• Vinogradarstvo
  • 06.10.2010.

Vino je brend, ali i turistički potencijal

Uz nezaobilaznu degustaciju vina, svi posjetitelji Erdutskih vinograda mogu zaviriti u stari podrum utemeljen daleke 1730. godine u kojima je 60 hrastovih bačava, svaka kapaciteta 6000 litara

  • 1.720
  • 83
  • 0

Iako to ni po čemu ne zaslužuje, Erdutsko vinogorje godinama je pomalo u sjeni vinogorja Baranje. Razlog tomu je činjenica da se Baranja, nakon mirne reintegracije, snažno nametnula kao nezaobilazni biser kontinentalnog turizma. Mnogi Baranjci okrenuli su se turizmu, osposobili smještajne kapacitete, te shvatili da vino nije »samo« hrvatski brend nego i izvanredan turistički potencijal. Tim stopama sada kreću i vinari s erdutskog područja. A upravo vinari su ti koji predstavljaju lokomotivu u razvoju turizma Osječko-baranjske županije. U to smo se uvjerili obilaskom Erdutskog vinogorja, koje je jedno od najatraktivnijih u Slavoniji, jer mu posebnost daje Dunav koji se proteže u njegovom podnožju pod čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama. Najveći proizvođač vina u tom kraju su Erdutski vinogradi. Oni se mogu pohvaliti najvećim hrvatskim vinogradom u jednome komadu na čak 470 hektara, a ušli su i u Guinnessovu knjigu rekorda, jer upravo su oni vlasnici najveće drvene bačve u Europi koja je još uvijek u funkciji.
»Vino i turizam se vole. Zato se mi, osim proizvodnjom vina, bavimo i turizmom. Gostima nudimo 10 dvokrevetnih soba za odmor s dvije zvjezdice, sportske terene, sale za svečanosti i konferencije«, kazala nam je Nikolina Grbić, voditeljica Odjela za turizam u Erdutskim vinogradima. Uz nezaobilaznu degustaciju vina, svi posjetitelji te vinarije mogu zaviriti u stari podrum utemeljen daleke 1730. godine u kojima je 60 hrastovih bačava, svaka kapaciteta 6000 litara. Podrum je do 1990. bio u uporabi. U vrijeme okupacije Erduta, vojska je podrum koristila i - iskoristila. Popili su vino, ispraznili bačve i ostavili ih. Tako prazne one su se rasušile i zbog toga ih se ne može koristiti.
»No, nećemo ih se riješiti. Bačve ćemo rastaviti, očistiti, ponovo sastaviti i vratiti u funkciju. Stari podrum bit će ponovo u uporabi, a sve ćemo ostalo ostaviti u ovom starinskom štihu«, odaje nam Nikolina. Bijele sorte čine 80 posto njihovih vinogradarskih površina, a crne 20 posto površina. Najzastupljenija bijela sorta je graševina s 55 posto, zatim chardonnay, rajnski rizling i traminac mirisavi, dok su crne sorte zweigelt, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet souvignon. Danas Erdutski vinogradi proizvode 3,5 milijuna litara vina. Zanimljivo je da svoje proizvode ne izvoze jer kompletnu proizvodnju prodaju u Hrvatskoj.
»Naš je cilj proširiti proizvodnju na četiri milijuna litara kako bi se mogli proširiti na tržišta zemalja u okruženju«, tvrdi glavni enolog Slobodan Čapin. Tvrtka zapošljava 120 ljudi, a u vrijeme berbe, koja je u tijeku, posao dobije još stotinjak sezonaca.

Nakon jednog vinarskog giganta, uputili smo se do malih proizvođača koji su nezaobilazna stanica za turiste. U obližnjem Dalju dočekala nas je Jasna Antunović Turk, jedina vinarka u tome kraju, koja je naslijedila obiteljsku tradiciju stariju od stotinu godina. Mudre ženske ruke odlučile su tradiciji dodati i nešto modernoga štiha. Tako je 2004. godine odlučila posaditi potpuno nove nasade vinograda na šest hektara, sagraditi suvremenu vinariju kapaciteta 750 hektolitara, ali i opremiti kušaonicu za turiste, kapaciteta 50 osoba, u tradicionalnom stilu od stare opeke i hrastovine.
»Ovo je vrijeme najveće gužve za nas vinare. Berba je u punom jeku. U našim vinogradima radi deset berača i dnevno se ubere oko pet tona grožđa«, tvrdi Jasna Antunović Turk koja se u proizvodnji malo poigrala, pa je graševinu napravila na jedan drugi način. Jedina u Hrvatskoj primijenila je 'sur lie' tehnologiju dugo držeći vino na kvascu.
»S tim sam postigla maksimalnu ekstraktnost i sortnu osobnost graševine«, tvrdi vinarka. Rezultati nisu izostali. Njezina 'sur lie' graševina osvojila je šampionsku Zlatnu medalju na vinskoj smotri u mađarskom Villanyju, a proglašena je i najboljom ovogodišnjom graševinom malih vinara na ocjenjivanju vina u Svetom Ivanu Zelini. Iako su kapaciteti vinarije veći, za sada se ograničila na godišnju proizvodnju od 50.000 litara kako bi imala dovoljno vremena i za proizvodnju kvalitetnih vina i za grupe turista kojih je sve više u njezinoj kušaonici.
Svi oni koji se žele stopiti s prirodom i vidjeti vinograd iz jedne potpuno druge perspektive trebali bi pokucati na vrata vinara Zlatka Janečića i Ksenije Grünwald u Aljmaš planini. Njihov vinograd, površine 3,5 hektara, u čijem se srcu nalazi i prekrasna kušaonica, smješten je na visini od 153 metra i s njega 'puca' pogled na ušće Drave u Dunav. Oni namjeravaju u vinogradu urediti poučnu stazu uz koju bi svaki gost mogao puno naučiti o vinogradu, proizvodnji vina i prirodi koja ih okružuje.
»Nama je cilj da naši gosti, negdje između redova vinograda, ostave grč koji sa sobom donesu kao prtljagu. Uz opuštanje i stapanje s prirodom, kušanje vina i razgovor o vinima imaju jednu sasvim drugu dimenziju«, ističe Ksenija Grünwald.
Uz graševinu, traminac, cabernet sauvignon, sauvignon blanc i pinot crni, u svome vinogradu imaju posađeno i 600 trsova gotovo zaboravljene kadarke, crne sorte koja se u Hrvatskoj više i ne uzgaja. »Mi smo jednostavno zaljubljeni u ovaj vinograd. Znamo svaki detalj, svaku bobu, svaki cvijet, svaku voćku. Sve što radimo, radimo iz ljubavi. Ovo je mjesto na kojemu je opuštanje obavezno«, tvrdi Ksenija Grünwald, zaključivši da upravo taj osjećaj žele prenijeti i svim svojim gostima.
Inače, Osječko-baranjska županija može se podičiti s 2500 hektara vinograda, od čega je 1000 hektara novih nasada podignutih od 2004. godine do danas.
Svi vinari složili su se da je grožđe ove godine slabije kvalitete jer je bilo puno kiše i malo sunčanih dana. Slador je zbog toga znatno niži nego inače. Vinari zbog toga ne očajavaju. Kažu da je posljednjih nekoliko godina vrijeme bilo idealno za grožđe. Jedna je morala biti slabija.

Erdutska bačva najveća u Europi

Erdutski vinogradi vlasnici su najveće drvene bačve u Europi koja je još uvijek u funkciji. Njezin kapacitet je 75.000 litara ili 75 vagona vina i u njoj se drži graševina. Za njezinu izradu koristila se 150 godina stara hrastovina te je rađena metodom cijepanja 109 hrastovih duga. Potom su se duge debele 22 centimetra sušile 10 godina, nakon čega su unesene u podrum. Tamo su ih sklapali i dodatno okovali s 2,5 tona željeza. Razvijena površina bačve je 150 četvornih metara. Posebnu vrijednost bačvi dodatno su donijeli poznati kipari Mato Tijardović, Ivan Forjan, Vedran Jakšić i Saša Matković, koji su je ukrasili drvorezom koji su zamislili kao oltar vinskog podruma.

Autor: Maja Sajler-Garmaz


Tagovi

Seoski turizam Vinogradarstvo Vinarstvo Vino Podrum Bačve