Lan

Lan se uzgaja na svim kontinentima. Uljani lan je kultura toplijih i suhih područja, pa se uzgaja više u južnim predjelima, dok predivom lanu više odgovara vlažniji i umjereniji klimat. Uzgaja se za proizvodnju vlakana i sjemena iz kojega se dobiva ulje.

Lan se upotrebljava za dobivanje vlakna (za rublje, posteljinu, ručnike, odjeću, presvlake za namještaj, cerade, šatore, vreće i druge tkanine), kučine (u građevnoj i automobilskoj industriji), pozdera (ogrjevni i izolacijski materijal, papir) i sjemena sa 35 – 47 % ulja (prehrambena industrija, hrana za ptice, lanene pogače, sapun, boje, lakovi, linoleum, uljano platno, tiskarska tinta, umjetna koža, premazi za ceste otporni na sol i dr.).

Morfološka svojstva

Korijen je vretenast i slabe usisne snage. Glavni korijen ne prodire dublje u tlo, pa se u površinskom sloju razvija postrano korijenje. Od ukupne mase biljke na korijen otpada oko 10 %. Uljani lan ima bolje razvijen korijen od predivog. Stabljika je zeljasta, uspravna, okrugla, glatka, presvučena voštanom prevlakom. Visina joj varira od 20 – 120 cm, a najbolja debljina stabljike je 1,5 – 2 mm. List nema peteljku, pa je sjedeći, uzak i izdužen, na vrhu zašiljen, presvučen voštanom prevlakom. Cvjetovi su samooplodni s mogućom stranooplodnjom. Plod je tobolac okruglastog oblika, a na vrhu zašiljen. Ima pet pregrada podijeljenih u pet dijelova, a svaki je dio podijeljen na dva dijela u kojima se nalazi po jedna sjemenka, što znači da u tobolcu može biti 10 sjemenki. Masa 1 000 sjemenki iznosi 3 – 15 g, a hektolitarska težina iznosi oko 70 kg.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Minimalna temperatura za predivi lan kreće se oko 3 °C, a optimalna oko 20 °C. Izdrži temperature do – 5 °C. Jari lan za ulje izdrži niske temperature od -5 °C, ozimi do -12 °C, a pokriveni snijegom i do -20°C.

Svjetlost

Lan je biljka dugog dana. Predivi lan bolje uspijeva u uvjetima izmjene vedrog i oblačnog vremena, tada se stabljika manje grana i dobije se više kvlitetnijeg vlakna. Lan za ulje traži više svjetlosti i u uvjetima dobrog osvjetljena daje veći prirod sjemena s većim postotkom ulja.

Voda

Najveće potrebe za vodom su u fazi formiranja pupova i cvatnje, a poslije se potreba za vodom sve više smanjuje. Lan za ulje bolje podnosi sušu. Predivi lan je biljka vlažnije i umjerenije klime, pa bi se u našoj zemlji mogao uzgajati u brdskim predjelima i u ravničarskom području, s obiljem vlage u vrijeme vegetacije (> 600 mm oborina u godini). 

Tlo

Za uzgoj lana pogodna su strukturirana tla, s dobrim vodo-zračnim režimom (pjeskovito-ilovasta, ilovasto-pjeskovita, koja su propusna i slabo kisele do alkalne reakcije, pH od 6,2 do 7,2).  Na jako plodnim tlima lan za vlakno poliježe.

Agrotehnika

Plodored

Uzgaja se u plodoredu i vraća na istu površinu nakon više godina jer obolijeva od različitih bolesti, napadaju ga štetnici, a stabljika je relativno niska, pa u slučaju slabijeg sklopa korovi se mogu jače razviti. Najbolje pretkulture su mu zrnate mahunarke i strne žitarice.

Obrada tla

Iza ranijih pretkultura, koje bi trebale prethoditi ozimom lanu, obavlja se oranje strništa na oko 10-ak cm dubine, ljetno oranje na oko 20 cm dubine, u prvoj polovici kolovoza i glavno predsjetveno oranje u početku rujna, da se do sjetve tlo dobro slegne. Dubina ovog oranja iznosi 20 – 25 cm. Ako se oranje ranije izvede, tlo je potrebno potanjurati da se do sjetve ne osuši. Iza kasnijih pretkultura obavlja se pliće oranje s jednim prohodom tanjurače i oko dva tjedna pred sjetvu predsjeveno oranje, a iza kasnih pretkultura predsjetveno oranje ili za rani lan duboko jesensko oranje.

Gnojidba

Za lan tlo ne treba direktno gnojiti stajskim gnojem jer može prouzročiti polijeganje, produženje vegetacije i slabiju kakvoću vlakna, zato je bolje stajski gnoj dati pod pretkulturu. Količina hraniva će prvenstveno ovisiti o plodnosti tla i planiranom prirodu, odnosno namjeni proizvodnje za vlakno ili za ulje. Za postizanje dobrih priroda suhe stabljike od oko 6 t/ha za osrednje plodna tla treba osigurati oko 80 – 100 kg/ha dušika, oko 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalija. Jari lan ima kratku vegetaciju, pa se sva hraniva mogu dati u osnovnoj obradi i pripremi tla za sjetvu. Dobro je koristiti dušična gnojiva u kojima se dušik nalazi u amonijskom obliku ili urea jer se takva gnojiva bolje vežu na tlo i dulje djeluju. Prihranu valja prakticirati ako se lan sije na lakšim i nagnutim tlima, pa postoji opasnost od ispiranja ili odnošenja hraniva. Uljani lan ima dulju vegetaciju, pa mu se mora osigurati više hraniva, posebno fosfora  i kalija.

Sjetva

Za sjetvu lana preporučuje se starije sjeme od dvije godine i više jer takvo sjeme ne gubi klijavost, a daje vlakno bolje kakvoće. Ozimi lan sije se u drugoj polovici rujna, a jari u ožujku, čim se tlo dovoljno prosuši. Razmak između redova treba biti što uži jer lan za vlakno ima gustoću sklopa oko 2 000, a za ulje 800 – 1 000 biljaka/m2. Uljani lan treba sijati na međuredni razmak od 25 cm. Za lan za vlakno treba oko 150 kg/ha sjemena, a za lan za ulje upola manje. Sjeme lana sitnije je i ne smije se duboko sijati. Dubina sjetve kreće se od 1,5 – 2 cm.

Njega usjeva

Ako je tlo u vrijeme sjetve suho, treba obaviti valjanje tla. Pokorica se razbija laganim ili rotacijskim drljačama.

Žetva

Ozimi lan se žanje u lipnju, a jari u srpnju ili početkom kolovoza. Ako se čupa ručno, onda biljke moraju ostati polegnute jedan dan da se ukrute i zatim se ostavljaju na suncu i zraku da se osuše. Kada je sušenje dovršeno, stabljika se odvozi u tvornicu na preradu. Lan se može čupati i posebnim strojevima koji ga i baliraju te se tako u rolbalama odvozi u tvornicu na preradu. Sjeme se mora sušiti na ispod 10 % vlage. U suvremenoj preradi vlakna se odvajaju strojno nakon natapanja stabljika u zagrijanoj vodi tijekom 5 dana.

Razlikuju se četiri stupnja zriobe:

Izvor:

• Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
• Prof.dr.sc. J. Butorac; Predivo bilje; Zagreb, 2009.