Špinat

Sinonim: Spanać | Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Špinat

Špinat je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici lobodnjača (Chenopodiaceae). Potječe iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gdje se uzgaja i konzumira već više od 2 000 godina. Kod nas se najviše proizvodi za tržište u svježem stanju na obiteljskim gospodarstvima. Veče gospodarsko značenje ima u mediteranskom području za berbu zimi, kada se doprema na tržišta u kontinentalnom području.

Preko 1/3 ukupne suhe tvari špinata čine bjelančevine, koje sadrže sve esencijelne aminokiseline. Bogat je mineralima, naročito željezom, a od vitamina karotenom, vitaminima B skupine i vitaminom C. Špinat ima sposobnost većeg nakupljanja nitrata koji potencijalno mogu postati štetni, naročito za djecu mlađu od godine dana. Sami nitrati nisu štetni, ali prelaskom u nitrite mogu izazvati methemoglobinemiju, koja u ekstremnom slučaju može biti i smrtonosna. Nitrati se većim dijelom nalaze u peteljci lista, pa se korištenjem samo plojke eventualni negativni učinci smanjuju. Pospješuje izlučivanje vode iz organizma, a time olakšava rad srca i bubrega te snizuje krvni tlak. Špinat se ne preporučuje reumatičarima i bubrežnim bolesnicima zbog pospješivanja stvaranja kamenca u bubrezima.

Agroekološki uvjeti

Temperatura

Špinat je biljka umjerene klime. Najbrže raste pri temperaturi od 18 do 20 °C. Na temperaturi nižoj od 10 °C rast je usporen. Niske temperature tijekom rasta utječu na kvalitetu lišća (listovi su sitniji, deblji i više naborani). Pojedini kultivari mogu podnijeti do -10 °C bez posebne zaštite. Klijanje započinje već malo iznad 0°C, ali vrlo sporo. Optimalna temperatura za nicanje iznosi 20 °C.

Voda

Količina oborina, odnosno opskrbljenost biljke vodom utječe i na sadržaj nitrata. U sušnim uvjetima količina nitrata u lišću špinata nešto je manja. Budući da u peteljci lista ima 3 do 8 puta više nitrata nego u plojci, kultivari kratkih peteljki u tom pogledu imaju prednost.

Tlo

Za uzgoj špinata pogodna su lakša do srednje teška tla, dobrog kapaciteta za vodu i zrak te dobre propusnosti za vrijeme jačih oborina. Za dobru i stabilnu strukturu tla poželjno je do 5 % humusa uz neutralnu ili slabo kiselu reakciju (pH 5,5 – 7,0).

Agrotehničke mjere

Plodored

Loše predkulture za špinat je on sam i ostale kulture iz porodice lobodnjača. Ciklu, blitvu, šećernu i stočnu repu treba izbjegavati i na susjednim parcelama zbog mogućnosti prijenosa virusnih bolesti. Špinat se ne sije nakon gnojidbe organskim gnojivima zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata. Zbog kratke vegetacije dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama u intenzivnoj proizvodnji s 2 - 3 usjeva godišnje.

Obrada tla

Za proljetnu sjetvu brazda se tanjura u jesen, a za jesensku sjetvu dodaje se mineralno NPK gnojivo (prema analizi tla) u količini od 350 - 400 kg/ha formacije 8:16:24 ili 8:26:26. Potrebno je izvršiti jednu prihranu dušičnim gnojivom koja ne smije biti izvršena prekasno. Na težim tlima dobro je formirati uzdignute gredice, a površina mora biti izravnata i fine mrvičaste strukture da se omogući što ravnomjernija dubina sjetve.

Gnojidba

Gnojidba špinata ovisi o zalihama hraniva u tlu, a mora se voditi računa i o biljnim ostacima prethodne kulture, koja može ostaviti znatnu količinu hraniva. Na dobro opskrbljenom tlu s oko 30 mg fosfora i približno isto toliko kalija na 100 g tla te 0,10 - 0,30 % ukupnog dušika, prinos špinata najviše ovisi o gnojidbi dušikom. Zbog mogućnosti prevelikog nakupljanja nitrata u lišću, upravo gnojidbu dušikom treba provesti oprezno, ovisno o namjeni špinata, pretkulturi, sezoni uzgoja, načinu uzgoja i kultivaru. Gnojidba kalijem u obliku kalijeva klorida ima prednost jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću. Na srednje opskrbljenom tlu dušikom za gnojidbu špinata ne bi trebalo koristiti više od 100 kg/ha čistog dušika, i to prvenstveno u sulfatnom ili amidnom obliku.

Sorte

Kultivari namijenjeni preradi glatkih su listova (da se lakše peru), duljih peteljki i uspravne rozete (lakše se kose i zahvaća se više plojki), srednjezelene i tamnozelene boje lišća. Kultivari za tržište više su ili manje naboranog, odnosno mjehurastog, tamnozelenog lišća i kratkih peteljki. Takav se špinat bolje pakira i manje zbija u amblaži, što omogućuje bolju aeraciju (strujanje zraka). Od bioloških svojstava najvažnija je otpornost na visoke i niske temperature i otpornost na brzo prorastanje. Ovisno o tim svojstvima pojedini su kultivari namijenjeni za rani proljetni, kasni proljetni ili ljetni uzgo, te za rani jesenski, kasni jesenski ili ozimi uzgoj. Otpornost sorte na bolesti, a naročito na plamenjaču špinata od osobite je važnosti.

Sjetva / sadnja

Vrijeme i način sjetve najviše ovisi o klimatskom podrčju. Budući da špinat može nicati već pri temperaturama oko 0 °C, a mlada biljka može podnijeti blage mrazeve, sjetva proljetnog špinata može početi čim to vremenske prilike dopuste, odnosno stanje vlage u tlu omogući operacije pripreme za sjetvu. To u kontinentalnim područjima katkad može biti već u drugoj polovici veljače, ali u većini slučajeva krajem ožujka. U mediteranskom području proljetni špinat može se sijati krajem sječnja i tijekom veljače. Za ovu sjetvu biraju se rani kultivari, koji intenzivnije rastu, brže postignu tehnološku zrelost, ali u uvjetima dužeg dana brže prerastaju. Što je kasnija sjetva, kasni kultivari koji sporo prerastaju imaju prednost. Pri kasnijoj sjetvi u uvjetima navodnjavanja do berbe treba 65 do 45 dana.

Špinat prezimi u fazi 2 do 4 prava lista, a u proljeće nastavlja rast. Tako njegova vegetacija može trajati 150 do 180 dana. Prema tome kod nas je moguća proljetna, ljetna, jesenska, zimska i ozima proizvodnja špinata, što omogućuje opskrbu tržišta svježim špinatom tijekom cijele godine, kombinirajući proizvodnju u kontinentalnom, mediteranskom i brdsko-planinskom području.

Špinat se izravno sije na stalno mjesto preciznom sijačicom uz međuredni razmak od 15 - 30 cm, razmak u redu 3 - 5 cm i na dubinu od 3 - 4 cm. Korisno je sijati u četveroredne ili peteroredne trake s razmakom od 50 - 60 cm između traka, što omogućuje prohod traktora. Za ranu proljetnu i ozimu proizvodnju dobro je sijati na uzdignute gredice. Površina gredice se u proljeće prije zagrije, a tijekom jeseni i zime manje je izložena stagniranju vode u slučaju jačih oborina. Za proizvodnju za tržište, kada se beru cijele rozete, planira se sklop od oko 100 biljaka po četvornom metru, a za preradu, kada se špinat kosi, 150 do 250 biljaka. Norma sjetve određuje se na osnovi apsolutne mase i klijavosti sjemena, a orijentacijski za 1 ha potrebno je 25 do 40 kg sjemena.

Berba i skladištenje

Na pojedinim lokacijama u mediteranskom području špinat se bere i zimi, a u kontinentalnom području ozimi uzgoj otpornih kultivara omogućuje ranu proljetnu berbu. Špinat se bere kada ima 5 - 8 sasvim razvijenih listova. U tehnološkoj zrelosti biljka može imati i do 25 listova, uključujući i nerazvijene listove, ovisno o sezoni uzgoja. Bere se prije početka prerastanja (pojave cvjetne stabljike). U ljetnom razdoblju optimalno razdoblje berbe vrlo je kratko (svega 2 do 3 dana).

Za tržište se obično beru cijele rozete špinata, a za preradu špinat se kosi. U kućnim vrtovima za vlastite potrebe mogu se brati listovi u više navrata. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena. Špinat za preradu kosi se odgovarajućim kombajnima koji pokošeno lišće odmah prenose u vozilo i otprema se na preradu. Prinos špinata ovisi o roku sjetve, kultivaru, ostvarenom sklopu i vremenu berbe. Proljetni i ozimi špinat može dati prinos 10 do 20 t/ha, a jesenski 15 do 30 t/ha.

Košnjom špinata zahvaća se manje peteljki nego berbom cijele rozete, što također utječe na količinu nitrata. Pravilnom doradom špinata za tržište (pranje u ledenoj vodi, pakiranje u prikladnu ambalažu u rahlom sloju, prodaja na rashladnoj vitrini) smanjuje se mogućnost prelaska nitrata u nitrite. Špinat za zamrzavanje ili za dječju hranu treba preraditi u najkraćem mogućem roku (za nekoliko sati nakon berbe).

Špinat za tržište neposredno poslije berbe pere se hladnom vodom i nakon što se ocjedi, rahlo (bez zbijanja) se pakira u duboke letvarice. U iznimnim slučajevima može se skladištiti nekoliko dana u hladnjači pri 0°C i pri relativnoj vlažnosti zraka od 95 %. Održivost u hladnjači može se produžiti vitalizacijom, procesom usporavanja starenja. Špinat se konzervira zamrzavanjem, rjeđe sterilizacijom u limenkama. Prije zamrzavanja blanšira se u vodi pri nešto nižoj temperaturi (80 °C) jer tako bolje sačuva boju. 

Izvor:

  • prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD
  • Burza voća i povrća

Špinat novozelandski

Sinonim: - | Engleski naziv: New Zealand spinach | Latinski naziv: Tetragonia tetragonioides (Pall.) O. Kuntze

Špinat novozelandski

Špinat novozelandski jednogodišnja je biljka tople klime. Najbolje uspijeva pri 20 – 25 °C. Otporan je na sušu, ali uz ravnomjernu opskrbu vodom daje bolje prinose. Gnojidba se obavlja sa 100 kg/ha dušika, 25 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija uz još jednu do dvije prihrane dušikom tijekom berbe.

Najviše se uzgaja izravnom sjetvom, ali može se uzgajati i iz presadnica. Prije sjetve sjeme se namače u toploj vodi kroz 24 sata da omekša i lakše prolija. Sije se uz razmak redova 70 – 100 cm i 30 – 50 cm u redu. Kao presadnica sije se mjesec dana prije moguće sadnje u grijanom zaštićenom prostoru po 2 – 3 sjemenke u lončiće koji se koriste za rajčicu. Sadi se s grumenom zemlje na već spomenuti razmak. Tako se postiže 2 – 3 tjedna raniji početak berbe u odnosu na izravnu sjetvu.

Berba može započeti 40 – 50 dana nakon nicanja. Obično se bere jednom tjedno sve do prvih mrazeva. Najobilnije berbe su u kolovozu i početkom rujna. Uz intezivni uzgoj može se postići prinos od 20 – 40 t/ha. Bere se ručno, pakira u manje jedinice i obično stiže svjež na tržište. Ako je potrebno, može se kratko skladištiti na temperaturi od 0 – 2 °C i pri 95 % relativne vlage zraka.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Špinat - Sorte

ukupno: 17, aktivno: 6, neaktivno: 11

AMERICA

BUTTERFLAY

DOLPHIN

ESKIMO

FALCON

MARISCA

MATADOR

MAZURKA

NORES

PUMA RZ

REMBRANDT

SPANDA F1

SPOKANE

VIROFLAY

YABI

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Špinat.

Špinat - Tekstovi