Lan

Sinonim: - | Engleski naziv: Flax | Latinski naziv: Linum usitatissimum L.

Lan

Lan se uzgaja na svim kontinentima. Uljani lan je kultura toplijih i suhih područja, pa se uzgaja više u južnim predjelima, dok predivom lanu više odgovara vlažniji i umjereniji klimat. Uzgaja se za proizvodnju vlakana i sjemena iz kojega se dobiva ulje.

Lan se upotrebljava za dobivanje vlakna (za rublje, posteljinu, ručnike, odjeću, presvlake za namještaj, cerade, šatore, vreće i druge tkanine), kučine (u građevnoj i automobilskoj industriji), pozdera (ogrjevni i izolacijski materijal, papir) i sjemena sa 35 – 47 % ulja (prehrambena industrija, hrana za ptice, lanene pogače, sapun, boje, lakovi, linoleum, uljano platno, tiskarska tinta, umjetna koža, premazi za ceste otporni na sol i dr.).

Morfološka svojstva

Korijen je vretenast i slabe usisne snage. Glavni korijen ne prodire dublje u tlo, pa se u površinskom sloju razvija postrano korijenje. Od ukupne mase biljke na korijen otpada oko 10 %. Uljani lan ima bolje razvijen korijen od predivog. Stabljika je zeljasta, uspravna, okrugla, glatka, presvučena voštanom prevlakom. Visina joj varira od 20 – 120 cm, a najbolja debljina stabljike je 1,5 – 2 mm. List nema peteljku, pa je sjedeći, uzak i izdužen, na vrhu zašiljen, presvučen voštanom prevlakom. Cvjetovi su samooplodni s mogućom stranooplodnjom. Plod je tobolac okruglastog oblika, a na vrhu zašiljen. Ima pet pregrada podijeljenih u pet dijelova, a svaki je dio podijeljen na dva dijela u kojima se nalazi po jedna sjemenka, što znači da u tobolcu može biti 10 sjemenki. Masa 1 000 sjemenki iznosi 3 – 15 g, a hektolitarska težina iznosi oko 70 kg.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Minimalna temperatura za predivi lan kreće se oko 3 °C, a optimalna oko 20 °C. Izdrži temperature do – 5 °C. Jari lan za ulje izdrži niske temperature od -5 °C, ozimi do -12 °C, a pokriveni snijegom i do -20°C.

Svjetlost

Lan je biljka dugog dana. Predivi lan bolje uspijeva u uvjetima izmjene vedrog i oblačnog vremena, tada se stabljika manje grana i dobije se više kvlitetnijeg vlakna. Lan za ulje traži više svjetlosti i u uvjetima dobrog osvjetljena daje veći prirod sjemena s većim postotkom ulja.

Voda

Najveće potrebe za vodom su u fazi formiranja pupova i cvatnje, a poslije se potreba za vodom sve više smanjuje. Lan za ulje bolje podnosi sušu. Predivi lan je biljka vlažnije i umjerenije klime, pa bi se u našoj zemlji mogao uzgajati u brdskim predjelima i u ravničarskom području, s obiljem vlage u vrijeme vegetacije (> 600 mm oborina u godini). 

Tlo

Za uzgoj lana pogodna su strukturirana tla, s dobrim vodo-zračnim režimom (pjeskovito-ilovasta, ilovasto-pjeskovita, koja su propusna i slabo kisele do alkalne reakcije, pH od 6,2 do 7,2).  Na jako plodnim tlima lan za vlakno poliježe.

Agrotehnika

Plodored

Uzgaja se u plodoredu i vraća na istu površinu nakon više godina jer obolijeva od različitih bolesti, napadaju ga štetnici, a stabljika je relativno niska, pa u slučaju slabijeg sklopa korovi se mogu jače razviti. Najbolje pretkulture su mu zrnate mahunarke i strne žitarice.

Obrada tla

Iza ranijih pretkultura, koje bi trebale prethoditi ozimom lanu, obavlja se oranje strništa na oko 10-ak cm dubine, ljetno oranje na oko 20 cm dubine, u prvoj polovici kolovoza i glavno predsjetveno oranje u početku rujna, da se do sjetve tlo dobro slegne. Dubina ovog oranja iznosi 20 – 25 cm. Ako se oranje ranije izvede, tlo je potrebno potanjurati da se do sjetve ne osuši. Iza kasnijih pretkultura obavlja se pliće oranje s jednim prohodom tanjurače i oko dva tjedna pred sjetvu predsjeveno oranje, a iza kasnih pretkultura predsjetveno oranje ili za rani lan duboko jesensko oranje.

Gnojidba

Za lan tlo ne treba direktno gnojiti stajskim gnojem jer može prouzročiti polijeganje, produženje vegetacije i slabiju kakvoću vlakna, zato je bolje stajski gnoj dati pod pretkulturu. Količina hraniva će prvenstveno ovisiti o plodnosti tla i planiranom prirodu, odnosno namjeni proizvodnje za vlakno ili za ulje. Za postizanje dobrih priroda suhe stabljike od oko 6 t/ha za osrednje plodna tla treba osigurati oko 80 – 100 kg/ha dušika, oko 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalija. Jari lan ima kratku vegetaciju, pa se sva hraniva mogu dati u osnovnoj obradi i pripremi tla za sjetvu. Dobro je koristiti dušična gnojiva u kojima se dušik nalazi u amonijskom obliku ili urea jer se takva gnojiva bolje vežu na tlo i dulje djeluju. Prihranu valja prakticirati ako se lan sije na lakšim i nagnutim tlima, pa postoji opasnost od ispiranja ili odnošenja hraniva. Uljani lan ima dulju vegetaciju, pa mu se mora osigurati više hraniva, posebno fosfora  i kalija.

Sjetva

Za sjetvu lana preporučuje se starije sjeme od dvije godine i više jer takvo sjeme ne gubi klijavost, a daje vlakno bolje kakvoće. Ozimi lan sije se u drugoj polovici rujna, a jari u ožujku, čim se tlo dovoljno prosuši. Razmak između redova treba biti što uži jer lan za vlakno ima gustoću sklopa oko 2 000, a za ulje 800 – 1 000 biljaka/m2. Uljani lan treba sijati na međuredni razmak od 25 cm. Za lan za vlakno treba oko 150 kg/ha sjemena, a za lan za ulje upola manje. Sjeme lana sitnije je i ne smije se duboko sijati. Dubina sjetve kreće se od 1,5 – 2 cm.

Njega usjeva

Ako je tlo u vrijeme sjetve suho, treba obaviti valjanje tla. Pokorica se razbija laganim ili rotacijskim drljačama.

Žetva

Ozimi lan se žanje u lipnju, a jari u srpnju ili početkom kolovoza. Ako se čupa ručno, onda biljke moraju ostati polegnute jedan dan da se ukrute i zatim se ostavljaju na suncu i zraku da se osuše. Kada je sušenje dovršeno, stabljika se odvozi u tvornicu na preradu. Lan se može čupati i posebnim strojevima koji ga i baliraju te se tako u rolbalama odvozi u tvornicu na preradu. Sjeme se mora sušiti na ispod 10 % vlage. U suvremenoj preradi vlakna se odvajaju strojno nakon natapanja stabljika u zagrijanoj vodi tijekom 5 dana.

Razlikuju se četiri stupnja zriobe:

  • Zelena – svi nadzemni dijelovi biljke su zeleni. Sjeme ima puno vode, meko je i pritiskom se istiskuje mliječna tekućina. Prirod vlakana je manji, ali ona su vrlo fina i dovoljno čvrsta, pa se koriste za izradu najfinijih proizvoda, npr. čipka.
  • Ranožuta – nadzemni organi mijenjaju boju od zelene u svijetlo žutu. Sjemenke u tobolcima su formirane, sadrže manje vode te se na pritisak noktom mogu rezati. Vlakno je potpuno dozrelo, čvrsto i svilasto i najbolje kvalitete. U ovoj zriobi obavlja se čupanje lana za vlakno.
  • Žuta – biljke poprimaju žutu boju, a listovi u gornjem dijelu stabljike se suše. Tobolci poprimaju tamniju boju, a sjeme je potpuno formirano, karakteristične boje. Vlakno je u donjoj trećini stabljike grublje.
  • Puna zrioba – stabljika i tobolci su smeđe boje, a listovi otpadaju. Sjeme je potpuno zrelo i tvrdo i odvaja se od pregrada unutar tobolca. Vlakno je grubo, loše kakvoće. Lan za ulje čupa se na prijelazu žute u punu zriobu ako tobolci pucaju.
  • Izvor:

    • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
    • Prof.dr.sc. J. Butorac; Predivo bilje; Zagreb, 2009.

    Lan - Sorte

    ukupno: 3, aktivno: 1, neaktivno: 2

    MIKAEL

    RECITAL

    VIKING-HERMES

    Lan @ KLUB

    Imamo novu autoricu i ja novu FB prijateljicu, koja me zabavlja svojim fotkama šaljući ih u inbox FB-a, a to je @LadaNiseteo. Ja joj kažem, Lado, ajde ih postavite na KLUB. Kaže ona "ae, hoću". Nekako mislim da će isproducirati još hrpu novih dok pravo ne otkrije naš KLUB pa da nešto ne promakne, ev...

    +9

    Sutra i prekosutra - 13. Slama Land Art Festival - Femina #staradrava #bilje

    Gabrekovih 90 let Krčma"Gabreku 1929." smještena je podno zidina Staroga grada,blizu parka Vugrinščak, sučelice crkvici Svetog Mihalja, uz potok Gradnu. Te davne 1929. godine su Alojzija i Gabrijel (Gabrek) Medved otvorili malu gostionicu i mesnicu. Samobor je oduvijek omiljeno izletište Zagrepčana...

    +3

    Jučer smo bili na osječkoj glavnoj tržnici, na Cacanovoj podjeli sjemena rajčice. Najviše se traži onaj "za kuhanje". Bilo je onih koji su došli jer je džaba pa daj od svega po jednu vrećicu. I ne, nije ih bilo sram priznati. Jer, to se kod nas podrazumijeva. Kad je džaba, samo daj. Došli smo kasno...

    +27

    NEOPISIVA LAKOĆA LJUBAVI Nikada nisam nešto bila "tip od mačaka", ako se to tako može nazvati. Uvijek sam obožavala pse, ali je stalno u mojoj blizini bilo onih koji su bili protiv da u kuću donesem psa. A nije da ih nisam nagovarala... Mačke nisu bile moja “šolja čaja”. Sve dok ON nije ušao u moj ž...

    +3

    Dobrote turopoljske pušnice Chef Robert Slogar je osmislio projekt oživljavanja turopoljskih recepata s autohtonim turopoljskim namirnicama (turopoljska svinja i turopoljski tartuf) u velikogoričkom bistrou Babriga a plan je da se uključe i drugi restorani s tog područja. Neka od tih jela predstavlj...

    +3

    'Vina uz žlicu' Sve je bilo spremno, ali su inicijatori eno gastro projekta 'Vina uz žlicu', novinari Renata Cisar i Mustafa Topčagić, zajedno s Karolinom Pavić, vlasnicom zagrebačkog bistroa Veganšpek morali pričekati dane između dva "napada Korone" Oni su konačno došli, pa se okupila probrana ekip...

    +4

    Nakon sadnje frigo sadnica jagode, a pre puštanja vodotopivih đubriva, OBAVEZNO treba pustiti BACILLOMIX SPECIJAL u količini od 4l/ha. Bakterije iz preparata će naseliti korenov sistem i tu nastaviti sa razmnožavanjem i produkcijom metabolita. Kao promotori rasta Bacillusi deluju stimulativno na raz...

    #mojepovrće #mojepovrce Bašta je za mene relaksacija. Važan je deo u odrastanju moje dece, uz nju mi je lakše da pojasnim koliko nam je priroda važna i kako treba da je čuvamo u održavamo, a ona nas nagradi preukusnim plodovima. Učimo koliko je bitna hranljivost namirnica koje jedemo i tako najlakše...

    Vrijeme je sjetve pšenice. Kako bi vaši usjevi lakše podnijeli zimske uvjete preporučujemo vam Farinelli srednje ranu sortu ozime pšenice koja se odlikuje izraženom tolerantnosti na niske temperature zimi! Saznajte više bit.ly/FarinelliKWS

    Na skupu o stanju svjetskih mora, očuvanju ribljeg fonda i važnosti odgovornog ribolova u Zagrebu sudjelovali su brojni stručnjaci među kojima i Luciano Pirovano, direktor održivog razvoja Bolton Food, Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u Svjetskoj organizaciji za zaš...