Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill
Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke te u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mlijeka, pljeskavica, hrenovki, kruha, raznih slastica i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primjenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i kemijskoj industriji. Kvalitetom bjelančevina i visokim sadržajem ulja nadomjestak je za meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za bjelančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti ishrani stoke kao zelenu masu, sijeno i silažu, a deidriranjem se dobivaju brikete, granule i zeleno brašno.
Korijen se sastoji od jakog glavnog i postranog vretenastog korijenja te ima visoku usisnu (apsorpcijsku) sposobnost. Na korijenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Te bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a za uzvrat, biljku opskrbljuju dušikom. Značajka korijena je da raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosječne visine 80 – 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve ovisno o genotipu, načinu i uvjetima uzgoja. Svi gornji dijelovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobijele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su blijedozelene do tamnozelene boje i prosječno ih je 15 – 20 po biljci. U zriobi postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta i kombinirano, a skupljeni su u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna srpastog, okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zriobi ona varira do vrlo svijetle slamnatožute do gotovo crne.
Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cvate kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 i 25 °C.
Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.
U vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruz (45 – 48 % njegove mase). U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi 70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.
Soja najbolje uspijeva na dubokim, strukturnim, plodnim tlima, bogatim humusom, s dobrim vodo-zračnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.
Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusjevi za soju su strne žitarice, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusjevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.
Tijekom ljeta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada tla, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta tla su slabije prozračna tla i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proljeće, a lakša tla mogu se orati pliće i u proljeće. Dopunska obrada (predsjetvena priprema tla) obavlja se u proljeće i to drljačama, tanjuračama ili plošnim kultivatorima (sjetvospremači).
Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne doze dušika i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vrijeme formiranja i nalijevanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suhe tvari treba 6 – 9 kg dušika, 4 kg fosfora i 4 kg kalija. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja na osnovi 30 – 60 kg/ha dušika, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalija, uz napomenu da se 2/3 dušika osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim tlima gnoji se na osnovi 60 – 100 kg/ha dušika, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija. Soja povoljno reagira na gnojidbu stajskim gnojem zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.
Najsigurnija sjetva je kada su temperature u površinskom sloju tla (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soju se može sijati u svibnju, lipnju, pa i do početka srpnja, no uglavnom se sije u isto vrijeme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju. Može se sijati na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom kao postrni usjev. U nas prevladava sjetva u redove na razmak 45 – 50 cm i izvodi se pneumatskim sijačicama. Optimalan međuredni razmak iznosi 24 – 30 cm. Broj biljaka po hektaru treba osigurati za sorte u sladu s grupom zriobe.
Izvode se mehaničke mjere (međuredna kultivacija, ručno pljevljenje korova, prihrana dušikom) i kemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetnika). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm.
Kombajn prije žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50 %. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem okretaja, uslijed čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16 %, a iznad 20 % smanjuje se kapacitet kombajna.
Izvor:
ukupno: 83, aktivno: 46, neaktivno: 37
Abiza
AFZG ANA
AFZG SANJA
AJLA PZO
ALISA
AMPHOR
ANA
ANGELA PZO
ANICA
Atanga
Auricula
Basak
BUGA
CORBETT
DANICA
DIANA
DUBRAVKA
EMA
ES Albator
ES Connector
ES Conqueror
ES Generator
ES Inspector
ES Warrior
Ezra
GABRIELA
GALA PZO
GALINA
GALLEC
GORDANA
Herzog
HRVATICA
IDEFIX
IKA
JANA
JULIJA
JULIJANA
KLARA
Korana
LEA
LJUBICA
LUCIJA
Maksimirka
MARIJA
MERKUR
NAYA
NEOPLANTA
NS ANA
OAC WALLACE
Os Đurđica
Os Nevena
OS ZORA
Pelikan
PROTEINKA
RUŽICA
S-0512
S-0990
SABINA
SANDA
SANJA
SEKA
SIVKA
SLAVONKA
SONJA
Sunce
TEA
TINA
Tisa
TOMA
USKOLISNA
Vinka PZO
VIŠNJA
VITA
Zagorka
ZAGREPČANKA
Zlata
Setva kukuruza, soje i suncokreta je u toku ali ratari ne očekuju da će je završiti pre 10. maja, zbog kiša koje se najavljuju narednih dana. Mada kasne u poslu zbog lošeg vremena tokom aprila, napominju da je najvažnije da se usevi poseju i da ih klima posluži tokom leta, da ne budu previše visoke...
Farma svinja "Schnopp Agrar" iz Asperhofena (Austrija) uzgaja 600 grla landras rase, ali i austrijskih domaćih. Proizvode hranu na 70 ha - soje i kukuruza, ali ne koriste za hranidbu stoke, na primer, svoju soju, jer je ne mogu u tom obliku upotrebiti već je kupuju od drugih proizvođača. Zbog strogi...
RABLJENI KOMBAJN - CASE ❗❗ Case 7140 AFS Axial Flow AKCIJSKA CIJENA: 185.500 € 💰 - 2017. godina - 1950 h motora, 1150 h vršalice - FPT CommonRail motor 8,7 l – 449 ks - Žitni heder Varicut 3050 i kolica - 7,6 m - Flex heder za soju 3020 i kolica. – 7,6 m - Axialni rotor promjera 762 mm, brzina 25...
Do nedavno u Vojvodini gotovo da nije mogao da se nađe ar zemlje da se kupi ili iznajmi. Cene arende često su bile i nerealne, kažu poljoprivrednici. Ali, najuporniji su ih plaćali. Međutim, ove godine sve je više proizvođača koji odustaju od zakupa, jer se proizvodnja pšenice, kukuruza, soje, sunco...
KAKO SE REŠITI OBIČNOG PAUČINARA NA MALINI I JAGODI Obični paučinar (Tetranychus urticae Koch) je poznat i pod nazivom obična grinja ili koprivina grinja. Napada veliki broj biljaka, ratarskih, povrtarskih, voćarskih i vinovu lozu. Poznata je i pod nazivom obična koprivina grinja, baštenska grinja,...
Dragan Fazlić
prije 2 godine
Poštovani, Zanima me koliko je karenca Envidor sredstva u zasadu za jagode i kada treba upotrebiti zaštitu
Prvi otkosi soje pokazuju da će ove uljarice biti na nivou proseka, imeđu dve i tri tone po hektaru. Imajući u vidu prošlogodišnju godinu, kada je suša desetkovala rod soje i prinosi se kretali do najviše tone po hektaru, može se reći da će ova godina biti dobra za soju i za poljoprivednike, koji su...
Počeo otkup suncokreta i soje u Orašju Županija Posavska. Zrno soje lošeg kvaliteta slika govori više od riječi... #otkupsoje #otkupsuncokreta
Poljoprivredno gazdinstvo Branislava Bađonskog u Kulpinu kod Bačkog Petrovca već šest godina se bavi proizvodnjom bundeva, odnosno tikava tamburica i od kojih se prave poslastice. Bađonski je odavno u poljoprivredi, godinama je sejao kukuruz, soju, pšenicu, a onda je poželeo da se oproba i u nekoj d...
Najmanje jedna svinja zaražena je ptičjim gripom usred epidemije živine na farmi u centralnom Oregonu. Iako se čini da je infekcija do sada ograničena na jednu farmu, otkriće je izazvalo jake reakcije, jer, kako piše Science News, organizam svinje je svojevrsni ”lonac za mešanje virusa gripa“, što p...
Republički zavod za statistiku objavio je procene očekivane proizvodnje nekih poljoprivrednih useva ove godine. Pema očekivanjima RZS-a, proizvodnja pšenice biće 15,9 odsto manja nego prošle godine. Očekuje se da će proizvodnja pšenice ove godine iznositi 2,9 miliona tona. Kod proizvodnje malina oče...
Kiša bi još jedino mogla da pomogne šećernoj repi, za razliku od kukuruza i soje, kojima je suša desetkovala prinose. Uoči početka prerade šećerne repe, fabrike šećera su najavile da će krečne peći u šećeranama u Crvenki, Vrbasu, Kovačici i Pećincima upaliti krajem meseca i od septembra krenuti u pr...
