• Ruralni turozam Zagore
  • 28.08.2016. 15:00

Zagora privlačna i skandinavskim turistima

Turistički djelatnici u Splitsko-dalmatinskoj županiji ističu kako je Zagora oaza mira, koja je sve privlačnija i skandinavskim gostima. Tvrde kako su turistički kapaciteti u dalmatinskom zaleđu dobro popunjeni tijekom ovogodišnje (pred)sezone zahvaljujući i prikladnoj, vidno obogaćenoj infrastrukturi - neusporedivo bolje nego proteklih godina!

  • 1.540
  • 143
  • 0

Mnogi ističu, posebice turistički djelatnici, kako je do sada uloženo mnogo truda i sredstava u realizaciju projekata ruralne turističke infrastrukture ne samo u dalmatinskom zaleđu, poput obnove i izgradnje kuća, eko-etno naselja, bazena, utvrda, rimskih cesta, biciklističkih i brdskih pješačkih staza, prometnica, uređenje okoliša, u edukaciju kadrova, kako bi se gosti tijekom posjete i odmora ugodnije osjećali u tom krajoliku.

Potvrđuju to i postignuti rezultati posebice na triljskom, imotskom, vrgoračkom, sinjskom području, a o svemu najviše zna direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije mr. Joško Stella, ugledni turistički stručnjak.

Projekti ruralne turističke infrastrukture

"Doista je uloženo mnogo rada, truda, znoja, entuzijazma, dakako i sredstava, kako bi se došlo do postojećih rezultata. Na početku želim istaknuti da je Splitsko-dalmatinska županija uvelike pridonijela tome, posebice u razvoju seoskog turizma te i dalje sustavno radi na tome. To je rezultat i naše Strategije razvoja ruralnog turizma i Strategiju razvoja Dalmatinske zagore. Kada smo krenuli tim dokumentima, naglasili smo i edukaciju kadrova u ruralnom turizmu, a ujedno smo krenuli i poticajima.

Joško Stella

Ono što je najvažnije, naša je Županija potakla izgradnju tunela Sveti Ilija kroz Biokova, kao spojnicu ne samo brze ceste i auto-ceste, turističke Jadranske magistrale i lokalnih prometnica. To je ujedno i kao spoj Dalmatinske zagore odnosno Zabiokovlja i Makarske rivijere te naših otoka poput Hvara, kao i šireg otočnog i priobalnog kontinentalnog dijela primorskog zaleđa. Taj je objekt itekako utjecao na razvoj turizma u Zagori spojivši ju s morem", ističe direktor TZ SDŽ mr. Joško Stella.

Tunel koji je spojio Zagoru s morem

Podsjeća i na činjenicu kako je TZ SDŽ još prije desetak godina inicirala i održavanje velike izložbe pod nazivom Dalmatinska zagora-nepoznata zemlja u zagrebačkim Klovićevim dvorima. Stella naglašava kako je Zagora prvi put uvrštena u projekt razvoja turizma SDŽ, kao poseban segment. Tako je, kaže, dalmatinsko zaobalje postalo i kao posebna meta turističke potražnje, ali upozoravajući kako na tom području još uvijek nema toliko kapaciteta da bi se udovoljilo željama svih gostiju.

Još ne postoje svi potrebni prateći sadržaji niti željeni proizvodi, primjerice hrane u tom ruralnom prostoru kakvu traže inozemni gosti, a turista će svake godine u dalmatinskom zaobalju biti sve više kako budu rasli i dolasci kruzera u splitskoj luci kojih će, prema predviđanjima, ove sezone biti oko 250.

Velebni turistički brod - kruzer

Tvrdi da je Županija pokrenula koristan projekt za razvoj seoskog turizma koji se odnosi na obnovu rimskih i Napoleonovih cesta u Zabiokovlju sve radi učinkovitijeg povezivanja tih prostora na moderne prometnice poput autoceste i brzih cesta na tom području, kao i animiranja i razvijanja avanturističkog turizma.

Najveći potencijal u eko-etno turizmu

Najveći gospodarski potencijal Dalmatinske zagore leži baš u ruralnom odnosno u eko-etno turizmu kroz koji se plasira domaći proizvod, suveniri, predmeti kućne radinosti, etno-blago. A riječ je, zapravo, o neslućenim potencijalima kojih ljudi nisu svjesni. Voli reći kako domicilni stanovnici mnoge stvari i ne vide tako dobro oko sebe, svu ljepotu i kulturno-povijesnu baštinu jer tu svakodnevno žive, kao turisti koji se zanimaju za ono čime su bogati ti prostori.

"Taj će naš dugoročni projekt trajati za sve naraštaje, na kojemu godinama sada radimo, a tako će biti i u buduće. U zadnje vrijeme smo financirali kompletno biciklističku kartu Dalmatinske zagore, a TZ SDŽ je u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama izradila kompletnu signalizaciju za te staze. Ujedno radimo i prikladni marketing tih staza, a već smo izradili i brošuru za kompletnu Županiju, posebice o utvrdama na rijeci Cetini. Tu su rimske ceste, kulturni spomenici, stara naselja. Naime, imamo već dvije rimske ceste u Dalmatinskoj zagori, također i glasovito rimsko naselje Tiluri odnosno vojni rimski logor iz prvog stoljeća. Tako imamo toliko tih kulturnih, povijesnih, tradicijskih, baštinskih lokaliteta, a uz to i odličnu, fenomenalnu, jedinstvenu eno-gastronomiju koja je itekako značajna dopuna seoskog turizma", naglašava Stella.

Prirodne ljepote Zagore

Ističe i prirodne ljepote Zagore koja je premrežena izdašnim rijekama poput Cetine, duge 105 km od izvora do ušća, te protječe Splitsko-dalmatinsku županiju. Tvrdi kako u Zagori ima puno potencijala pa će TZ SDŽ, u suradnji lokalnih turističkih zajednica, i dalje maksimalno raditi kako bi se što više pomoglo OPG-ovima ne samo u turizmu, nego i onima u proizvodnji zdrave hrane na tom području. Stella zahvaljuje Ministarstvu turizma RH koje je do sada pomoglo u izgradnji obiteljskih bazena čiji su vlasnici tijekom ove godine, ističe, na imotskom području dobili više od 20 poticaja na ime tih objekata.

Vožnja Cetinom

"U tom smjeru bi trebalo i dalje ići Ministarstvo turizma s ciljem da se pomogne svima koji se bave ruralnim turizmom. Jer realizirani projekti tog vida turizma zadržavaju i potomke na ognjištima predaka i u Dalmatinskoj zagori; ostavlja ih na svojoj zemlji kako bi se bavili poljoprivredom, da bi svoje aktivnosti spojili na razvoju seoskog turizma uz dopunu proizvodnje zdrave hrane te pokazali tradicijski način življenja u Zagori. Doista je riječ o velikoj nematerijalnoj baštini", napominje direktor TZ SDŽ mr. Joško Stella.

Zagora posebno turističko područje

On podsjeća i na činjenicu kako je Splitsko-dalmatinska županija također usvojila Glavni plan razvoja ruralnog turizma te da je to prvi put kako je Zagoru izdvojila kao posebno turističko područje. Kaže kako je time zabilježeno novo razdoblje u razvitku dalmatinskog zaleđa napominjući da se plan turističkog razvoja na tom prostoru ostvaruje sasvim dobro nekoliko godina. Najavljuje kako je uspješno izrađena i Strategija kulturnog turističkog razvoja Splitsko-dalmatinske županije.

"Gosti su prepoznali turističke sadržaje u Zagori, primjerice na imotskom području, gdje vlasnici nude ne samo primjerene programe, nego postižu i dobre gotovo očekivane cijene. Postigli su i odličnu predsezonu, a spremni su i za prihvat gostiju u posezoni. Posebice je zanimljiva i privlačna struktura gostiju. Riječ je o švedskim i norveškim turistima, ali i Francuzima koji su najviše prepoznatljivi na području Trilja i Vrgorca, jer su oni zainteresirani za turističko jahanje, biciklizam, splavarenje u čamcima, kajake, kanue".

Tvrdi kako su turistički kapaciteti u dalmatinskom zaobalju dobro popunjeni u ovogodišnjoj turističkoj sezoni te da su bolji nego ikada prije i u predsezoni, posebice na triljskom i imotskom području zahvaljujući prikladnim kućama s bazenima. U triljskom kraju su kapaciteti na obiteljskim imanjima u ovogodišnjoj turističkoj sezoni popunjeni oko 95%, što je iznimno dobro. Na tom je području, ističu u TZ Grada Trilja, zabilježen porast inozemnih gostiju u odnosu na isto razdoblje 2015., tvrdeći kako je razlog je tome što Zagora predstavlja i oazu mira u čistoj prirodi gdje se nude svježi proizvodi zdrave domaće hrane te prateći sadržaji u odmorištima uz rijeke i jezera, kulturno-povijesne i vjerske spomenike.

Izvor: Hrvatski radio - Radio Split


Fotoprilog


Tagovi

Turizam Ruralni prostor Zagora

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Majica pod bor stigla, hvala Agroklub ❤️❤️