Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
NAJČEŠĆE BOLESTI VOĆA ZA VREME SKLADIŠTENJA. Plodovi gotovo svih voćnih vrsta podložni su napadu prouzrokovača bolesti nakon berbe. U većini slučajeva takve bolesti uzrokovane su parazitskim gljivama. Veći broj vrsta gljiva prisutan je na plodovima jabuke u voćnjaku u trenutku berbe, odakle zajedno...
Magla iznad Dunava. #RuralFoto #priroda Pejzazi pored Dunava prekriveni maglom u rano jutarnjim satima.
Šinjorina smokva, obiteljsko gospodarstvo Sandre Babac, već 20 godina posvećeno je uzgoju i ekološkoj preradi voća. Sve je počelo 2004. godine, kada je od nekoliko smokava skuhala prve staklenke pekmeza, ne sluteći kamo će je to odvesti. Danas sa suprugom Alanom Damjanićem vodi plantažu s više od 50...
U Bugarskoj je otvorena prva ovčarska akademija koja treba da okupi sve koji su zainteresovani da nauče taj posao i gajenje ovaca u skladu sa starim običajima, kao i da obnove zaboravljene tradicije. Tokom svake od četiri sezone obuke na akademiji, polaznici će moći da uče o istoriji autohtonih rasa...
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorđe Milićević danas je na otvaranju međunarodnog simpozijuma agroekonomista, koji je povodom 60 godina Odseka za agroekonomiju održan na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, rekao da postoji veliko int...
U Srbiji se godišnje proizvede oko 50 miliona litara rakije, od kojih 30 miliona litara proizvedu destilerije registovane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok se preostalih 20 miliona litara proizvede za lične potrebe, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. Takođe, u Srbiji...
Sremska kuća u Neštinu-fruškogorski biser graditeljstva. Originalna "Kuća Savića" iz 1743. godine predstavlja razvijeni tip seoske kuće koje su građene u Sremu u 18. veku. Nalazi se u sremskom selu Neštin, smeštenom uz samu obalu Dunava, na obroncima Fruške gore.
Otok Molat danas broji tek 200-tinjak žitelja. U jednom od naselja, Brguljama, smo našli minimarket Ćale kojim ordinira Splićanin David, vatrogasac koji usput dežura, ali i brine o dućanu. Ova simpatična mala trgovina, tik uz rivu, cijelu godinu opskrbuje lokalno stanovništvo i turiste. Nedostaje mi...
Vinistra na međunarodnoj vinskoj sceni Ova godina ostat će upisana kao jedna od najuspješnijih u povijesti udruge vinara i vinogradara Istre Godina za pamćenje, tako bi se za Vinistru mogla opisati 2024. U godini na izmaku najpoznatija istarska udruga proslavila je dvije velike obljetnice – svoj 30....
Novi BCS Spirit 70 Dualsteer odlazi kod svog novog vlasnika. Želimo mu puno uspjeha daljnjem radu sa ovim iznimnim strojem. #agroklas
Zadružne solarne elektrane Solarna Stara u selima Dojkinci i Temska na Staroj planini upravo su priključene na elektrodistributivnu mrežu i spremne su da proizvode zelenu električnu energiju, navodi se u saopštenju Energetske zadruge Elektropionir. Energetska zadruga Elektropionir, uz pomoć lokalne...
