Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog režima, a zemljišta rude i crvene boje također utječu na obojenost crnih vinskih sorti.
U svijetu postoji oko 8.000 vrsta grožđa (botanički identificiranih), od toga nešto više od 1.000 je namijenjeno proizvodnji vina. Neke od ovih vrsta (sorti) su poznate kao autohtone i uglavnom su u uzgoju i u preradi u vino u zemljama iz kojih potječu.
Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumijeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih sorata vinove loze, vrste Vitis vinifera L. ili njenih križanaca s drugim vrstama roda Vitis namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina s tim da je u soku takva grožđa sadržaj šećera najmanje 133 g/l.
Kvaliteta vina zavisi od kvalitete grožđa (kvaliteta grožđa je uvjetovana sortom, loznom podlogom, klimom, zemljištem, fitosanitarnim stanjem, prinosom, trenutkom i načinom berbe) te kvalitetom tehnološkog postupka prerade grožđa. Kod vinskih sorti osnovni parametri kvalitete su: sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku, zatim sadržaj aromatičnih tvari, dok je sadržaj ostalih tvari bitan, ali ne i odlučujući.
Trenutak berbe je od izuzetnog značaja za kvalitetu budućeg vina. Kada se govori o proizvodnji vina 'in stricto sensu' (u doslovnom smislu riječi) grožđe obrano prije tehnološke zrelosti (s 13 – 15 % šećera) i poslije tehnološke zrelosti u prezrelom stanju (s 24 – 26 % šećera) daje vino po kvaliteti daleko ispod vina koje se proizvede od grožđa ubranog u tehnološkoj zrelosti (s 20 – 22 % šećera). Generalno pravilo glasi 'da se grožđe bere u stanju tehnološke zrelosti' jer tada ima najpovoljniji kemijski sastav, a prvenstveno se misli na sadržaj šećera o kojem ovisi količina alkohola (etanola) u budućem vinu. Grožđe sadrži i organske kiseline koje bijelim vinima daju pitkost i svježinu. Bijela vina s malo kiselina na okusu se karakteriziraju kao bljutava ili 'tupa', a sa druge strane, lakše se kvare.
Idealni vremenski uvjeti za berbu su suho vrijeme s temperaturom od 20 - 25 °C. Ako je temperatura viša od 25 °C, treba voditi računa da ne dođe do pregrijavanja grožđa u sanducima jer se to može vrlo nepovoljno odraziti kako na tijek fermentacije, tako i na kvalitetu budućeg vina. U slučaju nastupanja kišnog perioda u vrijeme berbe dolazi do pojave truleži – botritisa.
Pri berbi vinskih sorti treba odvojiti bijele od crnih sorti. Berba se obavlja kombajnom koji može zamijeniti 60 - 120 berača. Kombajni rade na principu udaranja i otresanja bobica. Dnevno se otrese 2 - 2,5 bobica/ha. Mehanizirana berba ima i svojih slabosti koje se očituju kroz veći gubitak grožđa (5 – 10 %), uzgojni oblik čokota mora biti prilagođen radu kombajna, pa se zbog toga u mnogim plantažama mora vršiti rekonstrukcija oblika čokota, a loše podešeni kombajni-berači za rad, mogu izazvati oštećenja na čokotu te su veoma skupi.
Kod nas je još, uglavnom, zastupljena ručna berba vinskih sorti. Jedan berač u toku dana prosječno ubere 400 – 600 kg. To znači da za berbu 1 ha u toku jednog dana treba 30 - 60 berača, u zavisnosti od sorte, visine prinose, uzgojnog oblika, kvaliteta radne snage i organizacije berbe.
Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene. Takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Također zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima.Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Stolno vino ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije.
Uzgoj stolnih kultivara gospodarski je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje. Općenito možemo reći kako su jedino neka područja Dalmacije prikladna za robnu proizvodnju stolnog grožđa, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizirati samo za lokalnu potrošnju ili za potrebe kućanstva.
Kod stolnog grožđa osobito se cijeni okus, miris, vanjski izgled, sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Osim toga, potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. Jer nezrelo stolno grožđe sadržava manje šećera, kiselo je, neprijatnog okusa, slabog mirisa i lošeg izgleda. Stolne sorte u prezrelom stanju brzo gube okus i miris, a pojedine sorte dobivaju i neprijatnu aromu. Stoga je najpoželjnije provoditi probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrijevanju grozdova, što i samu proizvodnju čini puno zahtjevnijom.
Stolne sorte grožđa (zobatice) koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici ili u vinogradu tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike itd.
Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:
To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija. Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.
Izvor:
Sinonim: - | Engleski naziv: Table grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene. Takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Također zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnog grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnog grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima.Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Stolno vino ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije.
Uzgoj stolnih kultivara gospodarski je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje. Općenito možemo reći kako su jedino neka područja Dalmacije prikladna za robnu proizvodnju stolnog grožđa, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizirati samo za lokalnu potrošnju ili za potrebe kućanstva.
Kod stolnog grožđa osobito se cijeni okus, miris, vanjski izgled, sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Osim toga, potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. Jer nezrelo stolno grožđe sadržava manje šećera, kiselo je, neprijatnog okusa, slabog mirisa i lošeg izgleda. Stolne sorte u prezrelom stanju brzo gube okus i miris, a pojedine sorte dobivaju i neprijatnu aromu. Stoga je najpoželjnije provoditi probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrijevanju grozdova, što i samu proizvodnju čini puno zahtjevnijom.
Stolne sorte grožđa (zobatice) koje zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada, možemo imat na okućnici ili u vinogradu tako da imamo grožđe kroz cijelu sezonu. Razdoblje sazrijevanja svake sorte uvjetovano je vremenskim prilikama, položajem, području sađenja, obloženosti pojedina trsa. Težina je grozda različita. Uzrok su tome razni čimbenici - cvatnja, obloženost trsa, vremenske prilike itd.
Dobra stolna sorta mora uglavnom zadovoljiti ovim zahtjevima:
To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stolna sorta obzirom na zahtjeve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svjetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojenih karakteristika, utoliko je ona vrednija. Često puta jedna sorta vrlo skromnih vrijednosti ima dobru cijenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Talijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjoeuropsko tržište više cijeni sorte neutralnog okusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili cijelu jednu seriju besjemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.
Izvor:
Sinonim: Vinova loza (vinske sorte) | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog režima, a zemljišta rude i crvene boje također utječu na obojenost crnih vinskih sorti.
U svijetu postoji oko 8.000 vrsta grožđa (botanički identificiranih), od toga nešto više od 1.000 je namijenjeno proizvodnji vina. Neke od ovih vrsta (sorti) su poznate kao autohtone i uglavnom su u uzgoju i u preradi u vino u zemljama iz kojih potječu.
Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumijeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih sorata vinove loze, vrste Vitis vinifera L. ili njenih križanaca s drugim vrstama roda Vitis namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina s tim da je u soku takva grožđa sadržaj šećera najmanje 133 g/l.
Kvaliteta vina zavisi od kvalitete grožđa (kvaliteta grožđa je uvjetovana sortom, loznom podlogom, klimom, zemljištem, fitosanitarnim stanjem, prinosom, trenutkom i načinom berbe) te kvalitetom tehnološkog postupka prerade grožđa. Kod vinskih sorti osnovni parametri kvalitete su: sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku, zatim sadržaj aromatičnih tvari, dok je sadržaj ostalih tvari bitan, ali ne i odlučujući.
Trenutak berbe je od izuzetnog značaja za kvalitetu budućeg vina. Kada se govori o proizvodnji vina 'in stricto sensu' (u doslovnom smislu riječi) grožđe obrano prije tehnološke zrelosti (s 13 – 15 % šećera) i poslije tehnološke zrelosti u prezrelom stanju (s 24 – 26 % šećera) daje vino po kvaliteti daleko ispod vina koje se proizvede od grožđa ubranog u tehnološkoj zrelosti (s 20 – 22 % šećera). Generalno pravilo glasi 'da se grožđe bere u stanju tehnološke zrelosti' jer tada ima najpovoljniji kemijski sastav, a prvenstveno se misli na sadržaj šećera o kojem ovisi količina alkohola (etanola) u budućem vinu. Grožđe sadrži i organske kiseline koje bijelim vinima daju pitkost i svježinu. Bijela vina s malo kiselina na okusu se karakteriziraju kao bljutava ili 'tupa', a sa druge strane, lakše se kvare.
Idealni vremenski uvjeti za berbu su suho vrijeme s temperaturom od 20 - 25 °C. Ako je temperatura viša od 25 °C, treba voditi računa da ne dođe do pregrijavanja grožđa u sanducima jer se to može vrlo nepovoljno odraziti kako na tijek fermentacije, tako i na kvalitetu budućeg vina. U slučaju nastupanja kišnog perioda u vrijeme berbe dolazi do pojave truleži – botritisa.
Pri berbi vinskih sorti treba odvojiti bijele od crnih sorti. Berba se obavlja kombajnom koji može zamijeniti 60 - 120 berača. Kombajni rade na principu udaranja i otresanja bobica. Dnevno se otrese 2 - 2,5 bobica/ha. Mehanizirana berba ima i svojih slabosti koje se očituju kroz veći gubitak grožđa (5 – 10 %), uzgojni oblik čokota mora biti prilagođen radu kombajna, pa se zbog toga u mnogim plantažama mora vršiti rekonstrukcija oblika čokota, a loše podešeni kombajni-berači za rad, mogu izazvati oštećenja na čokotu te su veoma skupi.
Kod nas je još, uglavnom, zastupljena ručna berba vinskih sorti. Jedan berač u toku dana prosječno ubere 400 – 600 kg. To znači da za berbu 1 ha u toku jednog dana treba 30 - 60 berača, u zavisnosti od sorte, visine prinose, uzgojnog oblika, kvaliteta radne snage i organizacije berbe.
Izvor:
ukupno: 275, aktivno: 136, neaktivno: 139
AGADAY
AGLIANICO CRNI
ALBANA BIJELA
ALICANTE BOUCHET
ALIGOTE BIJELI
ANCELLOTTA
ARAMON CRNI
ASSYRTIKO
AUXERROIS
BABIĆ
BABICA
BABICA PLOSNATA
BACCHUS
BAGRINA CRVENA
BALBUT
BARBERA
BARJANKA
BELINA HIŽAKOVO
BELINA VELIKA BIJELA
BELO-ZELENO
BENA
BIJELI KRSTAČ
BILAN
BILOLISKA BIJELA
BLATINA
BLAUBURGER
BOGDANUŠA
BORGONJA
BOTUN
BOUVIER
BRAJDA BIJELA
BRAJDA CRNA
BRAJDICA BIJELA
BRATKOVINA
BRATKOVINA CRVENA
BUKET
BURGUNDAC SIVI, RULÄNDER, PINOT GRIGIO, SZUERKEBARAT
CARIGNAN
CARMENERE
CETINKA
CHASSELAS
CHENIN BIJELI
CIBIB
CINSAUT
CIPAR
CLAIRETTE BLANCHE
CLAIRETTE ROSÉ
COLOMBARD BIJELI
CORTESE
CRLJENAK
CRLJENAK KAŠTELANSKI
CRLJENAK VIŠKI
CRNKA
CROATINA
DEBEJAN
DEBIT
DIŠEĆA BELINA
DIŠEĆA RANINA
DOBRIČIĆ
DOLCETTO CRNI
DOLCIN
DORNFELDER
DRAGANELA
DRNEKUŠA
DUGOVRST
DURANIJA
EMERALD RIESLING
EZERJO
FOLLE BIJELI
FRMENTUN
GAMAY NOIR
GAMAY TENTUINOIR
GARGANEGA
GAVRAN
GEGIĆ
GRAND NOIR DE LA CALMETTE
GRENACHE BLANC
GRENACHE NOIR
GRGIĆEVICA
GRK
GROS VERDOT CRNI
GUSTOPUPICA
JAPUDŽAK
JARBOLA
KADARKA
KADARUN
KAMENINA
KAVČINA CRNA
KERNER
KLEŠČEC
KOMOŠTRICA
KOZJAK BIJELI
KRALJEVINA
KRATOŠIJA
KREACA BIJELA
KRKOŠIJA
KRSTIĆEVICA
KUJUNDŽUŠA
KURTELAŠKA
LASINA
LASINA VRGORSKA
LELEKUŠA
LIPOVINA
LJUTUN
LOVRIJENAC
MACCABEN BLANC
MAGROVINA
MALBEC (COT)
MALVASIA DEL CHIANTI
MALVASIA DI CANDIA
MALVASIJA DUBROVAČKA
MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA
MANZONI BIANCO
MARAŠTINA
MARSELAN
MEDNA
MEKUJA
MELON BIJELI
MERLOT
MEUNIER CRNI
MIJAJUŠA
MIRKOVAČA
MLADENKA
MODRA KOSOVINA
MONTE PULICIANO
MOSCADELLA
MOSLAVAC
MOURVEDRE
MUSCADELLE BIJELA
MUSCAT GROGUANT
MUSCAT OTTONEL
MUSCATO CANELLI
MUŠKAT BIJELI
MUŠKAT CRVENI
MUŠKAT MORIO
MUŠKAT RUŽA CRNI
MUŠKAT RUŽA POREČKI
NEBBIOLO
NEUBURGER
NINČUŠA
OKATAC CRNI
OKATICA BIJELA
OPAČEVINA
OŠLJEVINA
OVČJI REP BIJELI
PAGADEBIT BIJELI
PALAGRUŽANKA BIJELA
PALARUŠA
PETIT VERDOT
PETOVKA
PINELLA
PINOT BIJELI
PINOT CRNI
PINOT SIVI
PLAVAC MALI
PLAVAC MALI SIVI
PLAVAC VELIKI
PLAVAC ŽUTI
PLAVČINA
PLAVICA
PLAVINA
PLESKUNACA
PLJUSKAVAC
PLOVDINA
PORTUGIZAC
POŠIP
POŠIP CRNI
POŠIP VRGORSKI
PRČ
PROKUPAC
PROSECCO – PROŠEK
PRŠLJIVKA
RANINA BIJELA
REBULA BIJELA
REFOSCO
REGENT
RIZVANAC
RKACITELI
ROŠIE, BAGRINA
ROŽETA
RUBY CABERNET
RUDEŽUŠA
RUNJAVAC
RUŠLJIN
RUŽEVINA
RUŽICA CRVENA
SANGIOVEZE
SAPERAVI
SAVIGNIN BLANC
SCHEUREBE
SEMILLON
ŠEMPERINKA CRNKA
SILBIJANAC
SILOŽDER CRNI
SILVANAC ZELENI
ŠIPELJ
SIRMIUM
ŠKRLET
SLANKAMENKA BIJELA
SLATKI ZELENAC
SMEDEREVKA
SMUDNA BELINA
SOBOTOVAC
SOIĆ
SOKOL
ŠTAJERSKA BELINA
STANUŠINA
STARA HRVATSKA BELINA
SURINA
SUŠAC
SUSAC CRNI
SUŠĆAN
SUŠIĆ
SVETOKRIŠKA BELINA
SVJETLJAK
SVRDLOVINA CRNA
SYRAH CRNI
TANNAT
TEMPRANILLO
TERAN
TERET BOURET
TIKVEŠKA
TOCAI FRIULANO
TOPOL
TOURIGA FRANCA
TOURIGA NACIONAL
TRAMINAC BIJELI
TRAMINAC CRVENI
TRAMINAC MIRISAVI
TRBLJAN
TREBBIANO ROMAGNOLO
TRIŠNJIVICA
TRNJAK
TROIŠĆINA CRVENA
TROJŠĆINA CRVENA
TROLLINGER BLAUER
UGNI BLANC
VELTLINAC CRVENI
VELTLINAC CRVENI RANI
VELTLINAC ZELENI
VERDUZZO
VERDUZZO TREVIGIANO
VERMENTINO
VIOGNER
VIŠKA CRNA
VOLAROVO
VOLOVINA CRVENA
VRANAC
VRBIĆ
VUGAVA
VUGAVA CRVENA OMIŠKA
ZAČINAK
ZAČRETSKA BELINA
ZADARKA
ZELENKA ŠOLTANSKA BIJELA
ŽILAVKA
ŽIŽAK
ŽLAHTINA
ZLATARICA
ZLATARICA BLATSKA
ŽUMIĆ
ŽUPLJANKA
ZWEIGELT
Stanje u vinogradima za sada je zadovoljavajuće uprkos padavinama, kažu proizvođači i stručnjaci. Vinova loza nalazi se u fazi intenzivnog rasta i vreme je za zaštitu od biljnih bolesti i za druge agrotehničke mere koje, zbog učestalih padavina, ne mogu da se primene. ”Ove padavine i smena sunca i k...
Hercegovina bilježi ekspanziju maslinarstva!🌿🌳 Možda razlog leži i u onoj staroj izreci koja kaže da je maslina kao majka, a vinova loza kao žena. Kad odete od majke i ponovno se nakon 10-tak godina vratite i pružite joj malo ljubavi, ona će vam obilato vratiti. Međutim, ako odete od žene, ne treb...
Čardaklija - nekada je uz svaku kuću na selu bila postavljena konstrukcija uz koju je čak do krova i terase stizala vinova loza a na njoj na desetine grozdova vrhunskog kvaliteta. Zanimljivo je da nije bilo puno hemije, tek po nekad i to uglavnom plavi kamen. Danas ovakvih slika sve je manje, a ovak...
Ovako izgleda vinova loza, smokva, kruška, grašak i rusomača nakon zanošenja pesticida. Fotografije nam je poslala čitateljica koja je mislila da je u pitanju virus. Poslali smo ih na nekoliko adresa, a na kraju se potvrdilo da je susjed na parceli pored špricao suncokret. Budući da je ovih dana vrl...
