Odluka o kupovini zemljišta treba biti dobro promišljena i obavezno donijeta uz savjetovanje sa stručnjakom.
Odluka o kupovini zemljišta treba biti dobro promišljena i obavezno donijeta uz savjetovanje sa stručnjakom, u najboljem slučaju sa agronomom koji će s vama prvo razgovarati o tome što je cilj kupovine zemljišta - je li to odmor u prirodi, hobi ili pokretanje proizvodnje za osiguravanje egzistencije.
"Takva odluka, prije svega, treba biti donijeta sa stavom, razumski, a prije nego što se netko odluči, treba napraviti poslovni plan", savjetuje stručnjak dr. Vladan Ugrenović te nastavlja:
"Također, neophodno je da postoji jedan tranzicijski, postepeni period prelaska iz grada ka takvim sredinama. Postoje loši primjeri gdje se ljudi nerazumno i nerazmišljajući odluče otići u seosku sredinu. Odjednom prekidaju sve veze sa svojim prethodnim prebivalištem, što nije dobro. U takvim situacijama često nailaze na dosta problema koje nisu očekivali".
Dodaje da je važno utvrditi mogućnosti te sredine u pogledu načina života, blizine grada, prometnih uvjeta, uvjeta za osiguranjem zdravstvenih usluga, ali što je još važnije - agroekoloških uvjeta za uzgajanje određene biljne vrste.
Važno je da se vodi računa i o blizini tržišta. Ako se želite baviti proizvodnjom organske hrane, važno je da budete blizu nekog velikog grada, koji će biti vaše tržište i gde ćete moći prodati svoje proizvode.
Dobro je, naglašava Ugrenović, planirati kupiti kuću koja ima pomoćne objekte, hangare, prostore za uzgoj životinja, nadstrešnice, gdje se u nekoj perspektivi može vršiti prirodno sušenje ljekovitog bilja. Dobre su i one destinacije koje imaju specifičnosti. To mogu biti kakvi prostori gdje ima ljekovitog bilja koje se može sakupljati ili prodavati, ili da se ta imanja nalaze na kakvim turističkim rutama.
Zanimljive su, pirmjerice, biciklističke rute gdje se biciklistima mogu ponuditi kampovi ili kakvi drugi sadržaji. Sve su to mogućnosti za razvoj seoskog turizma ili poljoprivrede. To je, zapravo, multifunkcionalni pristup poljoprivredi, koji podrazumijeva da proizvodite i nudite hranu, smještaj, volonterski rad na imanju. U današnje vrijeme, zahvaljujući internetu, to nije teško izreklamirati.
"Iznenadit ćete se koliko ljudi će doći kod vas vidjeti što nudite. Kakvu osobitost tog kraja, ili nekakvu vrstu hrane koju vi pripremate ili program kojega vi nudite", smatra Ugrenović.
Prema njegovim rječima, neke mane zemljišta mogu da biti i vrline za kakvu drugu vrstu biljne proizvodnje. Recimo, borovnici odgovara kiselo zemljište, dok malini ne odgovaraju teška, glinovita, jako kisela i alkalna zemljišta. Možete se, recimo, odlučiti i iskoristiti prirodne resurse, pa otići tamo gdje ima puno medonosnog bilja i uzgajate pčele ili da, osim što ste poljoprivrednik, budete i berač gljiva ili divljih plodova. Sve to može biti dobar izvor prihoda.
Ako se odlučite za organsku prozvodnju presudno je da vaše imanje ne bude u blizini površinskih kopova uglja, industrije, hidrocentrale, velike prometnice. Dobro je da imanje ima kakav izvor vode ili bunar sa kvalitetnom vodom.
"Postoje područja u kojima voda nije dobra za navodnjavanje, ima previše supstanci koje nisu dobre, kao što je recimo natrij za voćarstvo i o tome svemu treba voditi računa", napominje Vladan Ugrenović.
Važno je utvrditi agroekološke uvjete za uzgoj određene biljne vrste (Foto: Vedran Stapić)
Zemljište, pored najaktualnije kupovine putem oglasa ili po direktnoj preporuci, moguće je kupiti preko oglasa koje često daju banke, a riječ je parcelama koje su stavljene pod hipoteku zbog uzimanja kredita, a zatim ih je banka preuzela zbog neizmirivanja bankarskih rata. Uzimanje zemljišta u zakup moguće je putem licitacije koju organizira općina na čijem se teritoriju zemljište nalazi.
Foto: fbhk / Pixabay
Tagovi
Autorica