• Dalmatinska Kalifornija
  • 01.03.2015. 16:00

Sezonsko povrće i pučki folklor uz kanjon Cetine!

Zahvaljujući modernim prometnicama i bogatoj ponudi eko hrane, dalmatinsko-zagorsko zaobalje, napose ruralni prostori uz Cetinu, svake godine je sve privlačnije inozemnim turistima gotovo iz najudaljenijih zemalja. Gostiju je najviše iz zapadno-europskih država, no svake turističke predsezone, sezone i posezone ih je najviše u skupinama iz Amerike, Australije, Novog Zelanda, Japana.

  • 987
  • 87
  • 0

Zahvaljujući modernim prometnicama, bogatoj ponudi, dalmatinsko-zagorsko zaobalje je sve privlačnije i stranim turistima gotovo i iz najudaljenijih zemalja. Najviše ih je iz zapadno-europskih država svake turističke predsezone, sezone i posezone iz Amerike, Australije, Novog Zelanda, Japana, Kine.

No osim kulturno-povijesnih, sakralnih, sportskih i inih objekata, dakako i prirodnih znamenitosti, mnoge od njih privlače i obiteljska imanja, eko-etno naselja koje također obilaze i razgledavaju. Inače, etno naselja je sve više uređenih, pripremljenih i prilagođenih svim gostima, bez obzira na njihovu dubinu džepa, što itekako dopunjuje turističku ponudu ne samo Grada Sinja i Cetinskog kraja te Zagore i šire Dalmacije.

Dalmatinska zagora privlačna za sve turiste

"Imam autobusnu tvrtku pa sam proputovao cijelu Europu - od Grčke do Španjolske i Portugala - prevozeći putnike i razgledavajući kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti. Nagledao sam se i kojekakvih ljudi, dakako i onih koji uzimaju novac u turizmu i zarađuju. A u njih je nekako sve umjetno, osobito u Španjolskoj, dok je u našoj Dalmatinskoj zagori sve prirodno. Moji su objekti sagrađeni od kamena, drveta, cigle, domaćih materijala.

Konoba Mirka Markulina

Osim učenika koji ovamo dolaze na jednodnevne izlete gdje mogu vidjeti kako se melje žito u vodenici, mijesi i peče domaći kruh pod pekom, najbrojniji su strani gosti", priča Miro Markulin s Panja, gdje je nedavno obnovljen i kameni most preko rijeke Cetine te je sada ljepši, nekako ugodniji za oko i dušu. Dodaje kako među inozemnim turistima na njegovu imanju u Panju, mjestu uz Cetinu, koje je itekako pogodno seoski turizam, ipak najbrojniji Francuzi.

"Jela im pripravljamo po želji, najčešće s gradela na otvorenom kominu i s ražnja, ispod peke, a po narudžbi čekaju ih spremljeni i sve im je svježe, zdravo, ukusno. Osiguramo im sve što žele pojesti, popiti, razgledavanje i starih mlinica na Cetini, u Grabu, spomenike i muzeje u Sinju, Trilju. I svima udovoljimo kako najbolje možemo. Uveseljavamo ih izvornim pučkim folklorom, plesovima i pjesmama", ističe Markulin.

Od njega također doznajemo kako se primjerice u Zmijavcima kod Imotskog u Zabiokovlju za seoski turizam odlučila i spremila obitelj Željka Karoglana. "Osim Francuza, Nijemaca, Španjolaca, Talijana, Mađara, Čeha, ozbiljno računamo i na Engleze, Skandinavce, čak i Amerikance. Sve dogovaram s turističkim agencijama i turističkim zajednicama. U sklopu obiteljskog imanja, izgradio sam i bazen pa je i tim objektom itekako upotpunjena moja ponuda seoskog turizma. Držim i svoje ovce i janjce, koze i jariće, i perad, a u svom obiteljskom vrtu uzgajam i eko povrće", kaže Željko Karoglan, jedan od najpoznatijih inicijatora seoskog turizma u Imotskom kraju dodajući kako sve proizvodi ručno.

Panj uz Cetinu i Zmijavci u Zabiokovlju pogodni i za seoski etno turizam

Kameni žvrnjevi u vodenici, etno selo u Zagori

Dobri su dojmovi djelatnika iz Turističke agencije Maestral o onome što je sve vidio u dalmatinskom zaleđu, dovodeći strane turiste na to područje Lijepe naše: "Naša agencija godinama pokušava, uz klasični boravak na Jadranu, uključiti u turističku ponudu i predjele Dalmatinske zagore te povezati priobalje, otoke i zaleđe, kao cjelinu. Izdašna Zagora je iznimno veliko obogaćenje i osvježenje hrvatske ukupne turističke ponude, posebice područje Vrlike, Sinja, Trilja, Imotskog, Vrgorca, omiške i kaštelanske zagore, gdje štošta inicira Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, dakako i tamošnje turističke zajednice".

Inače, tijekom svake turističke predsezone, sezone i posezone uvelike ožive i obale donjeg toka Cetine, posebice kanjon te rijeke od Penšića (Slimena) i Rekreacijsko-sportskog centra Radmanove mlinice pokraj Grada Omiša, dakako i na izazovnoj dionici sve do njezina ušća u more. Dašak novog života u te pitome, mediteranske prostore unijeli su baš sportovi na vodi, uglavnom rafting, kanuu i kajak, te atraktivni sadržaji kao značajna dopuna turističke ponude. I upravo je tu Cetina nestašna u brzacima, jer hepovci za rafting i promidžbu turizma, primjerice HE Kraljevac, tijekom ljeta ispuštaju i veće količine prostornih metara vode u sekundi, trostruko veće nego inače.

Turisti uživaju u živopisnom krajobrazu rijeke Cetine

"U raftingu turisti uživaju zahvaljujući našim mladim, obučenim skiperima", ističe Vladimir Topić, skiper na Cetini i predsjednik Rafting-kluba Cetina u Omišu, te nastavlja: "Spuštanjem raftingom na turističkoj stazi traje četiri, a na sportskoj ruti dva sata.

Ugodan miris pšeničnog brašna u

vodenici obitelji Samardžić

Njime se godinama spuštamo na Cetini, i svaki put se potvrđujemo. Do sada nije bilo niti jedne primjedbe stranih gostiju i svaki dan nam ide sve bolje". Topić podsjeća kako su iskusni skiperi sami osnovali Rafting-klub Cetina u Omišu, koji sada ima mnoštvo aktivnih članova te okuplja najviše mladih ljudi - hrabre žene i muškarce. Ističe i svoje zadovoljstvo i zato što je baš taj klub do sada organizirao i uspješna natjecanja u raftingu na Cetini, te što su upravo njegovi skiperi osvojili prva mjesta u tom zanimljivom i prilično zahtjevnom sportu.

Dodaje kako je klub za novčanu potporu kupio i nove čamce gumenjake i inu odgovarajuću opremu za rafting, koju su im dali grad Omiš i sponzori. Naime temeljni je cilj omiškog Rafting kluba Cetina, zaključuje Topić, omasovljenje raftinga, okupljanje mladih hrabrih ljudi, njihovo obučavanje za skipere te nabavka odgovarajuće sportske opreme. Drži kako rafting ima značajno mjestu u turističkoj ponudi, ne samo Grada Omiša te da su dosadašnjim rezultatima u minulim turističkim sezonama posebice su zadovoljni zaposlenici u Rekreacijsko-sportsko centru Radmanove mlinice. No kapacitet turističkog objekta Radmanove mlinice u živopisnom krajobrazu na lijevoj obali Cetine može primiti više stotina gostiju, najmanje njih 300.

"U naš se sadašnji poslovni uspjeh mogu uvjeriti i svi oni bankari koji nam nisu izašli u susret, valjda bojeći se kako nećemo uspjeti. A mi smo već uspjeli u zahtjevnom projektu, što potvrđuju i naši poslovni rezultati, iako u ovom poslu nemamo iskustva. Modernizirali smo ovaj ugostiteljski objekt te upotpunili turističku ponudu, proširili i uredili parkiralište za 100 automobila i četiri autobusa", ističe Tihomir Bašić, iz tvrtke Atris u Omišu, u čijem sastavu posluju Radmanove mlinice, tradicionalno izletište ne samo Splićana.

Turisti krajolik Cetine nazivaju dalmatinskom Kalifornijom

Svi govore kako Radmanove mlinice više nisu klasično turističko izletište, nego suvremeni turističko-rekreacijski sportski centar i šireg splitsko-omiškog područja gdje svatko za sebe može naći ponešto.

Brdski biciklizam

U tom mirnom kutku Lijepe naše nadomak mora, osim čiste prirode, bistre Cetine, raftinga, kanua, gostima se nude i poznata tradicionalna jela: peka (ukusna jela ispod peke), jela s roštilja ili gradela, janjetina i odojak s ražnja, slatkovodni i morski riblji specijaliteti, dalmatinski pršut, sirevi, žabe, sve što gosti zažele. Mjerodavni ističu kako djelatnici tu rade i po cijele dane ako zatreba pa su prezaposleni.

I inim turističkim mjestima u donjem toku Cetine, primjerice u Kučićima na lijevoj obali rijeke, u kamenjaru nadomak mora, između Zadvarja i Omiša, gotovo sve obitelji se tradicionalno bave seoskim turizmom. Mnogi te predjele nazivaju i dalmatinskom Kalifornijom. Naime, Kučići su osim tradicije, mediteranske klime, zagrljeni kanjonom rijeke Cetine sa sjeverne te morem i omiškom Dinarom (brdom) s južne strane, udaljeni tek nekih 12 kilometara od Omiša. Proizvode obilje zdrave hrane i domaćih napitaka (čak i prirodnih), te su podigli suvremene ugostiteljske turističke objekte u sklopu projekata svojih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG-a). Mnogi su se tamošnji mali poduzetnici profesionalno opredijelili za turizam i ta im je djelatnost temeljni izvor godišnjeg prihoda.

Panj na Cetini

Među takvima je i obitelj Marunčić, Nikica i Branka, koji su prije nekoliko godina osnovali svoju tvrtku Kunjak u Kučićima, baveći se seoskim turizmom na suvremeni način.

U prizemlju obiteljske kuće su još 1996. godine otvorili konobu prepoznatljivu pod nazivom Kunjak, uređeni i opremljeni vrtni restoran s roštiljima. Isključivo zdravom hranom, odličnom uslugom, udobnim smještajem i ugodnim ambijentom, te vrhunskim vinima - mali plavac, bijela vina - zlatarica, kuč, debit za koji su Marunčići još 1993. godine dobili i drugu nagradu na Prvoj izložbi vina u Zagrebu.

Marunčići ističu da su u svoj restoran, kuću vina i konobu Kunjak u Kučićima, nedaleko od kanjona Cetine, privukli mnoge strane turiste među kojima prednjače Nijemci, Talijani, Austrijanci, Izraelci, ali i domaće goste. Kažu kako im dolaze i Englezi, i Francuzi, ali i gosti iz inih zemalja. Kapacitet njihova restorana je nešto više od stotinu gostiju, a uskoro će nastaviti izgradnju zgrade kako bi na 200 metara četvornih bio osiguran prostor za suvremeni restoran i apartmane za goste, ali i rekreacijsko-sportski centar.

Seoski turizam u obiteljskim gospodarstvima u punom zamahu

"Spremam specijalitete naše kuće koji su specifični već po samom nazivu. Riječ je o jelu kunjak pripravljeno od mesa, s umakom i sezonskim povrćem; uz to i jelo pastrva kunjak, pečena janjetina s ražnja, jela i kruh ispod peke, jegulja iz Cetine, pršut i sirevi. Ali najljepši, najukusniji specijaliteti naše kuće je meso na špicu - mlada bravetina s ražnja samo u razdoblju od Velike Gospe do Svih Svetih. Sve nam dobro ide, zadovoljni smo unatoč recesiji. Ali radimo dnevno i više od 20 sati. Najteže nam je bilo prve, 1996. godine, kada smo otvorili objekt, a sada je već lakše jer smo stekli dragocjeno iskustvo, a i gostiju imamo koliko god želimo", ističe optimistična Branka Marunčić, za koju njeni brojni gosti kažu kako je vrsna kuharica, uspješna poduzetnica.


Fotoprilog


Tagovi

Seoski turizam Kulturno-povijesni spomenici Cetina Zaobalje Seoski turizam Etno naselja Sezonsko povrće Sportska rekreacija Zvonimir Pervan Miro Markulin Vodenica Žito Pučki folklor Željko Karoglan Panj Zmijavci Etno turizam Kameni žrvanj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi