Teška industrija ustuknula pred turizmom

Na atraktivnu zemljištu bivše tvornice ferolegura Dalmacija površine oko 20 hektara, u samom središtu Općine Dugi Rat, nadomak šljunčane plaže i Jadranske turističke magistrale (D-8) na zapadnom rubu Omiša, grada na ušću Cetine, srušena su zdanja podignuta još u pretprošlom stoljeću. Riječ je o sustavnom uklanjanju tog bivšeg giganta teške industrije kako bi se na tom istom zemljištu sagradilo velebni moderno ugostiteljsko-hotelijerski kompleks i turističko naselje sa svim mogućim suvremenim pratećim sadržajima. Ali najprije valja u cijelosti izvršiti sanaciju terena bivše tvornice koja će, sve govori, potrajati još koju godinu. I lani je bio najavljen nastavak sanacijskih radova, koje su trebali obavljati nezaposleni radnici s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali je izgleda opet sve stalo. Upućeni u Općini Dugi Rat kažu kako su 2013. godine čelnici britanske tvrtke „Landmark Properrty Managment SA“, koja ima sjedište u Louxemburgu, boravili u Hrvatskoj odradivši više sastanaka. U toj općini također podsjećaju kako je tvrtka „Landmark“ još 2006. kupila bivšu tvornicu ferelegura za devet milijuna eura.

Teška industrija u Dugom ratu ustuknula pred turizmom

Inače, u sastavu Općine Dugi Rat, koja se prostire na oko 12 kilometara uz morsku obalu, poznata su primorska i turistička naselja Duće i Krilo-Jesenice. I malo je poznato kako je to jedina obalna općina u Hrvatskoj, no to je područje oduvijek poznato i kao Donja ili Primorska Poljica, bivše Poljičke Kneževine.

U samom općinskom središtu, Dugom Ratu, teška je industrija prilično degradirala okoliš, onečistila bistro more, i na tom se malom zemljopisnom prostoru, gotovo jedinstveno u Hrvatskoj, gdje su se 'brutalno susrele' dvije suprotne djelatnosti - teška industrija i turizam - koje se ni u čemu ne dopunjuju, ne prožimaju. Sve govori kao da je to netko nekoć namjerno postavio kako bi se umanjile, degradirale, uništile prirodne vrijednosti i ljepote toga područja, a s tim i turizam, budućnost svih pokoljenja tog područja Lijepe naše. Poznato je kako su se građani Općine Dugi Rat na to opredijelili i u anonimnoj anketi, provedenoj prije rušenja tvornice ferolegura 'Dalmacija' , hoće li industriju ili turizam te su se odlučili za potonju djelatnost.

Voditelj gradilišta Ivica Pavlović nam je govorio kako je u tim aktivnostima ponajprije naglašen samoprijegor radnika na uklanjanju ostataka nekadašnjeg teškoindustrijskog mastodonta koji je uvelike usporio dosadašnji turistički razvoj u najljepšem, najpitomijem i najslikovitijem krajobrazu između Splita i Omiša. Nakon završetka prve, početne faze rušenja odnosno uklanjanja objekata ostalih dijelova bivše tvornice, lokacija je relativno brzo kompletno očišćena i sanirana te pripremljena za gradnju budućeg modernog ugostiteljsko-hotelijerskog i turističkog kompleksa. Mjerodavni u Općini Dugi Rat su u početku predviđali kako će se do 2012. godine ondje izgraditi turističko naselje, poput hotela visoke kategorije i marina s oko 35 vezova, te da će britanski investitor Ladmark Property u projekt navodno uložiti oko 200 milijuna eura, ali se to još nije dogodilo vjerojatno uslijed dugotrajne teške gospodarske krize koja je pogodila ne samo tu općinu i cijelu Hrvatsku.

Na zemljištu bivše tvornice ferolegura 'Dalmacija' - turistički kompleks s marinom

U sklopu budućeg kompleksa planirana je gradnja hotela s pet zvjezdica, apartmani, vila, restorani, otvaranje butika. No ipak će se zadržati neki povijesno-muzejski predmeti nazvani 'talioničkim kazanima' koji su korišteni u bivšoj tvornici. Gradnja najavljenog hotelijersko-turističkog kompleksa i turističkog naselja trebala je, dakle, početi početkom 2009., da je sve teklo prema planu. Prema prvotnom projektu, tu se trebalo zaposliti oko 400 ljudi, no to se nije dogodilo uglavnom uslijed spomenutih i inih razloga. "Prema dogovoru najveći dio metalne sirovine, odnosno materijala srušenih objekata, isporučili smo splitskoj željezari, a manji dio željezarama u Sisku i Zenici. Izmrvljeni betonski otpad korišten je i za saniranje terena i nasipanje prostora buduće marine, dok je za zbrinjavanje opasnog otpada zadužena splitska tvrtka Cian", riječi su Ivice Pavlovića.

Mještani Dugog Rata podsjećaju kako je bivša tvornica teške industrije prije 27 godina zapošljavala 2200 radnika te da ih je 2001. u tvornici radilo tek 470. Naime, čini se kako se većina njih i tada, ali još i davno prije, bavilo turizmom, napose mještani Duća i Krila Jesenica, pitajući u šali kako su se toliko desetljeća u jednom mjestu mogle uspješno razvijati dvije posve suprotne djelatnosti - teška industrija i turizam. Rekoše nam kako su se zalagali da se što prije ukloni bivši industrijski div, sagrađen tik uz morsku obalu, koji je desetljećima onečišćivao taj hrvatski prirodni biser u primorskom dijelu Lijepe naše. Ujedno tvrde kako njihovi prijedlozi nisu nailazili na razumijevanje tadašnjih mjerodavnih institucija niti tadašnje vlasti te da su morali trpjeti posljedice teške industrije.

Bivši industrijski div desetljećima onečišćivao more i obalu - taj hrvatski prirodni biser

"Propalu tvornicu ferolegura je još u lipnju 2006. kupila tvrtka Projekt 'Uvala' koju je registrirao britanski investitor Landmark Property managment radi realizacije zahtjevnog, ali hvale vrijednog, hotelijersko-turističkog kompleksa s marinom baš na mjestu nekadašnje tvornice. Želim podsjetiti na činjenicu kako je tvornica nakon petogodišnje agonije napokon prodana po cijeni od 8,5 milijuna eura, dok je kupac preuzeo obvezu i vraćanje hipotekarnog kredita tadašnjem Hrvatskom fondu za privatizaciju u iznosu od 15,8 milijuna kuna. Inače, tvrtka Projekt 'Uvala' bila je kupila i pogon CG stupovi u krugu tvornice za 20,4 milijuna kuna. Naime, vlasnik bivše tvornice ferolegura Dalmacija, zajedno s tvrtkom Projekt 'Uvala' , ubrzali su rušenje starih tvorničkih objekata i dimnjaka, nakon što je godinu i pol dana stigla građevinska dozvola", riječi su načelnika Općine Dugi Rat Jerka Roglića.

Ujedno je podsjetio kako je Općina Dugi Rat (s više od 7.000 stanovnika), uslijed intervencije resornog ministra na preinakama, dopunama i usklađivanju općinskog sa županijskim prostornim planom, zatim i donošenja općinskog GUP-a, dosta izgubila ne samo na vremenu. Tek je krajem 2008. godine imala svoj prostorni plan kojim je potvrđeno kako je zemljište bivše tvornice ferolegura vlasništvo te općine. Inače, na površini od oko 80.000 metara četvornih zemljišta bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu tvrtka Landarmark Property namjeravala je izgraditi hotelski kompleks s marinom i 130 vezova, istezalištem brodova i suhim vezom, dakako i trgovačkim centrom te je za realizaciju kompletnog projekta, prema prvotnom projektu, planirala investirati oko 200 milijuna eura.

Općina Dugi Rat očekuje izdašniji godišnji priljev od poreza u svoju blagajnu

Od načelnika Roglića također smo doznali kako cijeli kompleks tvornice s primorskim dobrom obuhvaća oko 180.000 metara četvornih atraktivna zemljišta te da je Općina Dugi Rat od tadašnje Vlade RH tražila da joj ustupi na upravljanje zemljište površine 37.000 metara četvornih u sklopu bivše tvornice. Mjerodavni u toj općini ističu kako je riječ o zemljištu koje se tretira kao javno dobro u državnom vlasništvu. Naime, radi se o dijelu zemljišta o kojem se vodio dugogodišnji spor između države i bivše tvornice, no presudom Općinskog suda u Omišu 2005. odobren je zahtjev države da se na to zemljište kao vlasnik.

"Bitno je kako je zemljište bivše tvornice ferolegura 'Dalmacija' stručno prenamijenjeno u hotelijersko-ugostiteljsku i turističku stručnu djelatnost, što nas itekako raduje, tim više što je time ostvarena i dugogodišnja želja građana posebice onih koji se bave i ruralnim turizmom. Prema izrađenom projektu, samo u prvoj fazi gradnje super modernog ugostiteljsko-hotelijerskog i turističkog kompleksa zaposlit će se oko 200 radnika s područja dugoratske općine. Očekujemo i siguran, znatno veći godišnji priljev od poreza i prireza u općinsku blagajnu. Time ćemo osigurati daleko veća sredstva za bržu obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture posebice kanalizacijskog sustava ne samo u općinskom središtu, nego u svim naseljima ove inače poznate turističke destinacije“, poručuje Roglić.

Osim izgradnje male brodogradnje poklanja pozornost i seoskom turizmu

Dodaje kako se radi o zahtjevnu projektu koji će se ipak realizirati, iako u duljem vremenskom razdoblju. Doznajemo kako će Dugoračani gotovo svake godine iz proračuna svoje općine izdvajati sredstva kako bi se uredila sva turistička naselja, dakako i ona sela podno vrhova brda Peruna gdje je krenuo i seoski turizam, te kako bi sve bilo na višoj razini. Roglić ujedno podsjeća i na odluke o tome kako u priobalnim mjestima dugoratske općine valja obnoviti, urediti i marine, poput one u Krilu Jesenice, dakako i plaže s odgovarajućim turističkim sadržajima, u suradnji s tamošnjom turističkom zajednicom.

No, mjerodavni u Općini Dugi Rat ističu kako su se na tom području uz potporu tamošnje Turističke zajednice, Splitsko-dalmatinske županije već pokrenule akcije na uređenju starih kamenih kuća, sela i zaselaka na južnoj strni tog brda Peruna kako bi se tamošnja naselja prenamijenila u eko-etno sela, te uredili i svi prilazi, zatim jače pokrenuo seoski turizam. Radi se o starim, pitomim selima i zaseocima u južnom, primorskom dijelu bivše Poljičke kneževine, koja su nekoć bila puna života, djece, dječjeg žamora i smijeha. A godinama su na izdisaju, bez djece, životnih sokova; ostala su gotovo prazna, nažalost kao i mnoga sela u Zabiokovlju te na južnim padinama te planine. Kamene kuće, škole te ini objekti desetljećima se urušavaju, jer ne mogu odolijevati zubu vremena i nemaru svojih vlasnika. I bunari, prilazni putovi i kućna dvorišta su zarasla u draču, kupinu, kao i kućna dvorišta.

Prepoznatljiv i projekt obnove napuštenih kuća i sela te razvoja seoskog turizma

Upućeni kažu kako je pokrenut zanimljiv i koristan projekt, baš kao i program o uređenju etno-naselja i proizvodnji eko-hrane na njenom području - sve u skladu tradicije i prema standardima Eeuropske unije. Čini se kako se seoskom turizmu kroz ruralni razvoj u tom dijelu Splitsko-dalmatinske županije daje značajno mjesto, dok uređene luke i lučice na obali dugoratske općine mnogim jedinicama lokalne uprave i samouprave na hrvatskoj obali zacijelo mogu biti primjerom.