Postrna repa

Sinonim: stočna repa | Engleski naziv: Turnip | Latinski naziv: Brassica rapa L. var. rapa (L.) Thell.

Postrna repa

Postrna repa uzgaja se nakon žitarica, industrijskog graška ili ranih krmnih kultura. Koristi se kombinirano za ljudsku ishranu, a dio kao stočna krma.

Kao namirnica koristi se zadebljali korijen okruglastog ili valjkastog oblika. Na njegovom vršnom dijelu nalazi se rozeta s ovalno izduženim lišćem koje je svijetlo zelene boje i dlakavo. Na stabljici se nalaze grozdasti cvatovi. U 1 g može biti 300 – 400 sjemenki.

Agroekološki uvjeti za uzgoj postrne repe

Temperatura

Minimalna temperatura za nicanje je 5 ºC, a optimalna 20 ºC. Može podnijeti blage mrazeve do -4 ºC ako ne traju duže.

Voda

Ne podnosi stagniranje (zadržavanje) vode. Najisplativnije ju je uzgajati uz navodnjavanje.

Tlo

Za uzgoj su najprikladnija lakša, pjeskovita tla, bogata humusom, neutralne ili blago kisele reakcije, ali ne niže od pH 6. Na težim tlima može promijeniti svoj karakterističan okus.

Agrotehničke mjere u uzgoju postrne repe

Plodored

Postrna repa ne smije se sijati na isto mjesto najmanje 3 – 4 godine, a u to vrijeme na tome mjestu ne smiju biti ni druge kupusnjače.

Obrada tla

Za postrni usjev, nakon žetve glavnog usjeva, uz potrebnu gnojidbu, površina se plitko obradi da sačuva što više vlage. Nakon sjetve tlo se ravna.

Gnojidba

Za prosječan prinos od 30 t/ha preporučuje se 120 kg/ha dušika, 80 kg/ha fosfora i 240 kg/ha kalija. Dio dušika obično se aplicira u prihrani, prije međuredne obrade ili uz međurednu obradu.

Njega nasada

Uz međurednu obradu prema potrebi se prorjeđuje. Ako je moguće, korisno je navodnjavanje kišenjem poslije sjetve i tijekom srpnja i kolovoza.

Sjetva / sadnja postrne repe

Najviše se uzgaja izravnom sjetvom, no moguć je i uzgoj iz presadnica. Sije se preciznom sijačicom. U Europskim zemljama uzgajaju se rani kultivari sjetvom od ožujka do svibnja uz međuredni razmak od 20 – 30 cm, i razmak u redu oko 10 cm, za što je potrebno 1,5 – 2,5 kg/ha sjemena. Za 80 – 60 dana zadebljali korijen postigne promjer od 6 – 10 cm, kad je spreman za berbu.

Ako se planira posijati 15 – 20 biljaka/m2, ona se sije na međuredni razmak od 40 cm i razmak u redu 5 – 10 cm. Ovisno o pretkulturi, može se sijati od kraja lipnja do sredine srpnja.

Berba i skladištenje postrne repe

Postrna repa bere se u drugoj polovici listopada ili početkom studenoga prije jačih mrazeva. Vadi se odgovarajućim iskapačima, odreže se lišće i sortira po krupnoći. Prinosi najviše ovise o ostvarenom sklopu i količini te rasporedu oborina, a mogu biti 20 – 60 t/ha.

Očišćena i sortirana postrna repa na tržište se otprema u mrežastim vrećama od sintetskih vlakana po 30 kg po jedinici. Može se dobro čuvati u trapovima i podrumima do 5 mjeseci jer skladištenje u hladnjači, iako je moguće, obično nije ekonomično.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Postrna repa - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 1, neaktivno: 2

KRANJSKA OKROGLA REPA

PURPLE TOP WHITE GLOBE

VARAŽDINSKA REPA, VARAŽDINSKA BIJELA REPA

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Postrna repa.

Postrna repa - Tekstovi

Postrna repa @ KLUB