Sinonim: cikorija | Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.
Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene.
Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.
Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.
Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija.
Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tijekom vegetacije redovito se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.
Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do tjedan dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Srijemski pjenušavi doručak Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu održan je u subotu 6.07.2024. u kušaonici Vina Papak Ilok, na položaju Radoš,u organizaciji Salona pjenušavih vina Zagreb i TZ Vukovarsko-srijemske županije. Stotinjak gostiju kušalo je vina srijemskih vinarija Buhač, Čobanković, Iz...
Bez činjenica nema istina, a bez istina nema povjerenja. Dezinformacije danas postaju sve prisutnije u medijskom prostoru, a u obrani istine djeluju fact-checkeri iliti ‘provjeravatelji informacija’. Neki od njih, skupa s nama, okupili su se na 11. #GlobalFact summitu u Sarajevu. Brojna predavanja,...
Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordinirati i optimizirati logističke lance, uspostaviti nove rute...
Stjepan Jelenčić
prije 2 godine
Prevareni smo i rade budalu od poljoprivrednika, kao prvo umanjeni poticaji -15 %, drugo poticaje male vrijednosti u svezi pomoći za kupnju mineralni Više [+]
Đuro Japaric
prije 2 godine
Nema tu nikakve prilike , osim štete za jadnu hrvatsku poljoprivredu , u kojoj je proizvođači žita u Hrvatskoj imati pušionu u ekonomskom smislu !
Dodijeljene nagrade za WOW vino godine! Svake godine, od svibnja do studenoga, traje akcija vinskog izbora po ženskom ukusu „Što žene žele“ , koju su osmislile i provode članice Udruge WOW (Žene i vino). Osnivačica, novinarka Sanja Muzaferija rekla je da Udruga ima više od 400 članica i da uz pomoć...
Opština Bogatić dobila je izmenjen nacrt prostornog plana od 2025. do 2035. godine u kojem nema bilo kakvih istraživanja bora i litijuma na teritoriji njihove opštine. “Posle sastanka u Ministarstvu rudarstva dobili smo nove uslove za prostorni plan, tako da mogu da obavestim da u prostornom planu k...
Viroexpo - live stream Prvi puta u povijesti Viroexpo-a realizirat će se live stream na društvene mreže i portale. Najavljujemo live stream na FB stranici sajma, Virovitičko-podravske županije, Radija Slatine te webu Hrvatske gospodarske komore i Agroklubu u subotu i nedjelju od 12:00 do 15:00 uz za...
Vino uz žlicu u Floresu Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora. Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz...
Milan Milaković apsolutni pobednik 41. izložbe simentalaca u Lajkovcu Milan Milaković iz Mratišića (Mionica) je treću godinu zaredom proglašen za najuspešnijeg odgajivača Regionalne izložbe priplodnih goveda simentalske rase u Lajkovcu. Apsolutna šampionka 41. izložbe je njegova krava Lana, koja je...
Festival Urbana džungla u organizaciji Zelenog inkubatora iz Zagreba održava se 25.03.2023. (subota) u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu, Zelenom inkubatoru i klubu Botaničaru od 9:30-17h. Cilj festivala je promovirati uzgajanje hrane u gradu, hiperlokalnu proizvodnju, kratke lance opskrbe, osvještava...
Mačvanska turistička atrakcija - deponije! Ove slike su sa divlje deponije koja se nalazi između mačvanskih sela Ravnje i Banovo Polje, a pripada teritoriji opštine Bogatić, prenosi na Fejsbuk stranica "Pokrenimo Mačvu". Klanični otpad iz klanice u Ravnju njen vlasnik lageruje na svojoj njivi, koja...
Ručno se radi u malim siromašnim domaćinstvima a u većim ima i strojeva #RuralFoto #Selo
Od 1960. godine do 2012. na području centralne Srbije i Vojvodine smanjena je površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta za 1,493 miliona hektara, bez površine koje su zauzeli autoputevi, napominje profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Miladin Ševarlić. Poljoprivredno zemljište je, prema n...
