Seoski izletnički turizam u Zagori

Kako se inozemni turisti s Makarske rivijere i okolice, srednjodalmatinskih otoka primjerice Hvara i Brača, sve veće zanimanju za izletnički seoski turizam u dalmatinsko zaobalje, pa i znatno šire, prema BiH - u Livno i Kupreške visoravni, Tomislavgrad i dolinu Rame - odgovor smo proteklih sunčanih dana - kakvi su bili prvog vikenda ovogodišnjeg proljetnog mjeseca - donekle dobili od Petre Mravčić iz Tučepa na Makarskoj rivijeri, koja uspješno organizira izlete gostiju na te prostore u skopu projekta pod naslovom Seoski izletnički turizam u Dalmatinsku zagoru.... Riječ je, inače, o turističkoj djelatnici, koja u tom poslu ima i određena iskustva, dakako i rezultate.

Inozemni turisti zainteresirani za Dalmatinsku Zagoru

«Zaposlena sam u Turističkoj agenciji istoimene općine. Agencija je usko specijalizirana na izlete - planinu Biokovo, također skocentrirani i na naš najnoviji izletnički projekt vezan za izlete u Imotski i okolicu. Radi se o programu koji uspješno ostvarujemo tijekom tri protekle godine u suradnji s imotskom Turističkom zajednicom. Počeli smo dosta sramežljivo sve uslijed velike ljubavi prema tom kraju, ali i rcesije. Moram priznati kako je najviše moj suprug imao nekakvu viziju projekta o izletu prema Zagori odnosno Imotskome i okruženju. On je velik zaljubljenik u dalmatinsko-zagorski živopisni krajolik, osim Makarske rivijere, Biokova i užeg Zabiokovlja. Počeli smo s manjim izletničkim skupinama turista u Imotski kraj i šire Zabiokovlje, a tijekom turističke sezone i posezone 2012. to je bilo neusporedivo bolje nego prijašnjih godina», ističe Petra Mravčić.

Kaže kako je riječ o prepoznatljivim izletnicima ne samo s Makarske rivijere, koje sa svojim suradnicima u poslijepodnevnim satima izvodi u Zagoru, primjerice u Imotski gdje razgledavaju taj grad na Kemanu, Modro i Topanu, te Crveno jezero, kao i ine također zanimljive prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti, čime je itekako bogat taj kraj. Svaki put na kraju izleta turisti imaju i organiziranu hvale vrijednu degustaciju domaćih vina u tipičnom podrumu toga podneblja. U svakom slučaju riječ je o zanimljivu i korisnu izletu u sklopu projekta Seoski izletnički turizam u Dalmatinsku Zagoru, koja ima iznimno velike mogućnosti u obogaćivanju ne samo dalmatinske turističke ponude, ali su još neiskorištene.

Uskoro najnoviji infrastrukturni turistički sadržaji u gradu na Gori

A ono što, primjerice, nedostaje Imotskom i okolici kao i svim gradovima u Dalmatinskoj zagori, je malo i srednje poduzetništvo u turizmu, posebice infrastruktura u toj inače osjetljivoj gospodarskoj djelatnosti. Imoćani kažu kako se to uglavnom odnosi na nedostatak info-punktova, uređenih sanitarnih čvorova, postavljenih slavina s čistom vodom na odgovarajućim mjestima, staza za pješake uz jezera, parkirališta za autobuse na Crvenom jezeru, uređenje okoliša Lokvićičkih jezera. Uz to u gradu na Gori nema ni restorana gdje bi se turisti okrijepili nakon obilaska i razgledavanja tamošnjih prirodnih jezera, dakako i skupine hodočasnika iz inozemstva na proputovanju za Međugorje i obrnuto. Doduše, na tom području imaju dva hotela, ali su izmještena iz grada. Turisti su uglavnom iz Češke, Mađarske, Njemačke, Poljske, Francuske, Italije, Austrije, Rusije..., a u Imotski dolaze iz turističkih destinacija na Makarskoj i Omiškoj rivijeri zahvaljujući tamošnjim turističkim agencijama, dakako i imotskoj Turističkoj zajednici.

«Navedene i ine infrastrukturne turističke sadržaje Grad Imotski će najvjerojatnije imati uskoro kad se u cijelosti realizira najnoviji osmišljeni, zaokruženi projekt 'težak' oko dva milijuna kuna, pa će znatno biti bolje našim gostima i turističkim djelatnostima. Svima će biti neusporedivo lakše nego proteklih godina. Tim se projektom u biti kvalitetno rješava nekoliko programa vezanih za javnu turističku infrastrukturu u Gradu Imotskom i na jezerima, od kojih će neki primjerice na Modrom i Crvenom jezeru ugodno iznenaditi goste već ovogodišnje turističke sezone. Naime, nakon što se tunel sv. Ilija i službeno pusti u promet tijekom turističke sezone ove godine očekujemo neusporedivo više gostiju u Gradu Imotskom i okolici za koje se ozbiljno spremamo. Zasigurno će biti više jednodnevnih, višednevnih izleta i noćenja, pa se već sada može reći kako će ovogodišnja turistička sezona u Imotskom biti zaista rekordna, iako ni prošlogodišnja nije bila loša kada je za oko 60 posto gostiju bilo više nego 2012. Ipak se čini kako su naši ljudi u gradu i na selu napokon shvatili kako je svima itekako značajan turizam uz poljodjelstvo jer se te dvije gospodarske djelatnosti prožimaju, dopunjuju naslanjajući se jedna na drugu, znajući kako je to i budućnost ovoga kraja», procjenjuje Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Grada Imotskog.

Iznimno velike mogućnosti Zagore koje ni izbliza nisu iskorištene

«Ima interesa i među seoskim obiteljima u Zagori za naš projekt koje se bave ruralnim turizmom. Dakle, u našoj Zagori ima puno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) koji se, uz svoje standardne projekte, bave i seoskim turizmom, pogotovo što su njihova kućanstva s više članova, posebice djece, dovedena i na sam rub egzistencije. To je posebice evidentno na vrgoračkom, imotskom i sinjskom području gdje gosti posjećuju i tamošnja eko-etno sela poput Kokorića, Velikog Godinja, Gornjeg Prološca, dakako i Ikinih mlinica u Grabu, na istoimenoj rijeci... Ljudi komentiraju kako je više nego sramotno za tako vrijedne ljude na tom području Lijepe naše, odakle je mnoštvo mladih hrvatskih branitelja u prvim danima Domovinskog rata pohrlilo u obranu Hrvatske. No riječ je o kraju i njegovim ljudima koji su čak i apsolutno u blizini turističkih destinacija, šljunčanih plaža u Podbiokovlju nakon izgradnje tunela Svetog Ilije kroz Biokovo, od Rastovca do Basta u Općini Baška Voda kao dio i buduće brze ceste, odnosno na Turističku jadransku magistralu. Dakako, to je i najkraći cestovni pravac, gdje će ujedno biti i najveći protok vozila iz unutrašnjosti na Marakarsku rivijeru i dalje prema srednjodalmatinskim otocima, primjerice Hvaru, te obrnuto», tvrdi gospođa Petra Mravčić.

Manje-više sve obitelji u Zabiokovlju sebe vide u seoskom turizmu, posebice u Rastovcu, mjestu u sastavu Općine Zagvozd, ali i na širem području Imotskog kraja i Zagore, iako su svjesni činjenice kako je to još uvijek kap u moru, jer ni oni sami ne znaju gdje i u kojem smjeru se razvijati.

Seoski turizam u dalmatinskom zaobalju tek kap u moru

«Ali, ja polako i postupno ostvarujem svoj izletnički program, uspijevam u suradnji s odgovarajućim institucijama i obiteljima, posebice u Dalmatinskoj zagori iako ondje još ne osjećaju blagodati seoskog turizma. No, sve govori kako to još uvijek nisu poslovi o kojima radim, a u kojima bi se čovjek mogao obogatiti ma kako se trudio. Doduše imamo pristojna primanja, redovite mjesečne plaće. Imam osjećaj, a to je i moja letimična ocjena, kako je u Zagori, primjerice u Imotskome, gotovo sve zamrlo, poput gospodarstva, gdje ljudi sve iz dana u dan lošije žive. No mnogi od njih svoj izlaz iz teške situacije vide baš u razvojnim projektima seoskog turizma i kao poticaj poljoprivredi - povrtlarstvu i voćarstvu odnosno proizvodnji zdrave hrane, ali se u toj djelatnosti ne razvijaju onako kako su predvidjeli, pa se ljudi pitaju jesu li dovoljno procijenili svoje i vrijednosti svoga kraja?», komentira Mravčić.

Zanimljivo je čuti kako su hrvatska Vlada odnosno resorna ministarstva svojim projektima i poticajima zainteresirani za dalmatinskom zaobalje, primjerice na području Grada Imotskog i njegove okolice, posebice za projekt Seoski izletnički turizam u Zagori, agencije Petre Mravčić iz Tučepa na Rivijeri, pokraj Grada Makarske?

«Taj je projekt trebalo progurati i prema Dalmatinskoj zagori, no problem je u tome vjerojatno i u našim predstavnicima, agencijama koje još nisu svjesne vrijednosti prirodnih ljepota, kulturno-povijesnih spomenika u Imotskom kraju, u zaleđu Makarske rivijere, omiškog i kaštelanskog zaleđa. te svega onoga što naša agencija nudi primjerice u Zabiokovlju. Trebali smo najprije probuditi svijest kod prodavača odnosno onih koji prezentiraju naše izletničke izlete, jer smo svjesni činjenice kako gost neće sam doći i pitati za 'taj izlet' u Imotski kraj odnosno u Dalmatinsku Zagoru, kao i za ine programe. Naime predstavnici turističkih agencija u srednjoj Dalmaciji, poput Turističke agencije Makarska rivijera, konačno su shvatili kako su izleti itekako zanimljivi i korisni za ruralni turizam, posebice oni u Zagoru kamo se može doći za pola sata udobne vožnje iz turističkih destinacija na Makarskoj rivijeri. Svi će trošiti znatno manje vremena i goriva u putovanju, odnosno kraće će se voziti do turističkih destinacija, eko-etno naselja u Dalmatinskoj zagori kad se u službeni promet pusti tunel Sveti kroz Biokovo, a to će se najvjerojatnije dogoditi uoči početka turističke sezone 2013. godine», procjenjuje Petra Mravčić.

Izleti s Makarske rivijere u Zagoru i te kako zanimljivi i korisni

Tvrdi kako inozemni gosti vide posve drugi život Hravtske u Zagori, posve realan, a ne samo glamur kako je to, primjerice, na Makarskoj rivijeri te u primorskim gradovima, u priobalju i na otocima. Mnogim gostima je područje Dalmatinske zagore čak i bliže nego glamur na Rivijeri, podno Biokova na šljunčanim plažama i luksuznim hotelima, u okruženju jahti i buke automobila i motocikala...Gospođa Mravčić govori kako tijekom svake turističke sezone na Makarskoj rivijeri najviše ima njemačkih turista i oni su najodaniji, najvjerniji gosti; zatim Rusa, a najmanje ima Engleza kojih je iz godine u godinu sve manje. Na pitanje može li se danas u nestašici. u vrijeme globalne gospodarske krize, seoski izletnički turizam smatrati luksuzom Petra Mravčić kaže:

«Itekako se osjeti pad u prodaji izleta ne samo u Dalmatinsku Zagoru, no gosti će ipak najviše uštedjeti na drugim stvarima samo da bi odlazili na željeni izlet. Uštedjet će i na smještaju, i u hrani samo da bi otišli na izlet u Zabiokovlje. Turisti ipak putuju i razgledavaju naše prirodne ljepote i kulturno-povijesne spomenike, ali znatno skromnije nego proteklih godina kada su izdvajali sredstva najmanje za 3-4 izleta dok bi bili na odmoru. A danas izdvoje jedva za jedan ili najviše dva izleta. Uvijek je u pitanju koji će izlet izabrati na Makarskoj rivijeri, no cijena u tome čini presudnu ulogu dakako i sadržaji izleta. Inače, prosječna cijena jednodnevnog izleta je ispod 50 eura po osobi. To je, nekako, granica do koje zainteresirani gost izletnik treba platiti jednodnevni izlet», kaže Petra Mravčić.

Poručuje kako se njezina agencija u Tučepima zacijelo trudi kako bi više gostiju s Makarske rivijere odlazilo na izlete u Imotski i okolicu, Cetinski kraj... odnosno Dalmatinsku Zagoru gdje bi otkrivali ljepote tog područja. Tvrdi kako su gotovo svi, oni koji su posjetili i bar djelomice razgledali taj krajolik, oduševljeni svime što su vidjeli i doživjeli. Naglašava kako su posebice oduševljeni gastronomijom toga kraja i odnosom njegovih ljudi, dakako i dobro uščuvanim etno-blagom te etno-selima, a kad to opetuju sobom dovedu najmanje još najmanje dvoje novih gostiju.

Autor: Nedjeljko Musulin