Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ranč Vrata Biokova
  • 21.06.2013.

Turistički potencijali Biokova

Ranč, farma i restoran obitelji Prgomet Vrata Biokova na biokovskoj Stazi ponad Makarske odnosno Makarske rivijere u sklopu projekta seoskog turizma nudi turistima konjičko jahanje, hodanje planinskim stazama, školu jahanja te ine zanimljivosti. Prgometovi u svom planinskom restoranu Vrata Biokova posjetiteljima nude biokovski med, dalmatinski pršut te kozji, ovčji i kravlji sir iz mješine, domaću peku s janjetinom, teletinom, kozletinom i piletinom; specijalitete s roštilja, bikovski lonac, čuv

  • 3.709
  • 284
  • 0

Biokovo se poput kamene barijere, dugačke sedamdesetak kilometara, nadvilo nad bisernom i slikovitom Makarskom rivijerom. Oduvijek je bilo poznato kao najljepša i najprivlačnija dalmatinska planina, izazovna i za planinare ne samo iz Dalmacije nego i izvan Hrvatske, gotovo iz cijelog svijeta, posebice za istraživače flore i faune, dakako i znatiželjne ljubitelje prirode - nadzemnih visina i podzemnih dubina ('jamara'). Potencijali te planine su izdašni i za ruralni turizam koji je u zamahu razvoja na tom području. Inače, Biokovo se proteže od prijevoja Dubci, gdje se dodiruje s Omiškom Dinarom na svojoj zapadnoj strani, a na istočnoj ogrankom Rilićem uranja u pitomu, bogati Neretvansku dolinu, hrvatsku Kaliforniju. Riječ je o planini prepunoj kontrasta, opjevanoj zbog ljepota i raznolikoga prirodnog bogatstva, napose flore i faune, koja je u svojoj bogatoj i burnoj povijesti mijenjala nazive.

«Prvi poznati naziv te naše planine dala nam je u dalekoj antici grčka kultura, dok je drugi naziv, tisuću godina poslije, stvorila latinska kultura nazvavši ju opisnim imenom Mons Slavorum - Slavenska planina. Pravo su ime svojoj planini nadjenuli tek Hrvati možda već samo nekoliko desetljeća nakon što su doselili s Karpata u posljednjoj seobi naroda 626. godine, prema suvremenom svjedočanstvu velikoga španjolskog biskupa i enciklopedista Izidora Seviljskog (560.-636.). Došavši u novu domovinu, Hrvati su mnoge toponime i ine zemljopisne nazive koje su zatekli prihvatili i tijekom vremena prilagodili duhu svoga jezika, dok su za većinu stvorili vlastite slavonske nazive, pa tako i za planinu Biokovo», ustvrdio je dr. fra Karlo Jurišić.

Biljni i životinjski svijet Biokova itekako privlačan svim turistima

No, osim dubokih jama, ledenica, spilja, vrtača, škrapa, dolaca, pašnjaka, na Biokovu je glasovit i biljni svijet te planine, koji također privlači ljubitelje prirode i znatiželjnike, sakupljače i berače ljekovitih trava, pčelare, stočare, lovce, planinare. Botaničari ističu kako na Biokovu rastu endemske trave: biokovsko zvonce, uskolisna zečina, slava klisura, osim kadulje, vrijeska, ružmarina, zove, lavande, perunike, koromača, ive trave, smilja, bosiljka... Zapravo, botaničari su na Biokovu evidentirali čak 1000 biljnih vrsta, od kojih 40 endemskih. Od šumskog blaga raste biokovska jela kao endemska vrsta, autohtoni dalmatinski crni bor, bukva...Zoolozi dodaju da je ta planina privlačna iz zbog svog raznolikog životinjskog svijeta, napose divokoza kao simbola Biokova, muflona, sivog orla, a u posljednje vrijeme i sve više vukova...U njedrima planine je mnoštvo ljutih poskoka, šišmiša, puhova, kuna... A među brojnim jamama ističe se Amfora, dok su stručnjaci izbrojili i zabilježili čak 30 vrhova, od kojih je najviši Sveti Jure (1762 metra nad morem).

Dobro upućeni u povijest Biokova i suvremena događaja na toj planini vole reći kako ona još nije osvojena niti istražena i u cijelosti definirana. To znači da ljudska noga još nije stupila na svaki pedalj njena tla. Doduše, ona je othranila brojne naraštaje nudeći im plodne i slatke dolce; zdrave šumske plodove, bogatu ispašu stadima. Oduvijek su bili čuveni i biokovski janjci i kozlići, kozje mlijeko i kozji sir, pa vrtlarski proizvodi poput planinskog krumpira, kupusa i ozimog žita. Postojeći bunari za vodu, pojilišta, staje i pojate, kamene pastirske kućice, pašnjaci i sijeno, pa kamena gumna, tek su neki sadržaji koji potvrđuju kako je Biokovo kao planina stvoreno i za stočarstvo.

Ranč-farma i restoran obitelji Prgomet Vrata Biokova uz bikovsku Stazu

Ljudi u vrgoračkom i imotskom kraju te u okolici Makarske, te na cijeloj Makarskoj rivijeri, i sad rado pričaju o Stipi Prgometu iz Gornjih Rašćana, koji je nekoć s devet članova svoje obitelji napustio rodno mjesto nastanivši se na Biokovu nedaleko od Staze, planinskog prijevoja na 850 metara nad morem, kamo je nekad vodio jedini planinski put Makarska-Vrgorac. Ističu kako je Prgomet bio najbolji stočar odnosno farmer među 150 biokovskih pastira. Imao je i oko 300 ovaca i koza, ali i nešto goveda; najviše janjaca i jarića te je svježim kvalitetnim mesom opskrbljivao restorane i hotele na Makarskoj rivijeri. Stipini sinovi su nastavili očevu tradiciju opredijelivši se isključivo za držanje bikova, krava muzara i junica.

«Nikad nisam bio čisti stočar, jer sam kao mesar bio zaposlen u tvrtki Primorje u Makarskoj. U slobodno vrijeme bavio sam se uzgojem goveda jer sam od toga imao korist. Gotovo svakog dana bio sam na Biokovu gdje sam pazio stoku. Nisam žalio truda, samo da bih slijedio tradiciju svog oca Petra. Tako sam i u stočarstvo uložio svoje najbolje godine u životu. Sad u svojoj farmi na predjelu biokovske Staze imam 60-ak goveda te još jedan ranč od 40-ak konja i nekoliko magaraca te eko-etno kuću za seoski turizam, poznatu kao Vrata Biokova, kapaciteta za 100-ak osoba. Dakle, osim stočarstvom, moja se obitelj bavi i seoskim turizmom u čijem sklopu nudimo konjičko jahanje, hodanje biokovskim stazama, a otvorili smo i školu jahanja», ističe je Marijan Prgomet, čiju kuću seoskog turizma Vrata Biokova mnogi nazivaju oazom mora i ljepote na najljepšoj planini.

No to potvrđuje i njegov sin Elvis. Naime kuća ruralnog turizma obitelji Prgomet pruža mogućnost provoda jednodnevnog odmora u netaknutoj prirodi uz obilazak planine te jahanje na konjima i magarcima, kao i fotografiranje na kočiji koja je unikat kuće. Prgometovi u svojoj ponudi imaju zacijelo zdravu i ukusnu hranu: biokovski pršut i sir (kozji, ovčji, kravlji te sir iz mišine), domaću peku s janjetinom, teletinom, kozletinom i piletinom, specijalitete gradela, biokovski lonac te još ina ukusna jela od kojih spremaju i čuvenu koštradinu s verzetom i raštikom, te sve vrste slatkovodne i morske ribe, kao i juhe i salate, te sve vrste pića. Naime Kuća seoskog turizma Vrata Biokova se trudi udovoljiti ukusu svakog gosta. Kao aperitiv ističu domaću lozu travaricu, spravljenu od 48 ljekovitih trava. Računaju kako im obiteljsko gospodarstvo vrijedi više od 500.000 eura, a polovicu su tih sredstava uložili su u gradnju i obnovu infrastrukture, izgradnju i opremu štala te ranča, kupnju goveda, konja i magaraca.

Marijan Prgomet pokrenuo akciju obnove kapele sv. Ilije na biokovskoj Stazi

Marijan Prgomet je pokrenuo i akciju obnove kamene kapelice sv. Ilije na biokovskoj Stazi. Kaže kako je za njenu obnovu Mate Mihaljević, naš iseljenik iz Chicaga, darovao 50 tisuća kuna, dok su više od 150 tisuća kuna izdvojili Ministarstvo kulture i Javna ustanova Park prirode Biokovo. Inače, cijeli kompleks Prgometovih se prostire na površini od 19.550 hektara zemljišta, u čijem je sastavu i crkvica sv. Ilije i Kuća seoskog turizma Vrata Biokova. Marijan podsjeća kako je Park prirode Biokovo naseljen jer su u njegovu prostoru cijelo naselje Gornja Brela, neki zaseoci općina Šestanovac, Zagvozd i Grada Vrgorca te jedno malo naselje u Gornjim Igranima pod vrhovima planine na južnoj strani planine, tek s nekoliko kućanstava.

Park prirode Biokovo je zanimljiv po brojnim geomorfološkim fenomenima, čijim prostorom prevladava siva boja, s južne strane planine. Sve što ima Biokovo na neki način je zanimljivo, ali je ta planina i opasna, osobito za one koji se ne pripreme za hodanje po njoj te i one koji ne poštuju njene ćudi. Prema riječima ravnatelja Parka prirode Biokovo Ante Cvitanovića, više od 100 tisuća posjetitelja na godinu se na planinu zaputi vozilima. Od Makarske preko prijevoja Staza do najvišeg vrha Svetog Jure ili Krova Dalmacije vodi ih asfaltna tzv. biokovska cesta koja je, kažu, na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj.

Park prirode Biokovo sve privlačnije područje za turiste

«Park prirode Biokovo je zanimljivo i privlačno područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i turističko-rekreativnim vrijednostima te je namijenjen posjetiteljima i razgledavanju. Dio posjetitelja su šetači, za koje Biokovo doista predstavlja i opasnost procijene li iskonsku snagu i ćudi te planine, a ne poštuju upute i putokaze. To se događa osobito tijekom turističke sezone kad se neki pojedinci nepripremljeni zapute na planinu. Posjetitelji Biokova trebaju biti prikladno odjeveni i obuveni te se moraju pridržavati smjerokaza i pravila što ih nudi Javna ustanova Park prirode Biokovo», poručuju mjerodavni iz Parka prirode Biokovo.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Vrata Biokova Seoski turizam Ruralni turizam