Češnjak

Sinonim: Bijeli luk | Engleski naziv: Garlic | Latinski naziv: Allium sativum L. ssp. vulgare Kuzn.

Češnjak

Smatra se da su češnjak prvi počeli uzgajati Egipćani te je odigrao važnu ulogu u njihovoj kulturi. Smatrali su ga svetom biljkom te se često pronalazio u grobnicama faraona. Zbog intenzivne arome i okusa, češnjak se ne koristi kao povrće u užem smislu, ali prije svega kao dodatak mnogim jelima. Prema svom sastavu ima visoku nutritivnu vrijednost. Sjemenka češnjaka sadrži vodu, bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vlakna i minerale: natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, željezo, sumpor. Glavni vitamini prisutni u češnjaku: karoten, vitamina E, B1, B2, B3 i vitamin C. Zdravstvenu vrijednost mu daje eterično ulje koje sadrži sumpor (okus i miris) i biljni antibiotik - alicin.

Uzgoj češnjaka

Sjetva

Sadi se u jesen ili rano proljeće. Prije sadnje češnjevi se odvajaju od glavice te se oni krupniji koriste za sadnju. Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju i nagrne se cijeli jarčić. Sadnja se može obavljati mehanizirano sadilicama. Na ravnom tlu sadi se u redove razmaka 30 cm, a u redu razmak češnjeva treba biti 10-12 cm, dubina sadnje u jesen je na 4-5 cm, a u proljeće 2-3 cm. Vadi se kada lišće požuti i stabljika polegne. Za češnjak iz jesenske sadnje to je krajem lipnja, a za onaj iz proljetne sadnje krajem kolovoza. Poslije vađenja se odvozi na prozračno mjesto zaštićeno od sunca gdje se čuva na temperaturi od 1-2 ºC uz relativnu vlagu zraka od 70-75 % i uz provjetravanje. Prinosi češnjaka proizvedenog proljetnom sadnjom su 5-8 t/ha, a onoga iz jesenske, 10-12 t/ha.

Neposredno prije sadnje za reprodukciju se biraju zdrave i neoštećene krupnije lukovice pravilnih oblika. Ako je to moguće najbolje je upotrijebiti vanjske češnjeve. Sve do sadnje lukovice se čuvaju u prozračnom skladištu na temperaturi potrebnoj za sadnju. Za jesensku sadnju preporučuje se čuvanje na temperaturi 15 – 16 °C što uvjetuje jaku dormantnost, a pred samu sadnju na 5 – 6 °C, čime se dormantnost prekida. Niske temperature prije sadnje pospješuju razvoj listova i produžuju vegetaciju što povećava lukovicu. Češnjevi se odvajaju neposredno pred sadnju, klasiraju prema veličini i tretiraju odgovarajućim fungicidom. Iako i češnjevi od oko 1grama težine mogu dati biljku, bolje je saditi krupnije češnjeve od 4-6 grama, jer se od krupnijih češnjeva dobiju veće glavice. Sadnja se obavlja ručno, mehanizirano, sadilicama na ravno tlo ili na prethodno pripremljene gredice. Sadi se u redove razmaka 20 – 30 cm, a razmak biljaka u redu ovisi o krupnoći češnjeva za sadnju. Pri ručnoj sadnji češnjevi se sade uspravno tako da začetak stabljike (platoa) dođe na dubinu 4-5 cm, a u hladnijim područjima pri jesenskoj sadnji i nešto dublje. Za površinu od 1 ha proizvodnje zasnovane u jesen potrebno je osigurati oko 1.000 kg, a za proljetnu proizvodnju 700 - 800 kg sadnog materijala.

U kontinentalnim područjima u jesen se sadi sredinom listopada, a u mediteranskim područjima krajem listopada do sredine studenog. Ako se sadi u proljeće najpovoljnija je rana sadnja, čim to vremenski uvjeti dozvole. Postoje preporuke ranije jesenske sadnje, sredinom rujna, da se tijekom vegetacije razvije više listova, a lukovica razvije sredinom ljeta.

Gnojidba i plodosmjena

Srednje plodna tla pognoje se s oko 1000 kg NPK 7:14:21. U proljeće u fazi 3 lista vrši se prihrana sa 100-150 kg KAN-a. Češnjak se obvezno uzgaja u plodoredu. Na istoj površini proizvodnja se može ponoviti svakih četiri do pet godina i to je najsigurnija i ekološki najprihvatljivija mjera zaštite od lukove nematode, koja može učiniti velike štete u nasadu. Ne podnosi sam sebe niti bilo koji drugi luk kao predkulturu. Iz istog razloga preporučuje se primijeniti organsku gnojidbu za predkulturu. Obično se uzgaja iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem i ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo. Od povrtnih kultura to su najčešće rajčica, paprika, krastavci i krumpir. Do početka glavičenja, biljka iskoristi trećinu potrebnih hraniva. U vrijeme početka glavičenja, prihrana dušičnim gnojivom je odlučujuća za prinos. Prevelika količina dušika može pospješiti sekundarno grananje i proizvodnju nestandardnih lukovica.

Temperatura

Češnjak je otporniji od luka na zimu i mraz, jer ima čvršće ovojne ljuske.  Optimalna temperatura za uzgoj je 18-22 °C, a u razdoblju dozrijevanja mora biti malo viša (oko 26 °C). Tijekom dozrijevanja bilo bi dobro da je vlaga zraka 60-65 %. Uzgoj u plodoredu svake 3-4 godine, a najpogodnije pretkulture su: kupus, rajčica i paprika, jer ostavljaju razrahljeno i nezakorovljeno tlo. Vrlo je zahtjevan prema hranivima.

Njega usjeva

Tijekom vegetacije njega se usjeva sastoji od borbe protiv korova, navodnjavanja, prihrane i zaštite od biljnih bolesti i štetnika. Primjena herbicida veliko je olakšanje u borbi protiv korova, jer su mehaničke mjere teško provedive i zahtijevaju mnogo rada. Proljetna prihrana uz međurednu obradu poslije nicanja omogućiti će bolji vodozračni režim i nadoknaditi isprani dušik tijekom zime. U slučaju dužeg sušnog razdoblja navodnjavanje češnjaka može osigurati nesmetani rast, ali 3 tjedna prije planirane berbe navodnjavanje treba prestati.

Izbor kultivara i ekoloških tipova

  • Jesenski - (ozimi), sade se u jesen, prezimljuju i u sljedećoj godini odmah na proljeće počinju razvijati vegetativnu masu i lukovicu, dozrijevaju početkom ljeta. Imaju kraće razdoblje mirovanja te se kao takvi u ambijentalnim uvjetima njihov repromaterijal ne može čuvati do proljeća. Listovi i lažna stabljika su im većinom širi i krupniji, i sama glavica je krupnija, s manjim brojem krupnijih češnjeva.
  • Proljetni - sade se u proljeće, a dozrijevaju sredinom ljeta. U uvjetima ambijenta se mogu dobro očuvati do proljeća, jer imaju duže razdoblje mirovanja. Ovi ekotipovi su osjetljiviji na niske temperature te ih iz tog razloga sadimo u proljeće. Listovi i lažna stabljika su im tanji i uži, a glavice sitnije s većim brojem sinijih češnjeva.
  • Alternativni - po svojstvima su bliži proljetnim ekotipovima, ali se mogu saditi u jesen jer su otporniji na niske temperature od proljetnih. Sadnjom u jesen im se produžuje vegetacija, što rezultira nešto krupnijom glavicom i samim time većim prinosom u odnosu na proljetnu sadnju.

Berba i prinosi

Češnjak je zreo za vađenje kad lažna stabljika omekša i nadzemni dio počne polijegati. U to je vrijeme u rezervnom tkivu češnjeva najviše šećera, što se može kontrolirati refraktometrom. Preporučuje se vađenje češnjaka kad je još oko trećine lišća zeleno, a ako se vadi mehanizirano, još i ranije. Za češnjak jesenske sadnje to je najčešće krajem srpnja, a kod proljetne sadnje tijekom kolovoza. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno, s pomoću posebnih vadilica. Nakon vađenja češnjak je potrebno s polja dopremiti u prostor zaštićen od sunca i u tankom sloju prosušiti. Zatim se očisti od lišća i ostatka korijena te kalibrira prema standardima. Pri tim operacijama treba izbjegavati udarce. Pri mehaniziranom vađenju prvo se pokosi lišće, a nakon toga vadi prilagođenim vadilicama. Taj se način koristi prvenstveno za vađenje češnjaka za preradu. Češnjak se može čuvati tijekom cijele godine u skladištima s kontroliranim uvjetima, na temperaturi 1 – 2 °C, pri relativnoj vlazi zraka 70 – 75 %, uz stalno provjetravanje. Prinos češnjaka ovisi o ekotipu, roku sadnje, sadnom materijalu i načinu sadnje.

Budući da za sadnju češnjaka u sljedećoj godini proizvođač mora ostaviti do 1 t/ha, to se smanjuje dio koji se može ponuditi tržištu za oko 20 %. Prema normama kvalitete europskog tržišta češnjak “ekstra klase” mora biti karakteristične boje za tip, cijele glavice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijen mora biti glatko odrezan, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u glavici. Najmanji promjer glavice mora biti 45 mm, a razlika između najveće i najmanje glavice u jedinici pakiranja najviše 20 mm. Češnjak “prve klase” mora biti cijeli pretežno pravilnog oblika, češnjeva čvrsto priljubljenih i boje normalne za tip. Dozvoljen je nepravilni oblik zbog nenormalnog vegetativnog rasta i manje pucanje ovojnih ljuski, najmanji promjer lukovice 30 mm, a razlika između najveće i najmanje lukovice 15 mm. Za “drugu klasu” dozvoljeno je pucanje vanjskih ljuski, nepravilan oblik lukovice, lagani natisak ako ne utječe na održivost te glavici smije manjkati najviše 3 češnja. Krupnoća mora biti kao kod “prve klase”.

Skladištenje češnjaka

Očišćeni i sortirani češnjak skladišti se u mrežastim vrećama, boks paletama ili rinfuzi. U skladištu je najvažnije održavati reltivnu vlagu zraka manju od 70 % da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojave površinske plijesni. Najbolja održivost u skladištu je pri temperaturi od 1 - 2 °C. Slična je održivost na 20 - 30 °C, ali se pri tim temperaturama izgubi mnogo vlage pa se malo smežura. Tjeranje korjenčića i klice u skladištu najbrža je pri temperaturama od 5 - 10 °C.

Ljekovitost češnjaka

Jedinstveni sastav češnjaka, koji sadrži cijeli niz sumpornih spojeva, štiti nas od oksidativnog stresa i upala. Češnjak također utječe na razinu triglicerida i općenito, kolesterola u krvi. Češnjak sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, zahvaljujući jednom posebnom sastojku, koji se zove ajoen. Vrlo impresivna je sposobnost bijelog luka k smanjenju krvnog tlaka. Istraživanja češnjaka potvrđuju da ova biljka značajna antikancerogena svojstva. Pokazalo se, da redovito konzumiranje većih količina češnjaka značajno smanjuje rizik od pojave mnogih vrsta raka. Radi efikasne prevencije raka je potrebno konzumirati veće količine ove namirnice, u čemu mogu pomoći kapsule ili tablete češnjaka. Češnjak i njegovi sastojci su podvrgnuti brojnim istraživanjima da bi se dokazalo njihovo djelovanje na infekcije uzrokovane bakterijama i virusima. Njegovo antimikrobno djelovanje također uključuje gljivice i parazite. Jedan od sastojaka češnjaka, ajoen, pokazao se posebno učinkovitim u liječenju gljivice Candida albicans, Pseudomonas aeruginosa, kao i na mnoge druge bakterije.

Povijesne zanimljivosti

O ljekovitim svojstvima bijelog luka jako su dobro znali drevni Grci i Rimljani, čiji su atleti jeli češnjak prije sportskih natjecanja. Prije nego što su krenuli u rat, grčki i rimski vojnici su konzumirali češnjak. Kasnije, bijeli luk se proširio i u druga područja svijeta. U 6. stoljeću, češnjak se počeo uzgajati u Kini i Indiji, gdje je poznat po svojim terapeutskim svojstvima. Starorimski pisac Plinije opisao je češnjak kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu. Češnjak možemo naći i kao sastojak u nizu recepata Apicijeve kuharice (najstarija kuharica sačuvana u cijelosti). Hipokrat (otac medicine) preporučavao ga je u prehrani. Prvi zapisani štrajk u povijesti, koji se zbio u drevnom Egiptu, uzrokovan je upravo izbacivanjem češnjaka iz svakodnevne prehrane robova. Kroz povijest ga se koristilo i kao lijek za astmu, ubod škorpiona, a tijekom Srednjeg vijeka vjerovalo se da je lijek za kugu.

Izvor:

  • Hrvatska poljoprivredna komora
  • Udruga Češnjak Cerić

Češnjak - Sorte

ukupno: 11, aktivno: 3, neaktivno: 8

BRGUDSKI OZIMI

CERIĆKI OZIMI

DOMAĆI JARI

DOMAĆI OZIMI

ISTARSKI CRVENI

PETRINJSKI OZIMI

POLAČKI OZIMI
(Bili luk)

PTUJSKI JESENSKI

PTUJSKI SPOMLADANSKI

ROCAMBOL

SLAVONSKI OZIMI

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Češnjak.

Češnjak @ KLUB

Prodajem domaći češnjak, jesenjska sadnja, odlična mirisa i okusa, pogodan za daljnju sadnju, sve ručno obrađivano i ničim nije tretiran, moguća dostava poštom ili Tiskom po cijeloj Hrvatskoj Cijena 40kn/kg, za naručeno 10 kg i više cijena je 30kn/kg Naručiti možete na broj 0921482393 ili 0989941303

+4

Berba grožđa u vrtu terase Oleander Na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade uz visoke mjere opreza i manji krug uzvanika održana je jedinstvena jesenska berba grožđa i predstavljanje prvog limitiranog izdanja butelja Zinfandela 2019. s etiketom hotela Esplanade i potpisom Vlade Krauthakera,...

+3

#mojepovrće Evo i nas troje Bella, Esco i moja malenkost. Konačno nakon tri godine uspjele i naše jagode imamo malo slavonskog češnjaka, mladog luka koji je izrastao I za čudio me. Zašto, jer ove dvi nesreće svake godine iskopaju i povaljaju sve.

Ovog ljeta naše je društvo po prvi puta organiziralo posjet Hrvatskoj za 20-ak kolega - europskih agrarnih novinara. Obišli smo s njima domovinu u 5 dana, od Zadarske županije, preko Moslavine i okolice Zagreba pa sve do ravne Slavonije. Od proizvodnje vina, sira, ribe pa do češnjaka, krumpira i sus...

+23

Nastavak sa češnjakom - i dalje izgleda dobro

Moj jesenski vrt. Češnjak posađen prije dva tjedna.. Krumpir kao (čini se neuspjeli) eksperiment, nešto posadili, drugo izašlo samo od ostataka prve ture. :)

+3

Okopavanje češnjaka

Prva tura češnjaka stiiižeeeem! Danas sutra ide u zemlju..

+2

Međunarodni sajam pršuta (ISAP), održat će se od 18. do 20. listopada u Tinjanu u Istri. Dolaze najbolji pršutari iz Hrvatske, Austrije, Španjolske, Italije, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kao najava sajma u Zagrebu u klubu Kontesa održana je prezentacija istarskog prš...

+4

#PRRRH Kupljena nova peteroredna sadilica luka vlastitim novcem. Sadnja ekološkog luka i cesnjaka je pred nama cim produ ove kiše :) Proba uspješno odrađena :)

Prvi pokušaj sa češnjakom za sada ide dost dobro :-)

+2

Svibanj na mojem "Gredica - opg-u". Salata, rotkvice, mladi luk - druga runda. "On lajn" berba svaki dan koliko treba. Na prazna mjesta uskoro dolaze flanci paprike i rajčice uzgojeni na kuhinjskom prozoru. Osim povrća i jagode iz kamenjara. Češnjak izrastao iz slučajno ostavljene lukovice iz prošlo...

+6