Turizam ojačava eko proizvodnju

Rapska torta, viški hib, imotski soparnik, bračko maslinovo ulje... Okusi hrvatskih autohtonih jela oduševljavaju turiste, a dugo se već postavlja pitanje kako komadiće hvaljene domaće tradicije komercijalizirati za turističke namjene. Zašto turisti ne bi na odlasku iz Hrvatske ponijeli sa sobom ne samo uspomene nego i ukusne darove za obitelj i prijatelje? I zašto se konačno ne uspostavi tješnja suradnja između proizvođača ekoloških prehrambenih proizvoda i onih koji su ih u stanju plasirati na turističko tržište? Upravo su poljoprivredni eko proizvodi svojevrstan hrvatski brend koji može postati vrlo prepoznatljiv u svijetu. No, način da takav proizvod i dospije u ruke naših gostiju vezan je uz njegov plasman u turističkim objektima, hotelima, restoranima, seljačkim domaćinstvima, trgovinama.

Iako se već niz godina govori o tome da treba postojati bolja suradnja između Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kako bi se poboljšala mogućnost plasmana eko proizvoda na turističko tržište, to se do sada nije dogodilo. No, na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma potpisan je sporazum o suradnji između ta dva ministarstva. Stoga se u 2010. očekuje agresivnija prezentacija ekološke poljoprivrede i njena “ugradnja” u budući poljoprivredno okolišni program. K tome, površine pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj trebale bi se do 2015. povećati, i to pet do sedam posto.

Pojačan plasman eko proizvoda

Kako bi se unaprijedila proizvodnja eko proizvoda u idućoj se godini očekuje izrada temeljnog dokumenta kojim će se regulirati plasman ekoloških proizvoda u turizmu. Bit će to akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede, čije se predstavljanje očekuje u srpnju 2010. Da ne bi sve ostalo samo na riječima, prvi korak u unaprjeđenju tih proizvoda bio je Sajam domaćih eko proizvoda održan u sklopu Dana hrvatskog turizma na kojem se predstavilo 20 izlagača iz Hrvatske. U prvoj polovini iduće godine održat će se i prva stručna radionica na kojoj će sudjelovati certificirani proizvođači ekoloških proizvoda, prerađivači i uvoznici, predstavnici nadzornih stanica i certifikatori, savjetodavci za ekološku poljoprivredu i predstavnici županija.

“Akcijski plan razvitka ekološke poljoprivrede pomoći će hrvatskim proizvođačima, kojih je iz godine u godinu sve više, u plasmanu eko proizvoda”, smatra načelnik Odjela ekološke i integrirane poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tomislav Petrović. Prema statističkim podacima u 2008. u Hrvatskoj su bila registrirana 632 proizvođača ekoloških proizvoda, dok ih je u 2007. bilo 477, a u 2006. godini 342. Tijekom proteklih pet godina povećavale su se i površine pod ekološkom proizvodnjom, pa je tako 2003. bilo 3506 hektara takvih površina, a 2008. godine 10.010 hektara. Unatoč dobrim najavama za poboljšanje uvjeta plasmana i prodaje proizvoda, proizvođači eko proizvoda pitaju se hoće li to zaista biti tako i što će im to donijeti?

Malo certificiranih

Upravitelj i suvlasnik Poljoprivredne zadruge Brachia s otoka Brača Leopold Botteri kaže kako je sporazum o suradnji na poboljšanju plasmana eko proizvoda pozitivna stvar iako “unatoč povećanju broja eko proizvođača, u našoj zemlji postoji malo certificiranih eko proizvoda”. Botteri smatra kako je tako stoga što proces dobivanja certifikata dugo traje. “Iznenađuje me što se prema sporazumu stimuliraju samo eko proizvodi jer smatram da je trebalo ići na poboljšani plasman hrvatskih tzv. premium proizvoda kojima bi se na taj način otvorio put na tržište”, rekao je Botteri dodavši kako je broj ekoloških proizvoda ipak još prilično ograničen.

Govoreći o nemogućnosti plasmana domaćih eko proizvoda u hotelima, restoranima i trgovinama, Botteri je istaknuo kako je to ustvari mistifikacija jer se postavlja pitanje imaju li proizvođači takvih proizvoda uopće volje i želje potruditi se nešto plasirati u turizam i ugostiteljstvo. Pohvalno je kad država stane iza proizvođača, ali u plasmanu proizvoda u određene tržišne niše ipak je ponajviše važan poduzetnički duh svakog proizvođača, zaključio je Botteri.

Autor: Sanja Plješa