Tikva

Tikve imaju vrlo razgranat korijen čija se glavnina nalazi u površinskom sloju tla. Stabljika je vriježa duga oko 10 m, obrasla dlačicama i većinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Sjeme je ovalno i spljošteno, krem bijele boje i apsolutne težine 150 – 350 g.

Tikve su vrlo cijenjena podvrsta tikve duguljastih plodova nalik krastavcima, zelene ili žute boje. Najčešće se ubiru i pripremaju kad narastu do duljine od 10 do 15 cm.

Agroekološki uvjeti za uzgoj tikve

Tikve su osjetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 °C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 – 24 °C tikve niknu za 3 do 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 °C.

Sade se na sunčana i od vjetra zaštićena mjesta. Potrebno im je mnogo vlage, posebno u vrijeme donošenja plodova. Traži dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih tvari. Najbolje uspijevaju na neutralnim tlima s pH vrijednosti 6,5 do 7,5. Na težim tlima organska gnojidba može poboljšati prozračnost i propusnost tla za vodu. U slučaju duljih ljetnih suša tikve treba navodnjavati kišenjem ili kapanjem ako su uzgojene 'na foliji'.

Agrotehničke mjere u uzgoju tikve

Plodored

Na istu površinu tikve ne smiju doći najmanje 4 godine, a pretkultura ne smije biti nijedna tikvenjača.

Gnojidba

Gnojidba s 25 – 40 t/ha stajskog gnoja unosi i dio iskoristivih hraniva, koja treba još nadopuniti prema planiranom prinosu. Osim startne gnojidbe potrebne su redovito dvije prihrane dušikom. Prva se prihrana sa 50 kg dušika preporučuje prije nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombiniranim folijarnim gnojivom.

Njega nasada

Tijekom vegetacije, dok se ne zatvore redovi, međuredno se plitko obrađuje, da se zadrži dobra struktura i prozračnost tla, unište korovi i unosi u tlo mineralno gnojivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji uzgoj na malču od crne polietilenske folije.

Sjetva / sadnja tikve

Presadnice se uzgajaju od travnja u tresetnim posudama na prozorskoj dasci ili sredinom svibnja ako se obavlja sjetva na otvorenom. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 - 80 cm od biljke do biljke, ovisno o bujnosti kultivara. Izniknule biljke potrebno je prorijediti.

Berba i skladištenje tikve

Redovitim ubiranjem povećava se prinos mladih biljaka te potiče stvaranje novih plodova. Od tikve se koriste samo mladi plodovi i to ili sasvim mladi od 5 - 6 dana nakon oplodnje, kada je na njima još ostatak krunice cvijeta, ili malo stariji do 2 tjedna.

Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu može dati 20 – 30 plodova, a to može značiti prinos od 20 – 40 t/ha. Bere se nožem ili škarama, sa oko 2 cm stapke. Pri uzgoju na otvorenom izravnom sjetvom tikvice se beru od početka srpanja do kraja kolovoza u kontinentalnom području, a u mediteranskom berba počinje oko 2 tjedna ranije. Ako su vriježe i lišće zdravi, može se brati do 2 mjeseca.

Prije skladištenja prporučuje se držati plodove nekoliko dana na 30 °C. Pakiraju se u plitke letvarice do 5 kg ili u kartonske kutije. Ako je potrebno mogu se uskladištiti pri 10 °C i 95 % relativne vlage zraka najviše tjedan dana.

Patišon ima oblik spljoštenog diska naziva se i "UFO-bundeva". Može biti teška 200 do 300 g. Svojim okusom podsjeća na okus tikvica (zucchini) i krastavca, pa se može spravljati i na iste načine. Sadrži skoro sve vitamine grupe B, vitamin E i karotin.

Sije se u svibnju izravno u zemlju, u 'kućice' razmak oko 50 cm, ne treba oslonac jer biljka ne formira vriježe. Ispod nje se može malčirati da plodovi nisu u dodiru sa zemljom, pa da ne trule. Bere se već tri mjeseca nakon sijanja. Za konzumaciju, mladi plodovi ne moraju biti oguljeni jer je koža još mekana, a sjeme još nije izraženo.

Tikva muškatna je kruškastog oblika. Plod je težak do 2 kg i jako je aromatičnog ukusa.Na jednoj biljci može biti i preko 10 plodova. U muškatne bundeve plod je ispunjen čvrstim mesom narančaste boje, ugodnog okusa i mirisa, pa se može konzumirati i sirov. U proširenom dijelu nalaze se oko 100 - 200 sjemenki. Boja zrelog ploda je, ovisno o sorti, svjetlo bijelo-žuta do narančasto žuta.

U fazi nicanja ne podnosi niske temperature, pa se sije kad više nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Sjetva se obavlja u kučice (3 sjemenke), na razmak 1,5 x 3 m. Za sjetvu manjeg broja kučica u vrtu mogu se uzgojiti presadnice u plasteniku, a presađivanje na otvoreno izvršiti oko sredine mjeseca svibnja.

Korijen može doprijeti i do 2 m dubine, dok se glavnina korijenove mreže razvija relativno plitko ispod površine tla. Biljka pušta rebrastu stabljiku (vriježa) dugačku i po nekoliko metara, na kojoj se pojavljuju krupni peterokrpasti listovi sa svijetlijim pjegama, vitice i jednospolni muški i ženski cvjetovi žute boje.

Plod se bere u jesen. Ukoliko je neoštećen i sa stapkom, vrlo dobro podnosi skladištenje te se u prozračnom skladištu na temperaturi nešto iznad 0 °C može čuvati do slijedećeg proljeća. No ukoliko se plod ošteti ili se peteljka ploda kod berbe otkine, plod pušta slatki sok na koji se u skladištu nasele plijesni te plod počinje propadati.

Tikvica tvori kompaktni grm. Dobri susjedi su visoki grah, kukuruz, špinat i dragoljub. Najprikladnije su sorte bez vriježa jer zauzimaju manje mjesta u vrtu. Svojim širokim sočnim listovima pokriva 1 – 2 m2 prostora.

Tikvice se siju kad i krastavci, u kućice, po 2 - 3 sjemenke na razmak od 150 - 200 x 100 cm. Uspijevaju na humcima ili na ravnim gredicama.  U polju se sije u južnim krajevima, od početka travnja, a u kontinetlanim područjima - krajem travnja i početkom svibnja. Ako je sjeme slabije klijavosti, sije 4 - 5 sjemenki u kućicu i nakon nicanja se ostavi jedna biljka. Tikvice za ranu poljsku proizvodnju proizvode se uglavnom iz rasada.

Potrebno im je mnogo vode i dodatna gnojidba biljnim gnojem koji se može dodati organskom gnojivu. Dobro reagiraju na đubrenje stajnjakom. U toku rasta, važne mjere su navodnjavanje i okopavanje koje se izvode 2 - 3 puta. 

Tikvica tvori kompaktni grm. Dobri susjedi su visoki grah, kukuruz, špinat i dragoljub. Najprikladnije su sorte bez vriježa jer zauzimaju manje mjesta u vrtu. Svojim širokim sočnim listovima pokriva 1 – 2 m2 prostora.

Tikvice se siju kad i krastavci, u kućice, po 2 - 3 sjemenke na razmak od 150 - 200 x 100 cm. Uspijevaju na humcima ili na ravnim gredicama.  U polju se sije u južnim krajevima, od početka travnja, a u kontinetlanim područjima - krajem travnja i početkom svibnja. Ako je sjeme slabije klijavosti, sije 4 - 5 sjemenki u kućicu i nakon nicanja se ostavi jedna biljka. Tikvice za ranu poljsku proizvodnju proizvode se uglavnom iz rasada.

Potrebno im je mnogo vode i dodatna gnojidba biljnim gnojem koji se može dodati organskom gnojivu. Dobro reagiraju na đubrenje stajnjakom. U toku rasta, važne mjere su navodnjavanje i okopavanje koje se izvode 2 - 3 puta. 

Tikvica tvori kompaktni grm. Dobri susjedi su visoki grah, kukuruz, špinat i dragoljub. Najprikladnije su sorte bez vriježa jer zauzimaju manje mjesta u vrtu. Svojim širokim sočnim listovima pokriva 1 – 2 m2 prostora.

Tikvice se siju kad i krastavci, u kućice, po 2 - 3 sjemenke na razmak od 150 - 200 x 100 cm. Uspijevaju na humcima ili na ravnim gredicama.  U polju se sije u južnim krajevima, od početka travnja, a u kontinetlanim područjima - krajem travnja i početkom svibnja. Ako je sjeme slabije klijavosti, sije 4 - 5 sjemenki u kućicu i nakon nicanja se ostavi jedna biljka. Tikvice za ranu poljsku proizvodnju proizvode se uglavnom iz rasada.

Potrebno im je mnogo vode i dodatna gnojidba biljnim gnojem koji se može dodati organskom gnojivu. Dobro reagiraju na đubrenje stajnjakom. U toku rasta, važne mjere su navodnjavanje i okopavanje koje se izvode 2 - 3 puta. 

Uljana tikva je termofilna biljka (potrebno joj je puno topline da bi kvalitetno rasla). Klijanje i početni rast izostaju ako u tome periodu temperature padnu ispod 8 °C, a pri temperaturi od -1 °C mlade biljke veoma brzo smrzavaju i propadaju. Uljana tikva se može proizvoditi i kao međuusjev u kukuruzu. Ima povećane zahtjeve za vodom ali zbog razvijenoga korijena dobro podnosi kraće sušne periode. Tlo za uzgoj uljane tikve zahtjeva pH vrijednost iznad 6, sadržaj humusa u postotku od 2,0-2,5, laku i pjeskovitu strukturu te dobar vodozračni režim.

Plodored uljane tikve iznosi 4 godine. Loše predkulture su biljke iz porodice tikvenjača (Cucurbitaceae) i to krastavac, lubenica, dinja te biljke iz porodice pomoćnica (Solonaceae) poput paprike, rajčice i krumpira. Dobri predusjevi su rani kupus, lucerna, pšenica, ječam, soja i grah.

Osnovna obrada tla sastoji se od oranja do dubine od 30 cm (oranični sloj), a ako se oranje vrši odmah nakon skidanja predkultura tada dubina oranja iznosi 15 cm. Prije sjetve u tlo se unosi stajnjak u količini od 30-40 t/ha uz unos i mineralnih gnojiva u količini od 100-300 kg/ha u omjeru od 8:16:24. Uljana tikva se može saditi u kontejneriće ili sijati i to sredinom svibnja kada je jutarnja temperatura tla 12 °C pomoću pneumatskih sijačica kojima se podešava i međuredni razmak. Usjev se može prekriti folijom ili raznim malčevima i na taj način olakšati borbu protiv korova i međurednu obradu tla.

Tikvino ulje je dobro poznato i omiljeno salatno djevičansko ulje. (Djevičanska ulja su ulja kod kojih nije došlo do promjene prirodnih karakteristika dobivenog ulja, dobivenih mehaničkim postupcima, tj. prešanjem, uz primjenu termičkog tretmana.)

Izvor: Prof.dr. J. Berenj i suradnici; Uljana tikva Cucurbita pepo L.; Novi Sad, 2011.