Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Drage naše Nišlije "Vlašku magiju" -gotovo jelo možete naći u prodavnici "Ledeno ćoše" Niš, Trg Pavla Stojkovića 17. @ledeno__cose KUPIŠ,PODGREJEŠ,POSLUŽIŠ #mesozalivenoumast #vlaskamagija #niš #ledenocose #gotovojelo#niš #prodavnica #ducan #gotovojelo #proizvodiodmesa #maliproizvodjacihraneusrbiji
U julskim olujama u Vojvodini su teško oštećene i mlade i stare šume, pojedinačna stabla, stradale su životinje, ali i poljoprivredno zemljište. Kada je reč o poljoprivrednom zemljištu, pričinjena je posredna, ali dugoročna šteta. Na udaru vetra su naročito bili kukuruz, suncokret i soja. ”Jedan od...
Na 400 dunuma uzgajaju 15 sorti krompira i to na nekadašnjem površinskom kopu Rudnika "Kreka"
Vinogradi u Švedskoj zauzimaju relativno malu površinu od oko 150 hektara, ali očekuje se da će se u roku od pet godina više nego udvostručiti. Dugoročno, predviđa se da bi mogli da narastu na 10.000 hektara i da će se ledena Švedska, zbog globalnog zagrevanja, pretvoriti u jedinstvenu teritoriju za...
#RuralFoto / #Selo Ovo je moja kuća U teška vremena stradanja ostaju samo nadanja. Vera u boga vera u ljude i da će sutra bolje da bude. Oblak se tame nad nama svio čini se da nije ni odlazio. Tamne su noći a dani sivi dali otići tamo gde se lepše živi. Nemoj otići veruj u snove ne ostavljaj ognjišt...
🍂Predstavljanje izlagača 🍂 Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko Posude od gline 🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji su opstali u manjoj mjeri i do danas. ⚱️ Toliko značajan za o...
NTEGRISANA TEHNOLOGIJA PRECIZNE POLJOPRIVREDE Na današnjoj prezentaciji u hotelu "Dunav" na Zlatiboru, trećeg dana 49. Simpozijuma Agro-Tehnika – precizna Poljoprivreda, predstavnik kompanije KITE DOO iz sektora "P.A.T – Tehnologije Precizne Poljoprivrede)” MSc Stanko Oparnica i predstavnik odeljenj...
JALOVI UGAR U KOMBINACIJI SA FOLIJOM ILI HERBICIDIMA U VOĆNJACIMA. Način je održavanja zemljišta u voćnjaku u stalno obrađenom stanju. Sastoji se od osnovne duboke obrade koja se izvodi u jesen na dubini 9 - 15 cm posle razbacivanja mineralnih i/ili organskih đubriva radnim telima koja iza sebe osta...
#RuralFoto #Priroda Zemlin cvit Zemlin cvit cvate h travju za sunčanoga vrimena, kat se se budi, kat zemlini soki dišiju, kat mrafčeki i kukčeki zideju van z tople zemlice. Za sobom ostavlaju najrahlije cvite..... Samo jedna kap kiše hništi vinček, stvoren ot najdrobnije zemline prašine, samo ga mal...
TRULEŽ PLODOVA KOŠTIČAVIH VOĆAKA. I) Plodovi šljive trunu, meso smeđi, na površini sivi jastučići. - Trulež plodova (Monilia fructigena). Trulež plodova voćaka (Monilia fructigena) se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša, naročito ako su se te kiše javile nakon smenjivanja sa sunčanim i toplim vr...
Ljudi zamišljaju da je poljoprivreda i dalje IMT-ov traktor na sred njive. Međutim, u poljoprivredi je možda i najizraženija upotreba novih tehnologija. ”Jedan odsto svetske zemlje nije za obrađivanje. Do 2030. godine ćemo izgubiti 2 odsto obradive zemlje. Poljoprivreda doprinosi emisiji štetnih gas...
