Paprika

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika

Paprika je cijenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, bjelančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tijekom cijele godine, u svježem stanju, i u prerađenom stanju (konzervirana i smrznuta). Najviše se proizvodi u kontinentalnoj zoni, oko 82%.

Jednogodišnja je biljka iz porodice Solanaceae. Korijen je vretenast, razgranat, ali ne ide duboko u tlo i prilično je slabe usisne moći. Dužina korijena ovisi o sorti, ali uglavnom dug je od 50-70 cm. Nadzemni dio je drvenast u donjem dijelu, visine od 50-200 cm. Cvijet paprike može biti pojedinačan ili u grupi, uglavnom je bijele boje.

Agroekološki uvjeti za uzgoj paprike

Temperatura

Paprika traži više topline nego rajčica. Na temperaturi ispod 15 ºC prestaje s razvojem, kao i iznad 36 ºC. Sjeme počinje nicati na temperaturama iznad 13 ºC, a optimalna je temperatura za rast i razvoj  22-25 ºC. Temperature od –0,3 do –2,5 ºC dovode do ugibanja biljke.

Voda

Veliki je potrošač vode,  što se osigurava padalinama i navodnjavanjem po obroku 30-40 mm ili 30-40 l/m2. Zbog slabe usisne moći korijena, traži češće navodnjavanje. Najbolje rezultate daje na dubokim, restresitim i bogatim humusnim tlima, a pH tla treba biti 6,0-6,8.

Agrotehničke mjere u uzgoju

Plodored

Najbolji su predusjevi kulture iz porodice mahunarki (grašak, grah i dr.). Poslije rajčice i krumpira ne bi trebalo uzgajati papriku, zbog mogućnosti prenošenja bolesti. Poslije paprike mogu se uzgajati korjenaste kulture i kupusnjače. Monokultura (ponavljanje sadnje paprike) znatno smanjuje prinose.

Obrada tla

Priprema tla za papriku počinje u jesen, dubokim oranjem na 30-35 cm. Mjesec dana prije rasađivanja tlo za uzgoj se kultivira (usitnjava i poravnava, a neposredno prije rasađivanja površina se uređuje već prema odabiru tehnologije (primjena folije, agrila, sistem navodnjavanja i dr.)

Gnojidba

Kako paprika iznosi iz tla velike količine dušika, fosfora i kalija, potrebna je i pojačana gnojidba tla prije sadnje. Osnovna gnojidba tla obavlja se u jesensko-zimskoj brazdi, gdje se prije oranja razbacuje stajski gnoj u količini 40-50 t/ha i NPK 6:18:36 u količini 200-300 kg/ha, ili NPK 7:14:26. U pripremi tla za sadnju paprike, kao dopunska gnojidba dodaje se NPK 15:15:15 ili NPK 20:10:10 u količini 150-200 kg/ha.

Za dobivanje visokih prinosa potrebna je intenzivna prihrana kristalon gnojivom, a smatra se da je normalna količina hraniva potrebna za 40-50 t/ha ploda sljedeća:

  • 250-300 kg/ha N (100 kg prije presađivanja)
  • 100- 150 kg/ha P2O5
  • 200-300 kg/ha K2O
  • 110-160 kg/ha CaO (posebno je značajan da bi se izbjegla pojava tamnih pjega na  plodu, što mmože znatno smanjiti prinos)
  • Najbolje je analizom uzorka tla ustanoviti zalihe hraniva u tlu te na osnovi tih podataka odrediti potrebnu gnojidbu.

    Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene.

    Sjetva i sadnja

    Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim lijehama i plastenicima, za srednje ranu u polutoplim lijehama te za kasnu proizvodnju na otvorenim gredicama. U kontinentalnim krajevima sjetva rasada je za srednje ranu proizvodnju krajem veljače, a sadnja se obavlja tijekom travnja. Kod rane proizvodnje rasad se sije s nešto više sjemena, 8-10 g/m2, a za kasniju proizvodnju sjetva je rjeđa, sa 6-8 g/m2 sjemena.

    Sjeme se sije u gotove hranjive supstrate i nije potrebno prihranjivanje rasada. Kaljenje rasada  obavezno se provodi 10-15 dana pred sadnju, poznatom metodom (smanjeno zalijevanje i pojačano provjetravanje i otkrivanje rasada). Sadi se rasad star 50-65 dana.

    U kontinentalnim područjima paprika se uzgaja iz presadnica. Po m2 potrebno je od 7-8 presadnica. Rasađivanje na otvorenom počinje onda kada je tlo dovoljno toplo i kad prestane opasnost od kasnih mrazeva. U polju se rasađuju u redove, razmak između redova je 70 cm, a biljke od biljke 30 cm.

    Njega nasada

    Njega nasada direktno ovisi o načinu uzgoja, što znači ako je uzgoj na foliji nema kultiviranja nasada. Ako je uzgoj bez folije, tada je potrebno 2-3 puta plitko kultivirati nasad i to poslije navodnjavanja. Prihranjuje se u uzgoju na otvorenom 2-3 puta, prvi put 10 dana poslije presađivanja, drugi put prije stvaranja prvih plodova i treći put mjesec dana poslije drugog prihranjivanja.  

    Pikiranje rasada započinje 20-25 dana nakon sjetve, kad se na biljkama razviju dva stalna listića (ovo vrijeme ovisi o temperaturi i svjetlu).

    Nakon pikiranjam, mlade se biljke  zasjene (stavlja se zelena mreža, krečene plastike ili stakla), da bi se spriječilo neželjeno isparavanje vode iz biljaka (ovo se smije primjeniti samo u onim danima kada je izrazito sunce jako jer u protivnom biljke se mogu izduljiti-etiolirati).

    Berba

    U prvo vrijeme plodovi se beru svakih 5-6 dana, a u vrijeme glavne berbe svaka 2-3 dana. Obranu papriku treba u što kraćem vremenu sortirati i pripremiti za tržište. Pakiranje se vrši u duboke otvorene letvarice, u kartonske kutije ili u mrežaste plastične vrećice.

    Budući da je paprika lako kvarljiva roba, ne podnosi duže uskladištenje u običnim skladištima. Pri čuvanju u hladnjačama, u ambalaži koja je štiti i omogućuje provjetravanje, na temperaturi između 2-4 ºC, može se uskladištiti 4-6 tjedana.

    Izvori:

    • prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
    • Burza voća i povrća

    Paprika - Sorte

    ukupno: 64, aktivno: 31, neaktivno: 33

    ANITA

    ATRIS

    BELLADONNA

    BOTINEČKA ŽUTA

    BRILL

    CALIFORNIAN WONDER

    CASANOVA

    CORNO DI TOORO ROSSO

    DELTA

    ÉDESALMA

    ESTAR

    ESTILLO

    FEFERONI CRVENI LJUTI

    FEFERONI SLATKI ZELENI

    FEFERONI SLATKI ŽUTI

    FEFERONI ZELENI BLAGI

    FEFERONI ZELENI LJUTI

    FEFERONI ŽUTI LJUTI

    FEHEROZON

    GIALLO D`ASTI

    HORGOŠKA SLATKA 2

    ISTRA F1

    KALDOM

    KALINKOVA ZELENA

    KALINKOVA ŽUTA

    KALVIL BIJELI

    KURTOVSKA KAPIA

    MADONNA

    MAJKOVAČKA ŽUTA

    MINTOS

    NOVOSAĐANKA

    P-26

    PALANAČKA BABURA

    PIROUET

    PLANIKA

    PODRAVKA

    PREDI

    RENDO

    ROTUND ZELENI

    ROTUND ŽUTI

    SIVRIÓ - SIVRIJA

    SLONOVO UHO

    SNOWDON

    SOROKSARI

    SZEGEDI 20

    TALTOS SH

    TAMBORA

    TETOVSKA BABURA

    VEDRANA

    VIROVITIČANKA

    VIZA

    WHITNEY

    Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Paprika.

    Paprika - Tekstovi

    Paprika @ KLUB

    Čika Đole je napisao 300 ČLANAKA ZA...

    Sadile smo paprike, paradajz, patli...

    +6

    Na putu paprike, kupili papriku.:D...

    Leba, masti i paprike, ko je za jed...

    Poštovani da li netko zna da li se...

    Prve paprike ove godine, svjeze ubr...