pokrov, nove sorte... Pozitivno je što možemo imati dvije žetve", rekao je Vlado Čondić iz PP Orahovica na panelu Žitari...
🌾 Slama Land Art Festival 2024: Mir 🕊️ Ove godine Slama Land Art Festival u Kozjaku donosi nam temu koja nas potiče na duboko promišljanje, ali i akciju – Mir - u svijetu, koji često biva preplavljen agresijom, sukobima i strahom. Zato nam je ova vibracija potrebna više nego ikada. Mir... riječ koj...
U Kneževim Vinogradima kod našeg vjernog partnera održali smo prezentaciju o svim mogućnostima Precizne poljoprivrede kroz naš Agro Premium FarmSight paket: ✅Pametna analiza tla - Agricon ✅Snimanje dronom tijekom vegetacije ✅Agronomske preporuke i podrška Zajedno sa ratarima i tehnolozima iz Bara...
EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ORGANSKOG JAGODASTOG VOĆA. U Srbiji postoje vrlo povoljne okolnosti za dalji razvoj organske proizvodnje jagodastog voća sa aspekta tražnje koja je u stalnom porastu. Ipak za sada ne postoje potpuno fer odnosi izvoznika i primarnih proizvođača. Naime, otkupljivači organskog...
Slovenci odnijeli pobjedu na drugom Grand Prix natjecanju u Bzenici Drugi Grand Prix Hrvatske u kombiniranom lovnom streljaštvu u organizaciji Međunarodne asocijacije za lovno streljaštvo( FITASC) i Hrvatskog lovačkog saveza završio je u Bzenici 10. 5. 2025., pobjedom slovenskih strijelaca. Na natje...
I ako je dug kišni period poremetio normalan rast i razviće biljaka, ima i ljepih primjera... bašta Slobodana Dakića Mrkonjić Grada
SUZBIJANJE KUKURUZNOG PLAMENCA (Ostrinia /Pyrausta/ nubilalis). I) Mlade gusenice se razvijaju na lišću, dok je ono još uvijeno u trubu i rupičasto ga oštećuju. Od pojave metlica mlade gusenice se na njima hrane. Kasnije, odraslije larve se kroz pazuh lista uvlače u stabljike. Otvori ubušenja su uoč...
Mjesec prosvjeda, tako nazivaju veljaču europski poljoprivrednici koji su prošloga tjedna okupirali zgradu Europskog parlamenta u Belgiji, prometnice u Francuskoj, Poljskoj, Grčkoj, Italiji, Malti, Sloveniji, Irskoj... Kulminacija se očekuje 4. lipnja kada planiraju veliki europski prosvjed u Bruxel...
Naučnici sa Univerziteta u Glazgovu otkrili su da virus ptičijeg gripa može da inficira konje bez izazivanja simptoma, što stvara strah da bi mogao neprimećeno da se širi. Kako je objavio "Skaj njuz", naučnici su pronašli antitela na ovaj virus u krvnim uzorcima konja koji žive u Mongoliji. Rezultat...
