• Poljoprivreda
  • 07.01.2009.

Stižu nova stada ovaca, nestaju mlinice i kovačnice

Poduzetništvo se sve više razmahuje i na ljutom dalmatinskom kršu. Prema Studiji strateškog razvoja Lovreća, u tom je dijelu Zagore naglašen razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i kulturno-ruralnog turizma

  • 2.135
  • 105
  • 0

Da se uz potporu Splitsko-dalmatinske županije i hrvatske vlade uspješno ostvaruju razvojni projekti u malom i srednjem poduzetništvu i na ljutom dalmatinskom kršu, pokazuju rezultati Lovreća. S oko 3000 stanovnika, općina sa 105 kilometara četvornih danas je najrazvijenija u zapadnom dijelu imotskoga kraja.

Na tom je području zadnjih godina učinjen ogroman iskorak u gradnji suvremenih prometnica, vodoopskrbnog sustava, električne mreže i telefonije, društvenim i privrednim objekatima te u zapošljavanju. Područje je prepoznatljivo i po prirodnim pogodnostima, povijesno-kulturnoj baštini i njegovanju tradicije.

Potvrdio nam je to i načelnik Općine Lovreć Ante Babić, koji u Lovreću obnaša drugi mandat općinskog načelnika. Na čelu Poglavarstva koordinira i usmjerava razvitak rodnoga kraja svojih roditelja koji su u Njemačkoj zajedno prikupili 76 godina radnog staža. Danas svi umirovljenici s inozemnim mirovinama godišnje primaju oko 60 milijuna dolara.
»Od toga se oko 700.000 eura odnosi na inozemne mirovine samo na području naše općine, što nije zanemarivo«, ocjenjuje Babić.

Prema Studiji strateškog razvoja Lovreća, u tom je dijelu Zagore naglašen razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i kulturno-ruralnog turizma. Studijom je predviđena i gradnja prerađivačkih kapaciteta, poput moderne pršutane i sirane u Studencima, proizvodnje suhomesnatih i mliječnih proizvoda, voća i povrća, ali i porast broja zaposlenih. Zadržana je i tradicija pčelarstva, uzgoja ovaca, koza i goveda, berba i sušenje ljekovita bilja, proizvodnja domaćeg pršuta visoke kvalitete. Zanimljivi su i projekti o nasadima lješnjaka, jagoda, malina, kupina i višanja, te uzgoj i prerada jestivih puževa.

»Na području naše općine zastupljen je širok spektar gospodarskih djelatnosti koje su u punom razvojnom zamahu, no evidentan je manjak odgovarajućih stručnjaka u pojedinim zanimanjima«, kaže Babić.

Aktivni su obrtnici, mali poduzetnici, oni ljudi koji su ostali sa svojim obiteljima ili su povratnici. Vlasnici su obiteljskih farmi ovaca, koza, goveda, pogona gljiva, a najviše ih je u Lovreću i Studencima. Koriste državne povlastice kod uplate poreza ili zapošljavanja. Sada Ante Šakić i Marijan Koštić iz Udovičića punim kapacitetom rade dvije tvrtke za proizvodnju mlijeka.
Veći broj goveda u svojim štalama imaju i obitelji Kovačević i Udiljak, kao i pristojnu zaradu od proizvodnje mlijeka. Poznata je mljekara, sirana i pršutana Mirka Jurčevića koji stalno zapošljava više od 12 radnika.

Obitelji Bekavac i Brstilo su poznati pčelari i proizvođači kvalitetna meda, dok su najveći građevinari Nikica Katić Ban i Lujo Katić, koji zapošljavaju i najviše radnika.
»Raduje nas činjenica što imamo nekoliko mladih ljudi koji su kupili stada ovaca i koza, ali smo na žalost izgubili kovačnice i mlinice. Sad je stalno zaposleno 435 ljudi, ne računajući mnoge Lovrećane koji rade u Imotskom, Splitu, Makarskoj, Omišu, dok je na imotskoj burzi prijavljeno 67 ljudi ili oko pet posto u odnosu na ukupan broj stanovnika«, kaže Babić.


Mjesta za domaće, povratnike i strance

»Naša radna zona, koja će biti proizvodno-uslužnoga karaktera, uvelike će pripomoći gospodarskom oživljavanju ne samo područja Lovreća. Zona je okružena modernim cestama u Zabiokovlju, a u blizini je i vodoopskrbni sustav, struja, telefonija. Nadohvat je i autocesta kroz Zabiokovlje, a imat ćemo i tunel Sv. Ilije kroz Biokovo, od Rastovca do Basta (Baške Vode), pa brzu cestu Donji Vinjani-Zagvozd, Čaporice-Kamensko. Vjerujem u našu radnu zonu, tim više što su se već zainteresirali i mnogi ulagači iz inozemstva. Dio zemljišta ostavili smo našim poduzetnicima, onima koji će i dalje najviše pridonositi razvitku zone. Razmišljamo i o našim povratnicima, obrtnicima koji su već najavili povratak na ognjišta očeva i djedova«, ističe Babić. Dodaje kako upravo rješavaju suvremenu opskrbu strujom obnovom državnih dalekovoda preko zapadnog dijela imotskoga kraja. Uskoro će početi gradnja trafostanice u Dobranjama vrijedna oko 40 milijuna kuna.


Povratak tradicijskoj proizvodnji

Babić ističe da je zanimljiv i program proizvodnje maraske, a razmišlja se i o obnovi tradicije opančarstva i kožarstva, te mogućnostima gradnje nekog većeg proizvodnog pogona gdje bi se zaposlilo više radnika. Ostvarenje tog projekta vidi se kroz proizvodno-uslužnu zonu »Lovreć«, površine oko 32 hektara. Babić ističe da je izrađena sva potrebna dokumentacija te da se samo čeka građevinska dozvola. Očekuje da će je ishoditi do kraja ove ili početkom iduće godine, a nakon toga će se odmah zahuktati i radovi u poduzetničkoj zoni južno od ceste D-60, na udaljenosti tek šest kilometara zapadno od Ciste Provo i prometnoga čvora Šestanovac.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi