• Nagovještaji rekordne ovogodišnje turističke sezone
  • 18.06.2014. 08:30

Zahuktala (pred)turistička sezona u Općini Gradac

Turističke djelatnike i hotelijere, kao i poljoprivrednike te proizvođače hrane u Neretvanskoj dolini i širem okruženju zbunjuje najava eventualne izgradnje TE na ugljen u Pločama, izazvavši i njihovu zabrinutost te strah za budućnost. Svi se oštro protive tom projektu jer isti sa sobom nosi nesagledive posljedice (poput ekocida) za turizam, poljoprivredu i proizvodnju zdrave hrane, nažalost i zdravlje ljudi!

  • 1.525
  • 222
  • 0

Unatoč gospodarskoj krizi koja godinama ozbiljno trese Hrvatsku, uz to, i neobnovljenom bivšem radničkom naselju odnosno odmaralištu bivše države BiH, gdje strše ostaci zapuštenih i urušenih zgrada s neuređenim okolišem, što nažalost daje iznimno ružnu sliku tom živopisnu krajobrazu na najjužnijem dijelu Splitsko-dalmatinske županije te uz dodatne brige i strahove uslijed najave o eventualnoj izgradnji TE na ugljen u susjednim Pločama na ušću Neretve, TZO Gradac redovito u svakoj (pred)turističkoj sezoni i posezoni bilježi iznimno dobre poslovne rezultate, kao malo koja sredina u Hrvatskoj. Svi u destinacijama Općine Gradac na jugu Makarske rivijere, gdje ima 40-ak plaža i uvala, i ovogodišnju turističku sezonu očekuju rekordnom, a kako se predsezona toliko zahuktala tamošnji turistički djelatnici s razlogom računaju kako će i na kraju 2014. zabilježiti izvanredno dobre poslovne uspjehe, bolje nego ikada prije.

Turistički djelatnici Gradca i ovogodišnju turističku sezonu očekuju rekordnom

Ne izgradnji TE na ugljen u Pločama

Naime, poznato je kako su turistički djelatnici te male turističke općine - zagrljene Rilićem i čistim morem uz turističku Jadransku magistralu, nadomak slikovitih Baćinskih jezera i plodne Doline Neretve, dakako i zaobalja gdje se proizvodi zdrava hrana te autoceste Zagreb-Split (Dugopolje)-Vrgorac (Ravča)-Nova Sela-Dubrovnik i brze ceste Mali Prolog-Luka Ploče – u turizam utkali sebe (znanje, snagu, ljubav, samoprijegor, umijeće, odricanja, tradiciju) znajući kako im je ta gospodarska djelatnost sve što imaju u životu – budućnost. Vole reći kako je turizam vrlo zahtjevna djelatnost, 'krhka biljka' koja se ne smije zagađivati nekakvim termoelektranama poput sličnih gigantskih mastodonata kakvi su već godinama srušeni i uklonjeni primjerice u Šibeniku, Keštelima, Omišu i inim mjestima Lijepe naše, nego ju treba njegovati.

Vrgoračko-neretvansko polje

Upravo je takva Mirjana Korljan, direktorica TZ Općine Gradac, istaknuta turistička djelatnica ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je za 2013. osvojila i najvišu nacionalnu nagradu u radu turističkih zajednica na državnoj razini. Podsjetimo kako ta djelatnica, koja u turizmu ustrajno radi skoro pola stoljeća, no godinama radi i u središtu Općine Gradac. Naime, protekle godine je bila nominirana i nagrađena kao najbolji djelatnik u sustavu turističkih zajednica, uslijed čega je itekako ponosna. Govori kako je turizam zahtjevan, a da bi čovjek u toj djelatnosti bio uspješan, mora voljeti taj posao. Voli reći kako ono što se radi s osmijehom i ljubavlju, uz malo optimizma, donosi i neočekivano dobar uspjeh. No, za Mirjanu Korljan mnogi ističu kako turizam radi vrlo uspješno, što uistinu potvrđuje i njezino najviše priznaje u toj djelatnosti za 2013. - potvrda kako taj posao zacijelo radi s ljubavlju. To nam je ovih iznimno vrućih lipanjskih dana, kada se u Dalmaciji temperature penju i do 38 stupnjeva Celzijevih, u razgovoru za Agroklub priznala i sama Korljan, napominjući da se treba naviknuti kako probleme valja rješavati i samostalno što je, veli, također izazovna i lijepa strana te djelatnosti. Dodaje kako ima i nekih stvari za koje se i sama oduvijek morala puno truditi kako bi ih sa suradnicima također uspješno riješila, ali pri čemu djelatnici ne smiju biti frustrirani.

Mirjana Korljan osvojila najvišu nacionalnu nagradu u radu TZ Hrvatske

Baćinska jezera nadomak Ploča - prirodni biser

"Svaka turistička sezona na području Općine Gradac bilježi rast od nekoliko postotaka u odnosu na prethodnu godinu, baš kao i 2014., dio je stvarni rast no dio se odnosi na bolju, veću prijavljenost gostiju. Tako smo rekordne turističke 2013. imali šest posto više noćenja, u odnosu na godinu dana prije (2012.), od ukupno 563.583 i 91.246 dolazaka gostiju. Ovdje su najbrojniji turisti iz Češke (34 posto), zatim slijede Slovaci, Poljaci, pa gosti iz BiH i Nijemci. Privatni smještaj u Gradcu, Zaostrogu, Podaci i Bristu, dakle na području koje pokriva naša TZ, ostvaruje oko 300.000 noćenja, a hoteli, hosteli i kampovi oko 265 tisuća noćenja. Uspjeh koji postižemo u ukupnom prometu zasluga je svih koji rade u turizmu i za turizam u našoj destinaciji, gdje je Bogom dana ljepota krajolika koji nastojimo očuvati, oplemeniti i prilagoditi svim gostima.

Neretvanska dolina

Dio uređenja destinacije određuje TZ, a drugi dio komunalne službe Općine Gradac, kojima po zakonu godišnje odvajamo 30 posto sredstava, od ukupnog prihoda – od naplaćene pristojbe, a za namjene dodatnog komunalnog uređenja. Sve bi moglo biti drukčije i još bolje, ali treba redovito održavati tako dugu obalu i šetnice, brojne plaže na kojima prilive kupača nije lako kontrolirati, posebice vikendima, jer to zahtijeva puno dodatnih sredstava - za redovno čišćenje i održavanje", iskreno će gospođa Mirjana Korljan, direktorica TZO Gradac, ističući: "Pripremili smo projekte i za održavanje pješačkih staza jer su nam one ujedno i protupožarni i maslinarski putovi. Uz njih, obilježit ćemo i stare objekte, dok je Kula u staroj Podaci već obnovljena. Na obnovu čeka i Jurića kula'u Gradcu. Dio starih sela u kamenoj arhitekturi, koja su u ruralnom prostoru uglavnom podno vrhova Rilića, sporo se obnavlja i zato što je vlasništvo nad tim objektima iznimno teško rješivi problem.

Ploče - zapadna vala gdje je predviđena

gradnja marine

Unatoč svemu, ipak se sve polako pokreće, i kreće naprijed, u cilju produženja turističke sezone i moguće dopune turističke ponude, dakako i mogućeg uređenja eko-etno sela te razvoja seoskog turizma. Franjevački samostan sa svojim blagom u riznici je obnovljen, kao što su obnovljene i muzejske postave crkvenoga ruha, pa Galerija Mladena Veže, Etnografski muzej, dakako uz bogatu biblioteku s 22 ikunabule - predstavlja najljepši očuvani spomenik sakralni objekt na cijeloj Makarskoj rivijeri. Ujedno želim podsjetiti kako je dobitnik turističke nagrade za 2013.gospodin Antun Štifančić, ugledni turistički djelatnik, koji je obilježio turizam u Istri.

Prirodne ljepote krajolika Općine Gradac čuvati, oplemeniti i prilagoditi turistima

Ta naša ugledna turistička djelatnica kaže kako se uistinu dobro zahuktala i ovogodišnja turistička podsezona na samom jugu Splitsko-dalmatinske županije, odnosno Makarske rivijere, točnije na području Općine Gradac, koju prva osoba tamošnje TZ ocjenjuje iznimno dobrom, dakako očekujući i rekordne rezultate na kraju ovogodišnje (2014.) turističke sezone. Tvrdi kako su planovi turističkog razvoja i brendiranja posve zahtjevan i dug proces koji traje te se ostvaruje prema zacrtanim smjernicama. Dodaje kako su 'imidž brošura' i ini promidžbeni materijali u distribuciji, najavljujući kako će TZO Gradac imati još jednu brošuru glede turističke promidžbe iduće godine (2015), kreiranu od poznatih autora. Korljan naglašava kako je kulturna baština na području te TZ popisana te da je u tijeku i izrada turističke karte svih povijesno-kulturnih lokaliteta, kao i izrada spomenute brošure. Uvjerava nas kako će sve, što je planirano, biti gotovo do kraja 2015. godine poručujući da će projekt 'ciklo-turizma' biti u 'poveznici' s cijelom Makarskom rivijerom.

Gradac i plaža podno Rilića nadomak Ploča

"Potencijali naše rivijere trebaju biti puno bolje prezentirani, baš kao i očuvani okoliš koji se mora oplemeniti jer smo - zahvaljujući završetku izgradnje dionice autoceste te brze ceste Mali Prolog-Ploče u zaleđu Makarske rivijere odnosno Općine Gradca i Neretvanske doline, na području Vrgoračkog kraja i Općine Pojezerje te u ruralnom prostoru zaleđa Neretve - dobili nove turiste čak i one goste na koje nismo toliko računali. Riječ je o gostima koji ne traže samo hotele, more i sunce, nego turizam doživljaja. Inače, novoizgrađeni tunel sv. Ilije kroz Biokovo, dakako i izgradnja buduće brze ceste i tunela Ravča-Drvenik, kao značajne spojnice autoceste i Turističke jadranske magistrale-trajektne veze Drvenik-Sućuraj na otoku Hvaru - dodatno će otvoriti mogućnosti Zagore, a ujedno provocirati i prikladne dodatne sadržaje turističke ponude. Tu je i naša dolina Neretve sa izdašnim turističkim sadržajima, koja gostima obilato nudi živopisne ljepote krajolika i obilne količine raznovrsnih proizvoda zdrave hrane, uz slikovita Baćinska jezera, prirodni biser u zaleđu Ploča i ušća Neretve, između Turističke jadranske magistrale, novoizgrađenih suvremenih prometnica – autoceste i brze ceste – ali nikako s termoelektranom na ugljen u Pločama!, čija je tobožnja izgradnja najavljena na ušću Neretve", poručuje naša ugledna turistička djelatnica Mirjana Korljan, direktorica TZO Gradac, tvrdeći:

Ne TE na ugljen u Pločama nadomak Gradca, turističkog bisera Hrvatske!

Ribari

"Najava izgradnje TE na ugljen na području Grada Ploče opravdano je izazvala zabrinutost susjednih gradova i općina. Primjerice, uz Grad Metković i Općina Gradac s TZ se oštro protivi tom projektu, jer isti sobom nosi iznimno velike rizike i nesagledive negativne posljedice za turizam, poljoprivredu i proizvodnju hrane, nažalost i po zdravlje stanovnika, ne samo u Neretvanskoj dolini i na Makarskoj rivijeri te u zaleđu Ploča i Gradca. Naime, protiv eventualne izgradnje tog objekta u Pločama svoju zabrinutost smo svi izrazili još u ožujku ove godine kada su i predstavnici Lokalne akcijske grupe 'Adrion' (LAG) te Općina Gradaca s TZ, te se oglasili i službenim priopćenjem u javnosti. Mi koristimo izvore zdravije energije i manje zagađenja jer će nam u protivnom svi planovi pasti u vodu. Ako bi se slučajno izgradila TE na ugljen na predjelu Grada Ploče, to bi bio ekocid ne samo za cijelu Neretvu, Makarsko primorje, otoke i Zagoru. Uništila bi sva prirodna i kulturna bogatstva i na širem području, nesagledivih razmjera, nažalost i zdravlje svih pokoljenja."

Što se pak tiče udruga, koje aktivno djeluju na području Općine Gradac, predstavljaju svekoliko bogatstvo. Športske udruge u tom primorskom prostoru obogaćuju događanja za vrijeme ljeta predstavljajući i značajnu dopunu turističke ponude. Iznimno značajno mjesto u toj sredini imaju baš eko udruge, poput gradačke Udruge Gundevaj, Udruge Manufaktura (izrada suvenira) koje tijekom cijele godine priređuju sajmove autohtonih poljoprivrednih i inih proizvoda, posebice zdrave domaće hrane. Gospođa Mirjana ističe kako one njeguju i klapsku pismu, čiste podmorje, podižu svijest o očuvanju okoliša, izrađuju prikladne turističke suvenire od recikliranih materijala nudeći ih gostima na prodaju. Ono što je također iznimno vrijedno je i to što svi međusobno kontaktiraju, dobro surađuju. Direktorica gradačke TZ nam govori da sve udruge podržava, materijalno i moralno, koliko god je to moguće, opetujući kako njihovi članovi aktivno i nesebično sudjeluju u svim događajima tijekom ljeta kada se boravak gostima nastoji obogatiti novim turističkim sadržajima.

TE u Pločama bi bila ekocid za cijelu Neretvu, Makarsko primorje, Zagoru, otoke

Pogled na Gradac

Optimistična Mirjana Korljan - koja i svojom kompletnom aktivnošću, uljudbenošću i toplim odnosim privlači goste, dakako najviše iskrenim, blagim, ali optimističnim smiješkom - kaže da ponekad sa svojim suradnicima, kolegama, angažira i cijeli sustav kako bi problema bilo što manje, te čineći sve kako bi turisti dobili kvalitetnu uslugu. Također ističe kako je prošlogodišnja turistička sezona bila iznad svih očekivanja, iako je krenula dosta skromno. "Prema podacima na razini Hrvatske ima 300 turističkih zajednica, od kojih 70 ostvaruju prihod veći od milijun i 500 tisuća kuna godišnje. Primjerice, naša TZ spada u one koje ostvaruju godišnji prihod oko dva milijuna kuna od čega, ponavljam, oko 30 posto sredstava izdvajamo za komunalno uređenje Općine Gradac. Ali moje kolege i ja smo prilično pogođeni zakonskim normativima koji baš uvijek i nisu naklonjeni razvoju turizma, odnosno za naš rad u turističkim zajednicama. Doduše, ja jesam za disciplinu, rad i racionalno poslovanje, ali smo istodobno i za konkretno vrednovanje turističkih djelatnika. Bilo bi dobro, korisno i funkcionalno kad bi turističkim zajednicama na razini države smanjili tolike zadatke, zahtjeve, kojih je godišnje više od dvadeset. Jer više aktivnosti tijekom godine treba usmjeriti na nešto konkretno, a i zakonska procedura bi trebala biti kvalitetnija. Tek bismo onda trebali agilnije krenuti u restruktuiranje turističkih zajednica na cijelom području Hrvatske", predlaže Mirjana Korljan.

Podsjeća kako funkciju direktora Turističkog ureda Općine Gradac obnaša devetnaestu godinu, no mještani Gradca ju često vide kako i kao komunalnog djelatnika koji svojim rukama sadi cvijeće i zelenilo u okolišu, te da je na raspolaganju svima kad god zatreba. Za nju sumještani ističu kako je često oko i uho ukazujući svima kako se uređuje i oplemenjuje okoliš ne samo oko objekata, nego i oko prilaznih putova, sportskih terena, plaža, držeći se one kako svatko voli uživati u onome što je lijepo. Istodobno ukazuje na sve ono što nije dobro u turizmu, također i intervenira kad god zatreba, posebice u situacijama kad ocijeni da gostu treba pomoći, a pri tome ni od koga tražiti pomoć. To mnogi turisti cijene i poštuju, što nagrađuju svojim novim dolascima na odmor u destinacije TZO Gradac.

Turizam zahtijeva punog čovjeka sa smiješkom na licu gdje je također ključ uspjeha

Gradac

"Katkada sam bila u situaciji sjesti u automobil i tijekom noću odvesti gosta na hitnu medicinsku pomoć, na udaljenosti i više od 15 kilometara od Gradca, jer je u tom momentu Dom zdravlja bio zatvoren. Gostu bi ta gesta ostala u trajnom sjećanju, lijepoj uspomeni, pa je i to jedan od razloga zašto ponavljaju svoje dolaske na ljetovanje u Gradac ili u druga turistička mjesta naše općine kao što su Zaostrog, Podaca, Brist. Iskreno govoreći ja mogu biti sretna i zadovoljna što su nam zadovoljni gosti sa svih strana svijeta, a samo za pruženu pomoć protekle godine dodijelili su desetak e-mailova na adresu TZ O Gradac, najviše iz Poljske“, kaže direktorica TZO Gradac Mirjana Korljan, čiji smiješak na licu još itekako traje, i kao dašak, predstavljajući osvježenje u toj inače zahtjevnoj djelatnosti koja zacijelo traži punog čovjeka koji je ključ uspjeha u turizmu. To sve govori kako je Nacionalna nagrada za turizam za 2013. godinu došla u prave ruke?

Mirjana Korljan, direktorica TZO Gradac

Doznali smo kako je TZO Gradac utemeljena 1996., a ured početkom 1997. godine. Nakon raspisanog natječaja gospođa Mirjana Korljan je, prema odluci Vijeća, postala njegovom direktoricom koja znalački obnaša tu zahtjevnu dužnost. Po struci je dipl. oec., skoro s pola stoljeća aktivnog rada u turizmu ili pak u nekim djelatnostima vezanih za tu iznimno značajnu gospodarsku granu. Počeci su joj bili daleke 1965. godine kada se zaposlila u Podgori. Nakon završene osmogodišnje i srednje škole ekonomsko-turističkog usmjerenja uz rad je nastavila studij na splitskom Ekonomskom fakultetu. Voli reći kako je sretna okolnost što radi posao koji voli, s ljubavlju, te joj sve to pričinja i zadovoljstvo. Očito, u memoriji je gospođa Mirjana Korljan zadržala puno lijepih trenutaka tijekom tolikih godina rada u turizmu, ali su joj najljepši oni kada bi od zadovoljnih gostiju dobivala zahvale – usmene ili pismene, često usmene i pismene, a najteži trenuci kada zakonski okviri nisu dopuštali iskorake boljim uslugama prema onima koji su ih trebali. Zaključuje kako je osobno, ljudski, uvijek pokušala pomoći svim turistima, što bi se često završilo s više ili manje uspjeha.


Tagovi

TZO Gradac TE Ploče Mirjana Korljan Makarsko primorje Ekocid Udruga Manufaktura Udruga Gundevaj Kulturna baština Gradac Kamena arhitektura Neretvanska dolina Turistički djelatnici Termoelektrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi