Klupčasta oštrica

Sinonim: mak.: ežovka; slo.: pasija trava; srp.; ježevica | Engleski naziv: Cocksfoot, Orchard grass | Latinski naziv: Dactylis glomerata L.

Klupčasta oštrica

Klupčasta oštrica je jedna od najraširenijih trava u skoro svim prirodnim sastojinama trvanjaka Europe, Azije, sjeverne Afrike, Australije i dr. Ona je vrlo cijenjena kao stočna krma jer je selekcioniran velik broj kultivara za različite primjene: košnju, ispašu, zatravljivanje voćnjaka, ukrasne i zaštitne tratine. Daje visoke prinose zelene mase (do 70 t/ha i više) i sijena 10 – 15 t/ha. Puni razvoj postigne u drugoj godini proizvodnje. Jedna je od najranijih trava u proljeće. U povoljnim uvjetima može se kositi 3 – 4, pa i više, puta godišnje.

Morfološka svojstva

Korijen je razgranat i u povoljnim uvjetima može narasti u dubinu i preko 100 cm. Formira jak busen rahlog tipa. Stabljika je uspravna, naraste do 130 cm i više, a debljine je oko 2 – 3 mm. Listovi su ravni, 40 cm dugi i do 1 cm široki, sivo-zelene ili plavičasto-zelene boje, na rubu nazubljeni. Sjeme je na vrhu šiljato, blago savijeno, trostrano, pa leži na boku, dužine 4 – 7 mm i 1 mm širine, svijetlo smeđe do sive boje. Masa 1 000 zrna je oko 1,0 gram.

Biološka svojstva

To je dugogodišnja trava ozimog tipa. Sjeme klija kod 4 -5 °C. U vrlo povoljnim uvjetima niče za 10 – 12 dana, a u manje povoljnim niče vrlo sporo. Busanje je tri tjedna nakon nicanja. Nakon košnje se vrlo dobro obnavlja. Tijekom zime dobro podnosi niske temperature (i do -25 °C). Sušu također dobro podnosi jer tjera korijenje duboko u tlo, ali tada daje manje prinose. Ne šteti joj zasjena i gaženje, pa se sije između redova u voćnjacima i rasadnicima za zatravljivanje (malčiranje). Prema tlu nema većih zahtjeva, iako su za razvoj najpovoljnija srednje teška, svježa tla s dovoljno humusa. Na kiselost tla nije osjetljiva, pa dobro uspijeva kako na kiselim, tako i na alkalnim (pH 8) tlima. Cvate sredinom svibnja, a cvatnja traje 7 – 8 dana. Ako je vrijeme hladnije, cvjetanje počinje kasnije. Ako je temperatura niža od 10 °C, tada ne cvate. Od početka cvatnje do sazrijevanja sjemena potrebno je oko mjesec dana.

Agrotehnika proizvodnje

Sjetvom klupčaste oštrice u ljeto (kolovoz do početka rujna) postižu se znatno bolji prirodi sjemena i zelene mase, nego sjetvom u drugoj polovici rujna, listopada ili u proljeće. Kod kasnije sjetve smanjen je broj generativih izboja sljedeće godine. Osnovnu obradu tla treba obaviti u srpnju ili početkom kolovoza na dubini od 28 – 30 cm, a predsjetvenu pripremu odmah nakon oranja ako za to postoje uvjeti. Sjetveni (oranični) sloj treba biti usitnjen kako bi se sjeme što bolje položilo na slegnuti dio tla, a nakon sjetve tlo treba povaljati.

Gnojidba

Za povećanje prinosa zelene mase veliko značenje ima gnojidba dušičnim gnojivima, tako da se može dati do 250 kg/ha dušika godišnje. Dušična gnojiva u drugoj i sljedećim godinama za proizvodnju voluminozne krme treba aplicirati u kasno ljeto, početkom jeseni za formiranje što većega broja skraćenih vegetativnih izboja, pri kretanju vegetacije u proljeće, kao i nakon svakog otkosa tijekom vegetacije. Sjetvom klupčaste oštrice s mahunarkama ili s povećanim udjelom mahunarki u smjesi, smanjuje se potrebna gnojidbe dušičnim gnojivima za 40 – 50 %. Fosfornim i kalijevim gnojivima gnoji se tijekom ljetno-jesenskog razdoblja. U proizvodnji sjemena potrebno je osigurati 80 – 100 kg/ha dušika, 60 kg/ha fosfora i 90 kg/ha kalija.

Sjetva

Za proizvodnju krme klupčasta oštrica sije se gustoredno s oko 25 – 30 kg/ha sjemena, dok se za proizvodnju sjemena sije na međuredni razmak od 25 – 35 cm s 8 -10 kg/ha sjemena, a kod visokih kategorija 1 – 3 kg/ha sjemena. Optimalno vrijeme sjetve je do kraja kolovoza jer do zime usjev treba nabusati, pa takav usjev u narednoj godini daje vrlo dobar prinos sjemena i velike prinose voluminozne krme (8 – 12 t/ha sijena). Sjetvom u proljeće prinosi sijena su znatno niži (2 – 4 t/ha) zbog sporog razvoja u prvoj godini, dok proizvodnja sjemena u godini sjetve nije moguća.

Njega usjeva

Jedna od najznačajinijih mjera je zaštita usjeva od korova, osobito od trava drugih vrsta. Kod širokoredne sjetve za proizvodnju sjemena provodi se međuredna obrada, a kod gustoredne sjetve koriste se herbicidi. Navodnjavanjem se povećavaju prinosi, ali klupčasta oštrica u proizvodnji sjemena ne podnosi plavljenja duža od 4 - 5 dana, niti visoku razinu podzemnih voda. Za postizanje visokih prinosa voluminozne krme bez navodnjavanja potrebno je tijekom vegetacije 600 mm ili više oborina na koje vrlo dobro reagira.

Korištenje

Za ispašu stoke koristi se u vlatanju, za proizvodnju sijena kosi se krajem vlatanja, a za konzerviranje od početka pojave metlice do početka cvatnje. Košnja klupčaste oštrice za krmu obavlja se na visinu oko 7 cm iznad tla. Kod niže košnje vijek korištenja se skraćuje. U povoljnim uvjetima, uz odgovarajuću gnojidbu, može se kositi 2 - 4 puta godišnje (pa i više), što je uvjetovano količinom oborina, kultivarom i gnojidbom dušićnim gnojivima tijekom vegetacije. Pri korištenju košnjom klupčasta oštrica je veoma dugovječna (10 i više godina). Ispašu dobro podnosi i s ispašom se može početi u prvom porastu kada je visine 15 - 20 cm. Masa klupčaste oštrice može se konzervirati. Bolje je konzerviranje s više suhe tvari (spravljanje sjenaža), nego siliranje neprosušene mase.

Žetva sjemena

Klupčasta oštrica za proizvodnju sjemena može se koristiti u drugoj, trećoj i rjeđe u četvrtoj godini. U žetvi sjemena su dva problema i to: tendencija opadanja (osipanja) sjemena jer sazrijeva nejednolično što može dovesti do velikih gubitaka najkrupnijeg sjemena te visoka relativna vlaga. Žetva sjemena obavlja se izravno kombajnom prije ili u voštanoj zrelosti zrna, kada se sjeme pri laganom otresanju počne osipati. To odgovara fazi kada slama počne žutjeti 15 cm ispod metlice. Ako se zbog vremenskih prilika zakasni sa žetvom, mogu nastati veliki gubici sjemena.

Žetva sjemena može se obaviti i dvofazno. Usjev se kosi u početku žućenja slame, a zatim se nakon jedan do dva dana sušenja vrši. Kvaliteta sjemena ovisi o gnojidbi i vremenu žetve, sušenju sjemena i doradi. Tijekom žetve i skladištenja sjeme se ne smije zagrijati jer dolazi do smanjenja klijavosti, zbog čega je potrebno njegovo dosušivanje. Prinosi sjemena, ovisno o godini i kultivarima, iznose od 500 do 1 400 kg/ha.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; Zagreb, 2008.

Klupčasta oštrica - Sorte

ukupno: 9, aktivno: 4, neaktivno: 5

AMBA

BARAULA

BAREXCEL

DONATA

FALA

INTENSIV

JABELJSKA

TRERANO

Za pregled svih sredstava zaštite bilja za biljnu vrstu Klupčasta oštrica.

Klupčasta oštrica - Tekstovi