Pretraga baze sortne liste
Sinonim: Žutelj, zimorod, ognjac | Engleski naziv: Common marygold | Latinski naziv: Calendula officinalis L.
Neven je ukrasna biljka, a suhi cvijet sve se više upotrebljava kao sastojak masti za liječenje upale sluznica i obnavljanje epitelnih stanica te kao antiseptik.
Jednogodišnja je biljka. U jesen iznikle biljke bez oštećenja mogu prezimiti i rano u proljeće početi rasti. Korijen raste duboko u tlo i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50-80 cm. U gornjoj polovici su razgranate, svijetlozelene, kao i sjedeći, duguljasti listovi. Cvjetna glavica promjera 5-10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike. U središtu cvjetne stabljike nalaze se cjevasti plodni cvjetovi, a u 2-3 reda su raspoređeni uz rub jezičasti, neplodni, žuti do narančasti cvjetovi tzv. latice. Plod je srpasto savijen, nazubljenog vanjskog ruba, svijetlosmeđ do tamnosmeđ. Sjemenka je roška, dužine 0,5-2 cm. Masa 1.000 sjemenki iznosi 4-10 g. Sjeme je klijavo 5-6 godina, a nakon 4-5 dana niče. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvjetovi procvatu 40 dana nakon nicanja i cvatu sve do jačih mrazova u jesen. Ukoliko su u srpnju visoke temperature naglo procvjeta i daje sjeme, ali s prvom kišom biljka se obnavlja. Biljke se pomlađuju i produžuje im se vijek vegetacije redovitom berbom.
Neven nije osjetljiv na sušu, voli toplu klimu. Na rastresitim tlima bogatim humusom, černozemi, smeđa tla i crnice, daje prave prinose.
Neven se dobro uklapa u plodored, jer je jednogodišnja biljka, a na isto tlo sije se nakon dvije godine. Zimskim dubokim oranjem postižu se bolji prinosi.
Nakon obaveznog zimskog oranja, tlo se poravna i usitni u proljeće, da se radi sigurnog i jednoličnog nicanja osigura zbijena posteljica.
Na prinos cvijeta nevena negativno utječe dodavanje dušika, a fosfor i kalij poboljšavaju prinos i kakvoću cvijeta. Tlima srednje opskrbljenima gnojivom nije potrebna prihrana, već samo jesenska osnovna gnojidba, kojom po hektaru valja osigurati 40-50 kg/ha dušika, 60-80 kg/ha fosfora i 80-100 kg/ha kalija. Prihrana dušikom provodi se samo iznimno, ako to zahtijeva stanje usjeva.
Zajedno sa sjetvom obavlja se zaštita od korova. Kada se pojavi 3-5 pravih listova gust usjev se prorjeđuje na razmak 6-8 cm. Ovisno o karakteristikama tla i zakorovljenosti širokolisnim korovima, treba obaviti dvije do tri kultivacije.
Mlade biljke nisu osjetljive na proljetne mrazeve, pa je sjetvu moguće obaviti što ranije u ožujku, da bi što prije mogla početi berba cvijeta. Na taj način se dobiva veći prinos po jedinici površine. Sije se strojevima za sjetvu pšenice izravno, na međuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3-4 cm. Za 1 ha dovoljno je 5-6 kg sjemena. Moguć je i uzgoj nevena iz rasada, ali je gospodarski opravdan samo ako se uzgaja kao ukrasna biljka.
U svibnju kada procvjeta dovoljan broj cvjetnih glavica, počinje berba cvjetova. Obavlja se ručno, najbolje dva puta tjedno. Ubrani cvjetovi odmah se otpremaju na sušenje. Sušenje samo latica je brže i ekonomičnije. Osušena droga je vrlo higroskopna i odmah nakon sušenja se pohranjuje u natron-vreće i uskladišti u suhoj prostoriji. Postižu se prinosi 0,8-1 t osušenih glavica, odnosno 0,4-0,5 t/ha latica.
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Neven
Aleksandar Stanarević i ove godine dobitnik je priznanja APSOLUTNI ŠAMPION 17. ovčarske izložbe koja je održana u selu Pričević kod Valjeva. Ove godine na manifestaciji je bilo 70 takmičara sa više od 190 priplodnih grla sjeničke pramenke. U kategoriji starijih ovaca, šampion je Marko Gavrilović iz...
Za navodnjavanje Vaših parcela dobar izbor su 𝐌𝐚𝐫𝐚𝐧𝐢 𝐭𝐢𝐟𝐨𝐧𝐢 💦🌱 ➡️ Neverovatan odnos cene i kvaliteta! ➡️ Mogu biti opremljeni dodatnom opremom sa ciljem da Vam obezbedimo najbolje rešenje prema Vašim potrebama. 📞 Za više informacija, dogovor i poručivanje pozovite nas na broj 𝟎𝟔𝟒-𝟖𝟕𝟏-𝟑𝟒-𝟑𝟐
Neveseli i sasušeni listovi jabuke usljed dugog sušnog perioda.
Na području Južnog Banata najviše proizvođača lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja nalazi se u Bavaništu. Oni se uveliko pripremaju za sledeću sezonu. Priprema se rasad, ugovaraju količine sa otkupljivačima i ispituju kretanja na tržištu kako bi se preusmerila proizvodnja na vrste koje se trenut...
Prolećna bašta puna perunika i nevena blista u hladu voćnjaka, donoseći mir i lepotu prirode #RuralFoto #priroda
U Mačvi kazne za učesnike protesta poljoprivrednika. Kako Piše "Pokrenimo Mačvu" na Fejsbuku, na letos održanim protestima i blokadama poljoprivrednika u selu Glušci u Mačvi mogli smo videti i pripadnike MUP-a Srbije, zaposlene u policijskoj stanici Bogatić. I pored obećanja resornog ministarstva da...
Uzgajanje lekovitog bilja isplativ je posao i sve je više mladih koji odlučuju da se bave ovom vrstom proizvodnje, a dragocene savete mogu dobiti u Institutu Dr Josif Pančić u Pančevu. ”U poslednje vreme mnogi se okreću proizvodnji lekovitog bilja jer je dosta isplativa, a potražnja raste. Sve je vi...
REKORDNI OSMI WINEOS Osmi međunarodni sajam vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS održan je u petak 13. i subotu 14. siječnja 2023. u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Bio je to najveći WineOS dosad na kojem se predstavio rekordan broj proizvođača vina, žestokih pića, slastica, suhomesnatih proizv...
Vedran Stapić
prije 2 godine
Mnoštvo posjetitelja i puno odličnih vina! Mnoštvo posjetitelja i puno odličnih vina!
FRANCUSKI NAČIN SADNJE KROMPIRA. Uobičajeno je da na gazdinstvima propadaju ogromne količine sena i slame. Povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krompira. Krompir (Solanum tuberosum L. - fam. Solanaceae) je zeljasta biljka, karakterističnog oblika gomolja...
Oko 200 kilograma ribe uginulo je pre nekoliko dana u Kolubari, u mestu Divci, nedaleko od Valjeva. Reč je o klenovima, skobaljima i kesigama među kojima je bilo izuzetno krupnih primeraka. Pomor je prijavljen nadležnim organima i ribočuvarskoj službi, a javnost očekuje da se otkrije uzrok i počinil...
Neverovatna scena na Kolubari. Koliko roda možete da izbrojite na fotografiji? Nekada mrtva reka, danas reka puna života koja okuplja na stotine belih i sivih čaplji, roda koje u okolini prave svoja gnezda. Sasvim netipično za naš brdski kraj. Foto: Adam Radosavljević