Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Selo
  • 24.07.2013.

Život je na selu - ili ipak ne?

Poželjni koncept gospodarskog razvitka u poljoprivredi mora se temeljiti na promišljenoj politici koja će mladim ljudima na selu osigurati viziju u budućnost i napredak sela.

Foto: RGBStock.com
  • 2.429
  • 220
  • 0

Od ukupno 6750 naselja u Hrvatskoj, samo je 127 urbanih, dok ostatak čine ruralna. No, unatoč tome, svo stanovništvo koncentrirano je u gradovima, dok u seoskim naseljima živi samo 40 % ukupne populacije.

Sve je više zapostavljenih, a nekad bogatih poljoprivrednih površina koje se pretvaraju u fosilizirane seoske pejzaže. Revitalizirati ili ponovno oživjeti selo - gospodarski je najvažnija zadaća u svrhu napretka seoskog stanovništva, a posebno ostanka mladih na takvim područjima. Ideja o selu kao mjestu življenja napušta se sve više, a veliki problem koji je uz to vezan je i napuštanje poljoprivrede kao djelatnosti, smanjenje broja stanovnika i povećanje udjela stanovništva starijeg od 60 godina. Prijelaz radne snage u nepoljoprivredne djelatnosti i primjena novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi uz prateće procese urbanizacije i depopulacije snažno su utjecali na promjene u strukturi i obilježjima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj.

Mladi ne vide svoju budućnost na selu

U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se često govori o mladima na selu i je li moguće zadržati ih i oživjeti naša ruralna područja. S tim se suočavaju mnoge zemlje bez obzira na njihovu ekonomsku razvijenost. Kao osnovni motivi za odlazak iz sela u grad navode se naravno problemi zaposlenja i obrazovanja, a rezultati istraživanja provedenoga 2006. godine u slavonskom selu Vođinci pokazali su da su najveći nedostaci života na selu loši radni uvjeti, uključujući nezaposlenost - pri čemu ne vide svoju budućnost u poljoprivredi, nepostojanje društvenih i kulturnih sadržaja i neuređenost javnih površina. No, istraživanje je pokazalo i da mladi imaju veće preferencije prema životu na selu, ali prema radu u gradu. Osjećaju se i socijalno isključenima od društva, a istovremeno su pasivni u preuzimanju inicijative i stvaranju vlastite perspektive u selima u kojima žive.

Anketa iz 2000. godine koja je provedena na osječkom sveučilištu pokazala je kako je tri četvrtine ispitanika ocijenilo život na selu negativno, poistovjećujući ga s besperspektivnošću, bezsadržajnošću i izoliranošću.

Istraživanje provedeno 2006. godine u tri seoska naselja pokazalo je da relativno mali postotak (39%) mladih smatra da obiteljska poljoprivreda ima perspektivu u Hrvatskoj. U podskupini mladih koji žive na obiteljskim gospodarstvima svega trećna namjerava preuzeti gospodarstvo i baviti se poljoprivredom.

Tradicionalno selo kao način života podrazumijeva ekonomsku samodostatnost i zatvorenost i gotovo je nemoguće pomiriti ih sa zahtjevima tržišnog poslovanja. No, to ne znači da seoski život ne treba očuvati i zaštititi. Mnogi elementi seoskog života zaslužuju da ih se sačuva kao kulturno dobro jer je upravo to osnova seoskog turizma koji ima potencijal za zapošljavanje mladih ljudi koji se ipak odluče ostati.

Razvijanje seoskog turizma i eko-etno sela

Tradicionalne seoske zajednice u novije vrijeme privlače sve veći broj urbanog stanovništva. Sela bi trebalo revitalizrati tako da se uvažavaju njegove posebnosti, ožive stari zanati i njeguju stari običaji, stoga je nužno educirati lokalno stanovništvo i potaknuti ih na obnovu zapuštenih mjesta, uz naravno odgovarajuće poticaje, kao primjerice u Zagrebačkoj županiji gdje su čitavim nizom mjera i programa davane bespovratne potpore poljoprivrednicima i proizvođačima, i to gotovo 200 milijuna kuna u posljednjih 12 godina.

Priroda je ostala jedini atraktivan i moderan element sela. Širenje ekološke svijesti u gradu pokrenuo je bavljenje prirodom i njeno očuvanje. Popularnost kontinentalnog i seoskog turizma raste pa u selima sve više možemo vidjeti vinarske ceste i podrume, obnovljene starinske kuće i bogatu gastronomsku ponudu s okusom tradicije. Bavljenje ovim poslom zahtjeva dobru organizaciju, marketing, kuhare, vodiče pa čak i dizajnerske sposobnosti, a ovakvi poslovi privlačni su u svim sredinama, pogotovo za mlađu populaciju.

Zanimanje svijeta za mediteransku gastronomiju i stil života turistički su atraktivni i za mlade predstavljaju mogućnost ostanka na selu. Stare kamene kuće i netaknuta priroda predstavljaju idealni krajolik koji zadivljuje i osvaja gradsko stanovništvo različite životne dobi.

Planska upotreba ruralnog turizma jedan od najupotrebljivijih scenarija oporavka ruralnog prostora Republike Hrvatske. Ruralni prostor sa svojim prirodnim i kulturnim resursima predstavlja dobru osnovu za razvoj etno-eko turizma. Zemlje članice EU prepoznale su vrijednost očuvanja i razvoja svojeg ruralnog prostora i održive poljoprivrede, a na nama je da iskoristimo njihovo znanje i primijenimo ga u stvaranju i promicanju eko-etno sela kao prepoznatljivog hrvatskog branda.

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Seoski turizam Ruralni razvoj Mladi na selu Revitalizacija Eko-etno selo


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."