Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Hmelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Hop | Latinski naziv: Humulus lupulus

Hmelj

Hmelj je višegodišnja biljka i pripada u najunosnije ratarske kulture. Višegodišnja je dvodomna biljka, što znači da se muške i ženske biljke morfološki razlikuju. Uzgaja se da bi se proizvele ženske neoplođene cvati koje izgledaju kao guste rese jajastog, valjkastog ili piramidalnog oblika (šišarice). Muške biljke nisu poželjne u nasadu jer se oplodnjom ženskih cvjetova smanjuje njihova tehnološka vrijednost.

Morfološka svojstva hmelja

Hmelj se može razmnožavati vegetativno i generativno. Podzemne vegetative organe čine korijenov sustav i jedan dio stabljike. U gornjem dijelu iz korijena raste bočno korijenje, koje u širinu može narasti i do 5 m. Najveći dio korijenovog sustava razvija se do 60 cm dubine. Višegodišnja stabljika hmelja nalazi se na 10 – 15 cm ispod površine tla, a nju čine čokot i glava čokota. Svake godine iz glave čokota potjera do 20-ak izboja, koji se rezidbom uklanjaju i ostavljaju samo 2 – 3 najbolja, i oslanjaju se na armaturu. List se razvija iz pupa na koljencu stabljike. Sastoji se od duge peteljke i dosta velike plojke, koja je podijeljena na 3 – 5 režnjeva, nazubljena ili ravna, a donja strana lista (naličje) prekrivena je dlačicama. Muški cvjetovi su u obliku metlice, a ženski su šišarice. U jednoj šišarici može se razviti do 5 cvjetova.  Jedna biljka može razviti preko 3 000 šišarica. Plod hmelja zove se orašac.

Agroekološki uvjeti za uzgoj hmelja

Temperatura

Vegetacija počinje kada se temperatura podigne na oko 5 °C. Niže temperature od 7 °C u travnju i 11 °C u svibnju nepovoljno utječu na rast i razvoj hmelja, visoke temperature utječu na bujniji porast i smanjenje priroda. U vrijeme cvatnje (srpanj i kolovoz) pogodne su temperature od oko 20 – 22 °C.

Svjetlost

Pri izboru površina za podizanje hmeljarnika potrebno je voditi računa o tome da nasadi budu izloženi suncu i prema mogućnosti s blagim nagibom. Pravilnom orijentacijom redova (sjever-jug), optimalnim sklopom i međurednim razmakom moguće je osigurati bolje korištenje svjetlosti, nastojeći sve to prilagoditi određenom kultivaru.

Voda

Hmelj nema velike potrebe za vodom iako mu je u vrijeme oblikovanja zaperaka i cvatnje potrebno osigurati dovoljno vlage. U sušnom razdoblju potrebno je navodnjavati. Važno je da relativna vlažnost zraka bude između 70 – 80 %.   

Tlo

Najbolje uspjeva na plodnim tlima, dobre strukture, povoljnog vodo-zračnog režima, slabo kisele do neutralne reakcije. Takva tla su černozemi i aluvijalna tla. Razina podzemne vode ne bi trebala prelaziti 1,5 m do površine tla.

Agrotehnika za proizvodnju hmelja

Plodored

Najbolje pretkulture za hmelj su strne žitarice i višegodišnje leguminoze, ali iza njih treba kvalitetno obraditi tlo i uništiti trajne korove. Nakon krčenja hmeljarnika, dobor je kroz dulje razdoblje na takvom tlu uzgajati jednogodišnje ratarske kulture (krumpir, repa, strne žitarice, kukuruz) te djetelinsko-travne smjese, pa tek nakon pet godina podizati hmeljarnik na istoj površini.

Obrada tla

Vrijeme i način te broj operacija obrade tla ovisi o pretkulturi. Iza ranih pretkultura odmah se nakon žetve vrši pliće oranje na 10-ak cm dubine. Dobro je nakon oranja tlo protanjurati i prodrljati. U prvoj polovici kolovoza izvodi se drugo oranje na oko 20 cm i ravnanje površine. U jesen se vrši duboko oranje (50 – 60 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je izvesti pliće oranje i duboko oranje, a iza kasnih izvodi se odmah duboko.

Ako se sadnja vrši u jesen odmah nakon oranja, tlo se tanjura i ravna, te priprema za sadnju. Ako se sadnja vrši u proljeće, tlo se ostavlja u gruboj brazid, pa se pred kraj zime brazda zatvara i pred sadnju se vrši priprema tla za sadnju. Ako se sadnja obavlja u jame, tada se u jesen kopaju jame duboke oko 60 cm.

Gnojidba

U gnojidbi se koristi stajski gnoj i mineralna gnojiva. Ovisno o plodnosti tla, gnojidbom treba dati od 150 – 200 kg/ha dušika, 100 – 300 kg/ha fosfora i 200 – 250 kg/ha kalija. Ovisno o sadržaju kalcija u tlu i reakciji tla, potrebno je dati odgovarajuću količinu vapna.

Ako se sadnja vrši u jesen, polovica mineralnih gnojiva zaorava se u ljetnom, a druga polovica u dubokom jesenskom oranju. Ako se sadnja vrši u proljeće, tada se 1/3 mineralnih gnojiva zaorava u ljetnom oranju, 2/3 u dubokom oranju, a preostala trećina u pripremi tla za sadnju. Ako se sadnja vrši u jame, količina gnojiva se znatno smanjuje i nastoji se gnojivo rasporediti po cijeloj dubini jame.

Gnojidbu hmeljarnika treba obavljati svake godine, a količina gnojiva ovisi o tome koliko je gnojiva dodano u meliorativnoj gnojidbi, o trenutnoj plodnosti tla, godini uzgoja i planiranom prirodu. Najčešće je svake godine potrebno planirati oko 100 kg/ha dušika, 60 – 80 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalija.

Sadnja hmelja

Broj biljaka po hektaru ovisi o sortimentu, tlu i klimatskim uvjetima. Vegetacijski prostor po biljci ovisi o međurednom razmaku i razmaku biljaka u redu, a kreće se od 2 – 4 m2, pa se najčešće koriste razmaci 200x100 cm = 5 000 biljaka/ha, 180x140 cm = 3 968 biljaka/ha, 170x140 cm = 4 220 biljaka/ha, 240x130 cm = 3 205 biljaka/ha i 200x200 cm = 2 5000 biljaka/ha. Bolje je koristiti veće razmake između redova, kako bi se omogućila primjena potrebne mehanizacije. Prvo se postavlja armatura (vertikalni i horizontalni stupovi), pa se tek onda započinje sa sadnjom. Biljka hmelja ima ukupnu težinu oko 10 kg.

Hmelj se može saditi u jesen (listopad) i u proljeće (kraj ožujka - početak travnja). Kopaju se jame duboke oko 25 cm i široke 25 – 30 cm. Na dno jame stavlja se sloj komposta ili dobro razgrađenog stajskog gnoja, zatim sloj plodne rahle zemlje i postavlja se jedna ili dvije sadnice (sade se ukoso, a ako se stavlja jedna, onda se postavlja uspravno). Vršni pupoljak treba biti 10 cm ispod površine tla. Oko sadnice se napravi zdjeličasto udubljenje u koje se skuplja voda.

Njega hmelja

Kad mladice narastu 30 – 40 cm, svijaju se u oslonac s lijeve na desnu stranu. Ogrtanje se vrši kada mladice narastu 70 – 80 cm visine. Vrši se prihranjivanje i kultiviranje. Nakon završetka vegetacije stabljika se reže na oko 1 m visine. Zatim se gnoji stajskim gnojem i polovicom fosfornih i kalijevih, te 1/5 dušičnih gnojiva, pa se izvrši ogrtanje hmelja plougovima. Pred kraj zime ili u rano proljeće, ovisno o vremenskim uvjetima, izvrši se gnojidba preostalom količinom gnojiva. Nakon toga vrši se rezidba kada se uklanjaju izdanci pri samoj glavi čokota.

Berba hmelja

Hmelj za berbu dozrijeva u drugoj polovici kolovoza. Bere se u tehnološkoj zriobi. Tada su šišarice zlatno-žute boje s blijedim uzdužnim prugama, elastične su, a pod pritiskom prstiju šušte i lijepe se za prste. Berba se može obaviti ručno i strojevima.

Sušenje hmelja

Obrane šišarice imaju oko 80 % vode, zato ih treba sušiti u posebnim sušarama za hmelj. Osušeni hmelj ima oko 8 % vode, zatim se ostavi da se ohladi, pri čemu se njegova vlažnost poveća na 10 % zbog kontakta sa zrakom. Preša se u bale težine oko 50 kg. Prirod hmelja kreće se oko 2 000 – 2 500 kg/ha.

Izvor:

  • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

Hmelj - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

SAVINJSKI GOLDING

Hmelj @ KLUB

Divilj hmelj

Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cena i državni podsticaji. Sa druge strane, ono što verovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. Na početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim posle tog ulaganja nema novih, već samo s...

Zmajevo novo ruho Zmajska pivovara iz Zagreba, prva hrvatska craft pivovara predstavlja novi vizualni identitet. Ideja nije novim vizualnim identitetom objaviti promjene u poslovanju već, upravo suprotno - pronaći vizualni identitet koji točnije pogađa bit Zmajske pivovare. Novi vizualni identitet h...

+3