Seoski turistički aduti jači od recesije

Unatoč tomu što je nedavno zaživjela kvalitetna kreditna linija kao pomoć potencijalnim investitorima pri gradnji i opremanju seoskih turističkih gospodarstava, kontinentalni turizam još je u povojima. Stvari se teško pomiču s mrtve točke i u prvih osam mjeseci taj je dio turizma sudjelovao sa samo jedan posto u ukupnom broju noćenja, pa još ne pruža sve što bi mogao.
Prema podacima Ministarstva turizma, od siječnja do kraja kolovoza ove godine je 13 kontinentalnih županija posjetilo 319.987 gostiju, među njima 150.383 domaća. Posjet je na lanjskoj razini, što nije loše s obzirom na tešku godinu, ali je lošije to što je kontinentalni turizam u ukupnim dolascima u državi sudjelovao sa samo četiri posto. U noćenjima je još lošiji postotak udjela, jer kontinentalna noćenja, vjerovali ili ne, u turističkoj statistici sudjeluju s jedan posto. I to unatoč činjenici da je tijekom osam mjeseci registrirano 670.959 noćenja ili šest posto više nego lani. Od toga su strani gosti ostvarili 302.427 noćenja, što je porast od šest posto.
Što se događa? U kontinentalnim županijama, bez Zagreba, registrirano je 79 hotela i jedno turističko naselje - Bjelolasica. Struktura nije bajna - nema nijednog hotela s pet zvjezdica, 12 hotela ima četiri zvjezdice, 49 tri, a 19 hotela jedva prolazne dvije zvjezdice. No, dio tih najlošijih hotela uopće ne bi ni smio raditi, jer su u jadnom stanju. Osim toga, domaći puk nema razvijenu kulturu putovanja na čemu bismo mogli pozavidjeti Slovencima ili pak Poljacima, koji svaki slobodni dan ili vikend najradije provode putujući raznim krajevima svoje zemlje. Kod nas je i dalje sve okrenuto prema Jadranu ljeti, dok se u ostatku godine vikendi provode kod kuće ili na skijanju u inozemstvu, a promidžba kontinenta nije bila dobra.
Na godišnjoj razini, kontinentalne županije u turističkom prometu sudjeluju sa 5,2 posto u dolascima i sa 2,2 posto u noćenjima.
Možda su svjetlo na kraju tunela turistički objekti u ruralnim područjima. Sad ih je oko 360, a treba podsjetiti da su svi napravljeni bez kvalitetnih kredita, isključivo radom i upornošću lokalnih ljudi. Dok su njihovi jadranski kolege posljednjih desetak godina imali pomoć države kreditnom linijom »Poticaj za uspjeh«, kontinentalci su se snalazili kako su znali i umjeli. Tek su im od ove godine dostupni povoljni krediti za koje se izborilo Ministarstvo turizma.
Sredinom travnja ove godine potpisani su prvi ugovori za kreditiranje razvoja turizma na selu s tim da Ministarstvo obilno subvencionira kamate poduzetnicima. Kamate za krajnjeg korisnika iznose samo dva posto, a ostalih šest posto subvencionira Ministarstvo turizma, odnosno država. Nude se krediti u iznosima od 10.000 do 300.000 eura s rokom otplate od 15 godina, a namijenjeni su, uz ostalo, obnovi starih tradicijskih kuća ili gradnji novih, kao i gradnji ugostiteljskih kapaciteta i dodatnih sadržaja. Trenutno egzistiraju 353 turistička seoska gospodarstva sa 891 krevetom. I dok se pojedine županije fenomenalno razvijaju, mnoge i dalje nemaju veći broj turističkih gospodarstava. Na krajnjem jugu države registrirano je 70 gospodarstava koja se bave turizmom, u Istri 64, a na zadarskom području 41. Osječko-baranjska županija ima 56 registriranih gospodarstava za obavljanje turističke djelatnosti, a Karlovačka županija samo jedno gospodarstvo, dok Vukovarsko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska imaju po dva. Zagrebačka županija zadržala se na 30 registriranih turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava.

Dijana Katica, predsjednica Uprave Hrvatskog farmera i Kluba članova Selo, institucija koje se od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća bave razvojem seoskog turizma, iznimno je zadovoljna suradnjom s Ministarstvom turizma.
»Posljednjih godinu i pol napravljeno je mnogo u razvoju ruralnog turizma. Raste broj registriranih turističkih gospodarstava kao i broj poduzetnika koji su voljni ulagati, a radi se i na edukaciji i promidžbi. Napokon se netko počeo brinuti za razvoj seoskog turizma, osmišljavaju se i financiraju programi koji dovode goste na kontinent«, kaže Dijana Katica.
Namjera je ministra turizma Damira Bajsa da u mandatu ove vlade udvostruči broj registriranih seoskih turističkih gospodarstava. »Otkako smo formirali Ministarstvo, napravljeno je sedam programa isključivo za razvoj kontinentalnog turizma. Dobili smo kvalitetni okvir mogućeg razvoja, želimo osmisliti atrakcije koje bi privukle ljude da se dođu odmarati na kontinent, u kraj u kojem dosad nije bilo turističke ponude. Među kontinentalcima želimo uspostaviti klimu da je turizam isplativi biznis u koji vrijedi ulagati, ali oni su oprezni, jer ih se većina nikad nije bavila tim poslom«, rekao je Vjesniku nedavno ministar Damir Bajs.

U Ministarstvu zaista postoji volja da se kontinent napokon pokrene, ali se sada plaća danak dugogodišnjem forsiranju jadranskih županija. Glavni ured Hrvatske turističke zajednice posljednje je desetljeće uglavnom u inozemstvu reklamirao obalu, ponajprije Dubrovnik i okolicu, a kontinent je bio u zapećku. Stanje se mijenja, pa Ministarstvo turizma s po 20.000 kuna subvencionira agencije koje osmišljavaju i nude kvalitetne programe za hrvatsko selo. Dodatno se subvencionira dovođenje svakog gosta na kontinent. Napokon se konkretno, a ne deklarativno potiče razvoj kontinentalnog turizma. No, prošlih dvadesetak godina, od uspostave hrvatske države, kontinentu je učinjena golema nepravda: primorci su imali sve, a kontinentalci nisu imali ništa. Teško je to ispraviti na brzinu, ali svi su izgledi da će biti mnogo bolje.

Zvjezdice na hotelskom nebu

Trinaest kontinentalnih županija, bez grada Zagreba, ne samo da nema nijedan hotel s pet zvjezdica, nego je prilično deficitarno i s onima s četiri zvjedice. Na kontinentu je kategorizirano 80 hotela, među kojima prevladava srednja kategorija. Prema zadnjem popisu Ministarstva turizma, postoji 12 hotela s četiri zvjezdice, 49 s tri i 19 hotela s dvije zvjezdice. Prema tom popisu, najbolji kontinentalni hoteli su Savus Slavonski Brod, Korana Srakovčić Karlovac, Frankopan Ogulin, Picok Đurđevac, Osijek, Weldinger i Zoo hotel svi u Osijeku, Villa Valpovo, Patria Beli Manastir, Istra Varaždin, Mozart Špišić Bukovica i Lav Vukovar.

Oko 900 seoskih kreveta

Trenutno su registrirana 353 turistička seoska obiteljska gospodarstva sa 891 krevetom, ali se broj mijenja iz mjeseca u mjesec, jer se pojavljuju neka nova, a pojedina nestaju s turističke scene. Neka su područja dobro premrežena tim gospodarstvima, ali u nekima ih uopće nema.

Autor: Davor Verković