Kopar

Sinonim: Koper, koprić | Engleski naziv: Dill | Latinski naziv: Anethum graveolens L.

Kopar

Kopar je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Njegova se ljekovita svojstva spominju već u zapisima na papirusu, a izvorno potječe iz područja Palestine. Upotrebljava se kod želučanih tegoba i ostalih bolesti probavnog sustava. Poznato je eterično ulje kopra koje se koristi u kozmetičkoj industriji. U našim se prostorima pak najviše upotrebljava kao začin koji poboljšava okuse jelima.

Morfološke osobine kopra

Kopar ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kopra

Temperatura

Kopar raste u uvjetima umjereno vlažne klime. Nije zahtjevan prema temperaturi. Ipak, optimalna je temperatura za klijanje 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana. Do oblikovanja stabljike pak dolazi za 40 do 50 dana, a u optimalnim uvjetima od početka klijanja do punog cvata prođe 50 do 70 dana.

Voda

Kopar nema velike zahtjeve prema vodi te je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv je na nedostatak vlage.

Tlo

Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.

Tehnologija uzgoja kopra

Plodored

Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.

Priprema tla

U jesen je obvezno podrljati tlo na površini na kojoj će se uzgajati kopar. U proljeće se obavlja ravnanje tla pri čemu je bitno sačuvati vodu u tlu. Važno je predsjetvene aktivnosti kvalitetno odraditi jer u suprotnom sjeme kopra neće niti niknuti. Za povećavanje rezultata preporuča se površinu lagano prevaljati valjkom.

Ishrana

Kako bi se ostvarila kvaliteta i željena količina eteričnog ulja u listovima potrebno je dubokim oranjem u jesen unijeti dušik, fosfor i kalij, a u proljetnu obradu još nadopuniti ishranom dušika. Ukoliko se kopar uzgaja radi proizvodnje sjemena, potrebno je smanjiti unos dušika, a povećati ishranu fosforom – u jesen i u proljeće prije sjetve.

Sjetva kopra

Rok sjetve ovisi o namjeni kopra. Ukoliko se uzgaja radi proizvodnje eteričnog ulja ili sjemena sjetva se obavlja početkom ožujka. Ukoliko ga se uzgaja za začin, sjetva se može obaviti od sredine ožujka do sredine svibnja, kao i ljeti od sredine srpnja do sredine kolovoza. Sjetva se obavlja u jame duboke 1 – 1,5 cm, pri čemu je razmak među redovima 12 – 24 cm, a među sjemenjem 24 – 36 cm. Ukoliko postoji opasnost od napada gljivica bolje je sijati na većem razmaku. Potrebna je količina 10 do 12 kg sjemena po hektaru.

Branje kopra

Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.

Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.

Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke te se žetva obavlja upravo po njihovom dozrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može ga se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.

Uporaba kopra

Kopar ima okus sličan kimu. U prehrani se mogu upotrebljavati listovi i sjemenke. Listovi se koriste svježi ili sušeni, a mogu se koristiti kao dodatak juhama, umacima ili salatama. Sjemenke se često koriste prilikom pripravljanja zimnice, a mogu se i sušiti. Kopar ima pozitivan utjecaj na sluznicu želuca te poboljšava dah. Sprječava povraćanje i grčeve te povećava izlučivanje mlijeka.

Izvor:

  • Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013.
  • Lešić, R. i sur.: Povrćarstvo, Zrinski d.d., Čakovec, 2002.
  • Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Kopar - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Kopar

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Kopar.

Kopar - Tekstovi

Kopar @ KLUB

Dugo smo čekali mjesto u Dvorištu s...

+3

Ne napuštaju kopar.