Stevija

Sinonim: - | Engleski naziv: Stevia | Latinski naziv: Stevia rebaudiana Bertoni

Stevija

Stevija je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Najbolje uspijeva u područjima mediteranske (suptropske) i umjereno kontinentalne klime, a u hladnijim se područjima uzgaja kao jednogodišnja biljka. U listovima stevija sadržava tvari steviozid i rebaudiozid A te još šest drugih glikozida koji su uzrokom izuzetno slatkog okusa. Listovi su vrlo slatki, trideset puta slađi od šećera saharoze. U uvjetima veće količine sunčeve svjetlosti i viših temperatura, biljka će proizvoditi veću količinu lisne mase, radi koje se i uzgaja.

Morfološke osobine stevije

Stevija je grmolika biljka čija stabljika može doseći od 60 do 80 cm. Listovi su zeleni, s lagano zaobljenim vrhovima, dugi 5 cm i široki 2 cm. Korijen je razgranat. Sjemenke stevije su duguljaste i duge do tri mm. Može se razlikovati dva tipa sjemena – crno i bijelo. Crno se smatra kvalitetnijim, budući da klijavost takvih sjemenki iznosi 78% i dvostruko je teže od bijelog. Cvjetovi su stevije bijeli i sitni.

Agroekološki uvjeti uzgoja stevije

Temperatura

Najbolji se rezultati u uzgoju stevije postižu na područjima gdje se temperature kreću između 15 i 30 °C te gdje dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Otporna je na niske temperature, a idealna je temperatura za klijanje sjemena 20 °C. Temperature od oko 5 °C zaustavit će njezin rast. U svom je prirodnom staništu to višegodišnja biljka koja može doživjeti od 4 do 5 godina. U uvjetima hladnije klime, pristupa joj se kao jednogodišnjoj kulturi, budući da se korijen često uklanja iz zemlje i ostavlja za sadnju iduće godine, kako tijekom zimskog perioda ne bi smrznuo.

Voda

Optimalna količina oborina za uzgoj stevije iznosi od 1.500 do 1.700 mm godišnje. Suša izuzetno negativno utječe na biljku te će doći do sušenja lišča, radi kojeg se stevija i uzgaja. Voda se u tlu ipak ne bi trebala skupljati oko korijena, budući da će to uzrokovati njegovo truljenje.

Tlo

Stevija nema velike zahtjeve prema tlu, ali preferira pješčana, ilovasta i glinasta tla. Važno je da je teren dobro dreniran i ocjeđen, a tlo blago kiselo (pH 4 – 7,5). Potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stevija ne podnosi slana tla.

Tehnologija uzgoja stevije

Priprema tla

Duboko oranje potrebno je obaviti mjesec dana prije sadnje, na dubini od 30 do 40 cm. Preporuka je prije sadnje podići gredice budući da se na taj način utječe na manje zadržavanje vode. Ukoliko postoji opasnost od suše potrebno je uvesti sustav navodnjavanja kap po kap.

Ishrana

Za kvalitetan prinos stevije preporuka je koristiti dušik ili organska gnojiva. Tla slabe plodnosti svakako treba dodatno prihranjivati. Obično se preporuča unos 20 – 40 t/ha organskog gnojiva te 60 kg dušika, 23 kg fosfora i 180 kg kalija po jednom hektaru površine.

Razmnožavanje stevije

Najveći problem uzgoju stevije predstavlja slaba klijavost sjemenki, što uzrokuje i njihovu visoku tržišnu cijenu. Budući da crne sjemenke posjeduju izuzetno veću klijavost od bijelih, na odabir sjemena važno je obratiti pažnju prilikom sadnje.

Osim generativno, steviju je moguće razmnožavati i vegetativno uporabom reznica korijena. Od starije se biljke uzimaju ogranci korijena i sade kao samostalne biljke.

Sjetva i sadnja stevije

Uzgoj stevije iz sjemena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor te za sedam do osam tjedana one postaju sposobne izdržati presađivanje na vanjski teren.

Na umjerenom se području sadnice stevije u svibnju sade na vanjski teren, kada nema opasnosti od proljetnih mrazova. Prilikom sadnje preporuka je koristiti uzdužni razmak između biljaka od 80 do 100 cm, a poprečni od 30 do 40 cm, čime se stvara sklop od 4.000 do 6.000 biljaka na m2. Kako bi se sprječilo razvijanje korova, na teren se postavlja PE folija.

Berba i prinos stevije

Cvatnju stevije potiče skraćivanje dana te ona na našem podneblju cvate od kraja ljeta do kasne jeseni. Berba se obavlja u rujnu, a preporuka ju je berbu započeti neposredno nakon početka cvatnje.

U uvjetima uzgoja stevije kao jednogodišnje kulture, stabljike se režu neposredno iznad površine zemlje, a ukoliko se ona uzgaja kao višegodišnja kultura, preporuka je ostaviti 15 cm stabljike kako bi se biljka mogla oporaviti i iznova izrasti.

Na sadržaj glikozida u listovima utječe i doba dana te je on najveći ujutro i prijepodne. Stoga je berbu stevije potrebno obaviti do 11 sati prijepodne. Prinos varira od 2.500 do 4.500 kg suhog lišća po hektaru. Od tone lisne mase, nastaje oko 280 kg suhog lišća.

Uporaba stevije

Listovi stevije upotrebljavaju se kao zaslađivači napitaka i prehrambenih proizvoda. Dobiva se potpuno prirodno sladilo bez kalorija. Preporučuje se u prehrani dijabetičara kao zamjena za druga sladila, koja su u takvoj prehrani zabranjena. Glikozidi stevije smanjuju osjećaj gladi te tako utječu na regulaciju tjelesne težine. Svoju primjenu pronalazi i pri regulaciji krvnog tlaka te poboljšava stanje problematične koze (ubrzava zacjeljivanje rana, smanjuje pojavu akni, zaglađuje bore). Dokazano je njeno antivirusno i baktericidno djelovanje, a pri oralnoj primjeni u zubnoj šupljini utječe na smanjenje pojave karijesa i zubnog plaka. Djelotvorno ublažava i probavne tegobe poput mučnine i žgaravice te potiče probavu.

Izvor:

  • Baša, A.; Švenda, I.: Stevija – slatka revolucija, Apolinar Baša – vlastita naklada, I.T. – graf d.o.o., Zagreb, 2012.

 

Stevija - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3

Hoten

Seiten

Shuten

Stevija - Tekstovi