Stočni kelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Fodder kale | Latinski naziv: Brassica oleracea (L.) convar. acephala (DC.) Alef. var. viridis L.+ var. medull

Stočni kelj

Stočni kelj najviše se uzgaja u Francuskoj, Engleskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj i Njemačkoj. Sadrži mnogo vrijednih hranjivih sastojaka, pa je vrlo vrijedna stočna hrana. U našem obalnom području može se koristiti kroz jesen i cijelu zimu.

Dugo se koristi, čak do tri mjeseca, a da mu se ne smanjuje kvaliteta. Jako je dobra predkultura jer guši korove i ostavlja tlo plodno. U prvoj godini uzgoja daje vegetativnu masu koja se koristi za prehranu domaćih životinja, a druge godine oblikuje cvjetove i plodove.

Morfološka svojstva

Korijen je vretenast, dobro je i gusto razvijen u plićem sloju tla. Stabljika može biti visoka 50 cm do 2 m, a njezin promjer može iznositi do 5 cm i više. Što je sklop gušći, stabljika je tanja. Ispunjena je mekom srži, pa je domaće životinje rado jedu jer je sočna. Listovi su veliki i zeleno-plave boje. Donje se lišće može obirati, bez štete za ukupan prirast.

Agroekološki uvjeti

Stočnom kelju odgovaraju područja prohladnijeg klimata s više oborina. Podnosi niske temperature (-12 °C do -15 °C), intezivno raste u jesenjem razdoblju, pa se koristi u zelenom stanju, kad nema druge zelene krme.

Agrotehnika za proizvodnju

Plodored

Ovisi o tome uzgaja li se stočni kelj kao glavni, naknadni ili postrni usjev. Za glavnu sjetvu pogodne su različite pretkulture, koje ostavljaju dovoljno vremena za jesenju duboku obradu. Za naknadnu i postrnu sjetvu potrebne su pretkulture koje što ranije oslobađaju površinu.

Obrada tla

Za proizvodnju stočnog kelja kao glavne kulture u jesen ore se na dubinu do 35 cm, a za naknadnu kulturu duboko se oranje izvodi prije zimskog međuusjeva, a nakon njega ore se pliće, na oko 25 cm dubine. Za postrni međuusjev ore se na oko 20 cm dubine.

Gnojidba

Najviše hraniva treba dati u glavnoj sjetvi, a najmanje u postrnoj. Prporučuju se različite doze: od vrlo visokih doza (oko 200 kg/ha dušika, 140 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalija) do niskih doza (oko 70 kg/ha dušika, 140 kg/ha fosfora i 100 kg/a kalija). Ako je za pretkulturu gnojeno stajskim gnojem, količina hraniva može se smanjiti za oko 25 %. U naknadnoj i postrnoj sjetvi može se polovica svih hraniva dati pred oranje, a druga polovica u pripremi tla za sjetvu. Ovim postupkom izostavljeno je prihranjivanje jer se koristi urea ili formulacije u kojima je dušik dijelom u amonijskom obliku, pa takva gnojiva mogu osigurati opskrbu biljaka hranivima do kraja vegetacije. No, ako se ide s prihranom, onda se to obavlja u kolovozu.

Sjetva

Sije se od kraja ožujka do početka svibnja s oko 5 kg/ha sjemena na 1 cm dubine i s međurednim razmakom 40 – 50 cm. Kada se stočni kelj uzgaja kao postrni, potrebno je pripremiti sadnice i presađivati ga na oko 20 cm razmaka u redu.

Njega usjeva

Neposredno iza sjetve obavlja se valjanje tla. Ako je usjev pregust, vrši se prorjeđivanje, a ako je posađen na veći razmak, tada se obavlja kultiviranje (najbolje nakon kiše), kada se tlo dovoljno prosuši.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.

Stočni kelj - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

MAKSIMIRSKI VISOKI

Stočni kelj - Tekstovi