Pretraga tekstova
Stanarski susreti su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer jedino stanovi postoje još na babogredskom ataru.
U Babinoj Gredi proteklog je vikenda održana tradicionalna manifestacija Stanarski susreti koja svojim održavanjem obnavlja zaboravljeni život na stanovima, očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Udruga za očuvanje i promicanje šokačke baštine Šokadija Babina Greda, organizira već 12. put ovu manifestaciju koja se i ove godine održala na Stankovom stanu u Babinoj Gredi. Program je započeo svečanim otvorenjem, a zatim je slijedilo natjecanje stanarica u kuhanju i radnim disciplinama, čobana i čobanica u raznim igrama, predstavljanje kuharskih specijaliteta uz tamburaške sastave i pjevačke skupine, te uz dolazak konjanika maratonaca.
"Sve što radimo, radimo za opstojnost našeg sela i ostanak mladih ljudi, što je jamstvo još bolje, ljepše i veselije Babine Grede. Ponosan sam jer naše selo ima 23 udruge građana i zajedničkim radom, uz pomoć brojnih sponzora i ljudi koji rade na projektima, idemo naprijed uzdignute glave. Siguran sam da će Babina Greda budućim generacijama imati što ostaviti u naslijeđe, u kulturnom i svakom drugom smislu", rekao je načelnik općine Babina Greda Josip Krnić. Susrete je otvorenim proglasila Sunčica Lalić, predsjednica Uprave Uni Viridasa d.o.o., pokrovitelja manifestacije, tvrtke koja u Babinoj Gredi gradi elektranu na biomasu ukupne vrijednosti 50 milijuna eura.
"Rodom sam iz Slavonije, znam što Slavoncima znače tradicija i narodni običaji i zajedno s poslovnim partnerima već četvrtu godinu podržavamo ovu manifestaciju. Vezani smo uz Babinu Gredu i zbog drugih razloga. Sljedeće godine imat ćemo otvorenje, ne samo elektrane, nego i 17 hektara staklenika, kada će početi i zapošljavanje stanovnika Babine Grede i okolice. I tada ćemo, vjerujem, svi zajedno slaviti i bit ćete sretni što ste nam pružili povjerenje i podršku za realizaciju ove velike investicije" kazala je Lalić.
Prema riječima predsjednika Udruge Šokadija Iilje Babića, Stanarski susreti su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer jedino stanovi postoje još na babogredskom hataru. "Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati stoku. Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrli kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Danas je, nažalost, sve manje stanova i većina je napuštena, zapuštena ili srušena. U babogredskoj katastarskoj općini je donedavno bilo preko 350 stanova, a danas ih je dvadesetak u funkciji", navodi Babić.
Stanovi su inače, ponajviše ostaci prastarih seljačkih naseobina u kojima su ljudi živjeli prije nego su ih stjerali u sela s današnjim izgledom, a zapravo dva su osnovna razloga za nestanak stanova. Ušoravanje sela i intezifikacija ratarske proizvodnje. Stan je naziv za za kuću koja se nalazila u polju blizu kakve šume u kojoj se više obitavalo zimi i predstavljala je drugi dom starih Šokaca. Uz taj stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi, te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara. Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća i danas ih je sve manje.
Za nadati se je stoga, kako će se ova zanimljiva priredba nastaviti održavati i i u godinama koje slijede, upravo zbog očuvanja stanarske tradicije koja je odavno izumrla u obliku u kojem je nekada postojala. Tek joj se rijetki slavonski hedonisti prepuštaju, ne želeći se odreći svih pogodnosti koje stanovi pružaju onima koji još znaju cijeniti vlastiti mir u okružju netaknute prirode. I koji si dakako to mogu priuštiti. Jer danas, sve košta pa i život na stanu, koji sve više postaju pozornicom brojnih događanja poput vjenčanja, proslava rođenja djeteta, prvih pričesti i krizmi. Danas je to, jednostavno rekli bi, in i moderno. Od stare uporabne tradicije stanova je malo toga ostalo. Zato bi trebalo spasiti ono malo stanova što je ostalo kako bi se barem jedanput na godinu prisjetili stanara i stanarica, čobanskih igrara i starinskih običaja. Toga nikada dosta, jer kako se čini, jedino tradicija nam je i preostala, i jedino tradicijske vrijednosti u hrvatskom društvu, još uvijek nešto vrijede. Sve ostalo, nekako je na prodaju.
Tagovi
Tradicija Stanovi Stanarski Susreti Babina Greda Stanari Stanarke Čobani Igre Priroda Manifestacija Udruga Šokadija Šuma Nardoni običaji Babina Greda Žirovanje Zadružno gospodarstvo OPG
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japarić
prije 6 godina
1756 katastrofalni promašaj mlade carice Marije Terezije ( 16 godina ) , da se kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz puteve i ceste .Od te naredbe razvijena su sadašnja ušorena sela u Slavoniji i Baranji .Jučer i danas , odradio sam dio posla kao član udruge OPG Hrvatske - Život .Temeljem Ustava šaljemo predstavku - prijedlog ustavnim predlagateljima zakona , sa prijedlogom da se 25. 09 . 2014 imenuje Povjerenstvo za pisanje prijedloga zakona za Strategiju razvoja poljoprivrede RH !----------------dalekovod 10, 20 , 35 kv----------------------> salaš 1 > >salaš 2 > >salaš 3 >-------------------------------------------------------------------------------------------------------------cesta ..............................................................................................................salaš 4 salaš 5 salaš 6Ovo znači da 2014 g. u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu predlažemo da se opg proda do 50 ha državne zemlje .Ovo znači da lokalne vlasti prostorno planiraju izgradnju gospodarskih zgrada i kuća u nizinskoj Slavoniji i Baranji izvan ušorenih sela !Jer u većini dvorišta - po turski avlija u ušorenim selima se ne može ni auto okrenuti bez puno manevara !- Šokci i šokice u popisu Slavonije 1702 piše da su mi preci živjeli u brdskoj Slavoniji , a djed po majci na sakašu od 29 ha , pri čemu je kršio zemljišni maksimum Broza i partije i kupujući zemlju - po katastru je došao do te površine !- Od Iloka pa do Prevlake , shvatite da prvi puta u povijesti tražimo rješenja za budućnost hrvatske poljoprivrede !