Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...
Sjetva šećerne repe s Maestrom- savjeti i trikovi 🌱 Sjetva repe je u punom jeku. A kako šećerna repa postavlja posebno visoke zahtjeve za polaganje sjemena, bitne su prave postavke. S Maestro preciznim sijačicama možemo reagirati na različite uvjete i optimalno prilagoditi stroj. Što čini dobro pos...
Predsednik Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije Milija Palamarević u izjavi za Agroklub rekao je da se agrarni budžet stočara preusmerava na ratare, što će dovesti do konačnog uništenja stočnog fonda. "Obzirom da to Udruženje odgajivača goveda Centralne Srbije i svi stočari južno od Save i D...
"Sada se zbrajaju loši efekti klimatskih promjena, no ipak nije sve tako loše. Odgovori su vrlo jasni: investicija navodnjavanja, obrada konzervacijska tla, što duže držati zeleni pokrov, nove sorte... Pozitivno je što možemo imati dvije žetve", rekao je Vlado Čondić iz PP Orahovica na panelu Žitari...
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS ) upozorilo je da planirana izgradnja vetroelektrane Korita na južnim padinama Pešterske visoravni u Crnoj Gori ugrožava migratorne rute ptica vodenih staništa. Na grebenu duž granice planirano je 11 vetroturbina, od kojih se pet nalazi na Žilinda...
Situacija u tovnom govedarstvu Srbije u celini je lošija nego minule 2022. godine, iako se broj tovnih rasa povećava. Lako se može dogoditi da u julu 2023. dođe do nestašice utovljene junadi. U ovom času mi nemamo veću ponudu za utovar u brod, ni minimalnih 2.000 grla junadi. To se nikad nije dogodi...
U Crepaji, poznatoj po dugoj tradiciji uzgoja šećerne repe, ovog proleća ova kultura zasejana je na oko 800 hektara. Iako je površina nešto manja nego prethodnih godina, zbog zatvaranja šećerane u Kovačici, proizvođači ističu da organizacija otkupa funkcioniše neometano i da se repa sada otprema u P...
Vinogradi u Lici i Gorskom kotaru - jedan je od prijedloga kojega je iznjedrio projekt "Crovizone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", a o čemu je danas bilo riječi na završnoj konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. "Potvrdili smo prisutnost klimatskih promje...
Žetva suncokreta se privodi kraju, a prinosi nikad različitiji, od 500 do 3500 kilograma po hektaru. Cena 38din bez pdv-a, što je skoro duplo manje nego prošle godine.
Svake godine iz atmosfere se ukloni oko dve milijarde tona CO2, ali uglavnom zahvaljujući šumama, usprkos sve većim investicijama u nove tehnologije, saznaje se iz izveštaja više institucija predvođenih univerzitetom u Oksfordu. Da bi se temperatura na planeti ograničila na 1,5 stepen Celzijusa izna...
