Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Breskva

Sinonim: - | Engleski naziv: Peach | Latinski naziv: Prunus persica L.

Breskva

Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu koja potječe iz Kine. Najveći obujam proizvodnje breskve je u Europi gdje su Italija, Grčka, Španjolska i Francuska najveći proizvođači.

Breskva u puni rod dolazi u 5. ili 6. godini nakon sadnje, a plod donosi od 12 - 15 godina. U punom rodu prosječan prinos je 30 - 40 t/ha u dobrim agroekološkim uvjetima.

Agroekološki uvjeti za uzgoj breskve

Temperatura

Kritične temperature za breskvu u tijeku dubokoga zimskog mirovanja iznose od -20 do -24 °C, za pupove u otvaranju, otvorene cvjetove i zametnute plodove od 0 do -5 °C. Ako su temperature tijekom siječnja i veljače visoke, biljni sokovi krenu i pupovi se ranije pojave, a tada i cvatnja bude ra­nija. Ukoliko naiđe hladniji val s nižim temperaturama, doći će do ve­likih šteta na voćkama.

Voda

Breskve se uzgajaju uglavnom u umjerenom pojasu s dva tipa klime: kontinentalna klima s oborinama u razdoblju svibanj-listopad, koje su nedovoljne u odnosu na temperature, i sredozemna klima s vlažnim zimama i toplim i suhim ljetima. Voda je potreb­na tijekom kasnog proljeća i ljeta jer u to vrijeme in­tenzivno rastu mladice, plodovi i vrijeme je diferencijacije cvjetnih pupova za sljedeću godinu. Želimo li visoke prirode dobre kakvoće, svakako je potrebno navodnjavanje nasada.

Tlo

Aktivni (oranični) sloj tla mora biti dubok, rastresit, vodopropustan, s dobrim zračnim, vodnim i toplinskim režimom. Tla moraju biti lagana, pjeskovita ili pjeskovito-ilovasta. pH iznosi 6,0 - 7,0. Vrlo je važno da tla na kojima se podiže nasad bresaka na podlozi vinogradarske breskve, nemaju fiziološki aktivnog vapna iznad 5 %.

Izbor položaja za podizanje nasada bresaka

Parcele s južnom ili jugozapadnom ekspozicijom (položajem) u proljeće se brže zagrijavaju i na taj način potiču raniji početak vegetacije, što se može negativno odraziti na prinose u slučaju čestih proljetnih mrazova. Na mjestima gdje su proljetni mrazevi česta pojava, izbor sjeverne strane predstavlja najbolje rješenje. Što se tiče prednosti, plodovi koji se uzgajaju na terenima usmjerenima prema zapadu dozrijevaju nekoliko dana prije ostalih, što omogućuje postizanje više cijene na tržištu.

Priprema tla za sadnju breskve

Prvi posao u pripremi tla za sadnju je ravnanje i planiranje terena. Na taj način se omogućuje otjecanje oborinskih voda zimi i sprječava stagniranje vode u mikrodepresijama, što se nega­tivno odražava na korijenov sustav. Zatim se provodi rigolanje (oranje 60 - 90 cm dubine). Brazda mora biti uska 25 - 35 cm, da bi se lakše postigla odgovara­juća dubina. Rigolanje treba izvesti u ljetnim mjese­cima. Nakon rigolanja poravnaju se naori i ra­zori i površina se tanjuranjem pripremi za sadnju. Poslije toga slijedi markiranje mjesta za sadnju. Uz marker koji označava mjesto sadnje iskopat će se jama dimenzija 50 x 50 x 50 cm. Na dno jame treba staviti odgovarajuću količinu NPK mineralnoga gnojiva formulacije za voćarstvo (5-20-30, 7-14-21 i si.). Kad je sadnica posađena, oko nje se u obliku prstena ot­vori kanal u koji se stavlja zreli stajski gnoj. Sadnice prije sadnje obvezno treba pregledati i za sadnju upotrije­biti samo one koje su dobro razvijene i zdrave.

Izbor podloga breskve

Breskva se cijepi na podlogama više vrsta voćaka: breskve, bajama, hibrida breskve i bajama, šljive i marelice. Najveća srodnost postoji s podlogom breskve. Izbor podloge koja je manje srodna s breskvom opravdana je samo onda kada u tlu ima više aktivnog vapna ili je tlo zbijeno, teško i vlažno te onda kada se breskvik podiže na parceli gdje je prethodno bio na­sad breskve na podlozi vinogradarske breskve. Kod nas se kao generativna podloga za breskve najviše upotrebljavaju sjemenjaci vino­gradarske breskve. Od vegetativnih podloga, vrlo se dobro pokazala podloga križanac breskve i badema (GF 667). Pogodna je i podloga Damas 1869 (križanac Prunus domestica i Prunus spinose).

Izbor uzgojnog oblika breskve

U proizvodnji bresaka primjenjuju se sljedeći uzgojni oblici: kotlasta krošnja (vaza), pravilna i nepravilna palmeta s kosim granama te u novije vrijeme slobodna i poluslobodna palmeta. U nasadima gustog sklopa na slabo bujnoj podlozi (Damas, 1869) primjenjuju se uzgojni oblik vretenasti grm i vitko vreteno.

Preporučuje se poluslobodni uzgojni oblik, bez ar­mature jer tada voćka ranije stupa u rodnost, veći je prirod u prvim godinama, manji troškovi investicijskog ulaganja i troškovi proizvodnje. Uzgojni oblik poluslobodne palmete ubraja se u plošne uzgojne oblike. Taj uzgojni oblik razvija skeletne grane u vertikalnoj plohi, što omogućuje uspješniju primjenu mehanizacije za agrotehniku i pomotehniku (rasipanje gnojiva, zaštitu, rezidbu, berbu i odvoz voća). Omo­gućuje da svi dijelovi krošnje budu bolje izloženi sunčevom svjetlu, a time i kvalitetniju zriobu i bolju obojenost plodova.

Skelet krošnje sastoji se od središnje grane (provodnice) i bočnih koso smještenih skeletnih grana. Broj etaža (može ih biti 5 - 7) i razmak među njima nije točno određen. Postizanje kosog položaja skeletnih grana postiže se rezidbom u zrelo i u zeleno. Kod toga uzgojnog oblika jednogodišnje sadnice se ne skraćuju, nego se koriste prijevremene grančice duž središnje osi sadnice. Time se omogućuje rod već u drugoj godini nakon sadnje. Visina provodnice se nakon oblikovanja uzgojnog oblika zaustavlja na 3,5 m visine. Sadnica za taj uzgojni oblik mora imati dobro raz­vijen korijenov sustav, mora biti jaka, velika i dobro obrasla prijevremenim grančicama.

Vrijeme i tehnika sadnje breskve

Sadnja se obavlja u rano proljeće ili u jesen. Iskopaju se rupe široke i duboke tek toliko da se sadnica može postaviti u nju. Korijen se prekrije zemljom koja se dobro utisne, doda se stajski gnoj (najbolji goveđi ili ovčji), zatim opet sloj zemlje i obilno se zalije. Sadnicu je potrebno privezati za kolac (potporanj) da bude stabilnija.

Održavanje nasada breskve

Oblikovanje u prvoj godini - Na 50 - 60 cm od zemlje odstrane se sve prijevremene grančice. Ostale prijevre­mene grančice duž provodnice ostave se i na njima će u idućoj godini biti roda. Tijekom proljeća i ljeta izolira se vrh provodnice. Pri zelenoj rezidbi odstrane se sve vodopije i potiče se razvoj skeletnih grana.

Oblikovanje u drugoj godini - Za vrijeme zimske rezidbe izolira se provodnica. Zatim se grane prve etaže nastoje rezom dovesti u položaj pod kutom od 45° u odnosu prema glavnoj osi, tj. provodnici. Grane koje rastu u smjeru međuredova, a deblje su od skeletnih grana (koje rastu u pravcu reda), pa i od provodnice, svakako treba odstraniti. Na udaljenosti 90 - 110 cm od prve etaže oblikujemo drugi kat. Tije­kom ljeta obvezatno provodimo zelenu rezidbu. Odstranjuju se sve i vo­dopije i grane koje zasjenjuju budući skelet (oblik) voćke. Takav uzgojni oblik omogućuje već u drugoj godini nakon sadnje rod od oko 4 kg po stablu.

Oblikovanje u trećoj godini - Prva je etaža oblikovana pa ako se grane dvaju stabala dodiruju, moraju se skratiti na neku sporednu grančicu. Drugi kat otvaramo također pod kutom od 45° u odnosu prema provodnici. Na udaljenosti 70 - 80 cm od druge etaže oblikujemo treći kat. Grančice između katova koje ne konkuriraju etažama ostavljamo za rod. Tijekom ljeta provodimo zelenu rezidbu. Odstranjujemo sve vodo­pije i konkurentne grane. Tako oblikovana krošnja daje oko 13 kg roda po stablu. Sljedeće zime već je potpuno uređen uzgojni oblik poluslobodne palmete, pa se provodnica mora zaustaviti na 3,5 m visine (jer je preporučeni razmak sadnje između redova 4,5 m).

Tijekom uzgoja breskve obavlja se jesenska obrada tla na dubini 25 - 30 cm i naoravanje da se dobije po sredini reda mali kanal koji će omogućiti brzu odvodnju jesensko-zimskih obilnih kiša. U proljeće se malo plićom brazdom provodi odoravanje. Tijekom ljeta nekoliko puta izvrši se kultivacija (tanjuračom ili kultivatorom). Prostor između sadnica prve dvije godine obrađuje se ručno (kopanjem). Poslije će se za suzbijanje korova na tom uskom prostoru između stabala u redu primijeniti herbicidi.

Gnojidba breskve

Najvažniji hranjivi elementi za prehranu breskve su dušik, fosfor i kalij. Tim hranivima tlo mora biti dobro opskrbljeno, kako bi nasad dao visoku i kvalitetnu proizvodnju.

Dušik je važan element i dodaje se u proljeće u dva navrata, kad slijedi intenzivni rast mladica i plodova. Kasno unošenje dušika u tlo nepovoljno bi se odrazilo na razvoj voćke zbog produžene vegetacije i nepotpunog dozrijevanja mladica koje bi tijekom jače zime stradale od mraza.

Fosfor je element koji posebno utječe na diferencijaciju (zametanje) cvjetnih pupova, zametanje, dozrijevanje i kakvoću plodova. Slabo je pokretan u tlu te se mora unositi u tlo dublje (deponiranjem) u zoni razvoja korijenova sustava i to u jesen.

Kalij je element koji posebno utječe na razvoj ploda i sjemenki, na zrenje plodova, obojenost i čvrstoću mesa ploda. Također je sla­bo pokretan u tlu te se dodaje na isti način i u isto vrijeme kao i fosfor.

Preporučene orijentacijske količine gnojiva koje se dodaju u tlo:

  • Nakon sadnje u proljeće 0,20 kg KAN-a po sadnici i to u dva na­vrata;
  • u proljeće druge godine nakon sadnje 0,30 kg KAN-a po sadnici u dva navrata;
  • u jesen druge godine nakon sadnje 0,60 kg po voćki NPK gnojiva voćarske formulacije (5:20:30, 7:14:21 i si.);
  • u proljeće treće godine 0,50 kg KAN-a po voćki, također u dva navrata;
  • u jesen treće godine nakon sadnje 1 kg po voćki NPK gnojiva voćarske formulacije.

Nakon toga svake godine se ujesen gnoji sa 700 kg/ha NPK gnojiva i u proljeće 400 kg/ha KAN-a i to u dva navrata. Prva količina od 200 kg dodaje se prije početka vegetacije, a druga od 200 kg nakon cvatnje.

Izvor: Ivo Krpina i suradnici; Voćarstvo; Zagreb, 2004.

Breskva - Sorte

ukupno: 61, aktivno: 31, neaktivno: 30

Blake

Cardinal

Collins

Cresthaven

Dolores

Early redhaven

Elegant lady

Favorita III

Fayette

Fidelia

Fillete

Flaminia

Flavorcrest

I. H. Hale

Iris rosso

Jerseyland

Julia

Lami Dolza 2

Lami Dolza 3

Lucie

Manon

Maria marta

Marisol

Maycrest

Melodie

Red moon

Redskin

Redtop

Regina

Rich lady

Rome Star

Royal gem

Royal glory

Royal gold

Royal jim

Royal majestic

Royal summer

Royal time

Rubired

Sensation

So 2

Spring lady

Springbell

Springcrest

Springold

Springtime

Summerset

Suncrest

Symphonie

Top lady

Ufo 3

Velvetsisters D93 2-3

W 2

White lady

Breskva @ KLUB

REZIDBA I ZAŠTITA VOĆAKA OD GRADA. Grad je česta pojava na našim poljima i pored organizovane protivgradne službe. Njegova oštećenja mogu biti katastrofalna za sve voćne vrste, bez obzira na njihov uzrast. Jabuka je voćka čiji plodovi su najtolerantniji na manju gradobitinu, jer sitniji udarci grada...

SPECIFIČNOSTI REZIDBE KAJSIJE. Kajsija (Prunus armeniaca L.) je voćka toplog podneblja. Prirodno traži dosta prostora za uzgoj, dobro podnosi zimske mrazeve, ali u prinudnom mirovanju može izmrznuti. Rano cveta, pa često je oštećuju pozni prolećni mrazevi, te može doći do kompromitovanja berbe. U cv...

Vinogradarska breskva ili kako je nazivaju "Šeftelija" još po negde se uzgaja a nekada je u svakom vinogradu imalo po nekoliko stabala i otuda njen naziv. Plod može biti belog mesa ili sa roznom obojenošću a spoljašnja pokožica na osunčanim stranama takođe može dobiti crvenkastu boju. Najviše se kor...

+7

SUZBIJANJE RUTAVE BUBE (TROPINOTA HIRTA). Rutava buba ima jednu generaciju u toku godine i prezimljava u stadijumu imaga u zemljištu. Odrasli insekti su obrasli mnogobrojnim beličasto - žućkastim dlačicama, crne su boje i na pokriocima su ukrašeni sa velikim brojem belih, simetrično raspoređenih peg...

Da li znate nešto o pepelnici breskve? Uskoro ćete saznati na Agroklubu

SUZBIJANJE SMRDLJIVIH STENICA NA VOĆKAMA Smeđa mramorasta stenica (Halyomorpha halys) poreklom je iz Azije i kod nas ima 1 - 2 generacije godišnje. Odrasle jedinke stenice H. halys su duge 12 - 17 mm, široke 7 - 10 mm, štitastog oblika tela. Obojene su različitim nijansama smeđe boje na leđima i na...

NE PONAVLJATI GREŠKE U SUZBIJANJU MONILOZE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. I) Još u završetku cvetanja mnogi mladari zajedno sa cvetom suvi, kao da ih je uništio mraz. Plodovi posmeđe, meso protrune i na površini ploda javljaju se sivi jastučići. Neki plodovi otpadnu, drugi, suvi, ostanu preko zime na stablu ("m...

Katastrofa – to je reč koja najbolje opisuje drastičan pad proizvodnje pojedinih vrsta voća u Hrvatskoj u proteklih deset godina. Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, hrvatska proizvodnja voća pre dve godine iznosila je tek 45%, što znači da ga uvoze najmanje 60% jer i deo njihovog domaće...

REŠAVANJE PROBLEMA ŠUPLJIKAVOSTI LISTA KOŠTIČAVIH VOĆAKA. Na listovima okrugle crvenomrke pege - oivičene hlorotičnom zonom, koja kasnije postaje smeđa. U okviru pega tkivo izumire i ispada, ostavljajući na lišću kružne šupljine - list izgleda izrešetan. Na plodovima pege iste boje, udubljene, plod...

ŠTA URADITI PO POJAVI KOVRDŽAVOSTI LIŠĆA BRESKVE (Taphrina deformans). Na prolistaloj breskvi veliki broj listova kovrdžav, mehurav, zadebljao i zakržljao. Sa porastom lišće dobija ljubičastocrvenu boju. Obolelo lišće brzo otpada, voćka ostaje bez lišća u maju - junu, pa i plodovi otpadnu ili sasuše...

Breskve su jedna od omiljenih voćki koje konzumiramo tokom leta. Kako je sezona ovog ukusnog voća uveliko u toku, u našem narednom tekstu donosimo priču iz Kulpina nedaleko Novog Sada. Iskusni voćar koji se već preko 20 godina bavi ovim poslom svoje breskve uspešno uzgaja bez sistema za navodnjavadn...

+6

Komisija za priznavanje sorti koštičavih voćnih vrsta održana je 14. aprila na oglednom dobru beogradskog Poljoprivrednog fakulteta – ”Radmilovac“ i tom prilikom je jednoglasno donela odluku da se priznaju dve sorte breskve i sorta šljive. Interesantno je da su dve priznate sorte breskve prve srpske...