• Ruralni turizam
  • 22.11.2012.

Ruralni turizam srednje Dalmacije u usponu

Grad Sinj primljen u EDEN

  • 3.319
  • 310
  • 0

U povodu tek djelomične analize iznimno dobrih rezultata u turizmu ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dalmaciji, ujedno osmišljavajući i najavljujući nove projekte za iduću sezonu koja će biti obogaćena odnosno dopunjena novim turističkim sadržajima, direktor Turističke zajednice SDŽ mr. Joško Stella je nedavno ustvrdio kako se pokazalo kako je ruralni turizam na tom području - posebice u njezinu zagorskom dijelu i na otocima - osebujniji, ali ujedno otporniji i žilaviji na krizu nego u ostalim krajevima Hrvatske. No ipak sve govori kako na sve djelatnosti i cjelokupan život u Hrvatskoj još uvijek, nažalost, itekako utječe globalna kriza koja je zahvatila i gospodarski najrazvijenije izvaneuropske i europske zemlje poput Grčke, Španjolske, ali i Italije, Njemačke, Velike Britanije, Francuske...odakle tijekom turističke sezone dolazi najviše gostiju u Dalmaciju i Istru te u cijelu Hrvatsku.

Seoski turizam srednje Dalmacije u porastu

Unatoč tome Stella tvrdi kako je ruralni turizam srednjoj Dalmaciji i dalje u porastu, čemu svjedoči ovogodišnja turistička sezona i posezona, gdje gosti svaki put traže nešto posebno, autohtono, želeći odmor provesti u čistoj prirodi i rekreirajući se na planinama, uz jezera i rijeke, dakako i berući plodove - u proljeće trešnje; ljeti kupine, bademe, grožđe i prikupljajući ljekovito bilje; ujesen rogače, maginje (plod planike), mandarine, masline; uz planinarenje, biciklizam i sportove na rijekama - što im upravo pruža dalmatinsko priobalje i zaobalje, otoci i dolina Neretve.

Novi direktor srednjodalmatinske TZ sa sjedištem u Splitu i dalje ukazuje na problem koji se odnosi na nedostatak kapaciteta. Naime Stella tvrdi kako bi se mogli ponuditi znatno veći kapaciteti, u odnosu na sadašnje, pa bi Dalmacija bila destinacija poput Istre i u ruralnog turizma. Značajno mjesto u tome ističe još razvijeniju infrastrukturu, poput vodoopskrbe, električne energije, proizvodnje eko-hrane (mesa, mlijeka, sira, povrća, voća, ribljih proizvoda...), klapske pjesme, kulturno-zabavnih priredbi, uređenja tvrđava i vidikovaca, sela i etno-naselja, starih cesta i planinskih putova do napuštenih zaselaka pod vrhovima Biokova, Rilića, Mosora, Kamešnice, Svilaje...

«Samo u poticanje te vrste turizma naša je Županija zadnjih godina uložila gotovo desetak milijuna kuna i to su ljudi prepoznali, posebice u eko-etno selima u Malom Grablju, Murvici, Humcu, Kokorićima, Grabovcima, Velikom Godinju, Topićima, Radošiću...u čemu je iznimno veliku potporu dala upravo Splitsko-dalmatinska županija. Inače, takvi sadržaji, uz male konobe i bogatu gastronomsku ponudu specifičnu za podneblje gdje gosti borave, kao i zanimljive radionice, te različite aktivnosti... - sve više privlače strane turiste nego apartmanski smještaji. Jer, manje-više gosti žele vidjeti, opipati, osjetiti, doživjeti autohtonost krajolika i kako se u njemu nekad živjelo. Oni ne žele jesti samo u najskupljim restoranima, nego konzumirati autohtonu hranu u konobama, malim obiteljskim kuhinjama, čak i uz ognjište, kako su to nekad činili ljudi prije stotinu ili više od 50 godina. I to je autohtona kvaliteta ponude ruralnog turizma», objašnjava Stella.

Naglašeni projekti uređenja eko-etno sela, proizvodnje zdrave hrane...

Kaže kako za razvoj ruralnog turizma, posebice uređenje eko-etno sela, najveći problem još uvijek predstavljaju papiri zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ne samo u Dalmatinskoj zagori, nego i u priobalju Splitsko-dalmatinske županije. Dodaje da bi se taj problem trebao brže rješavati s državne razine. Ističe kako bi oni predmeti i razvojni projekti vezani za ruralni turizam, koji nude autohtoni smještaj i jamče zapošljavanje domaćeg stanovništva, a prepoznati od Vlade i Županije, morali imati prioritet. Stella drži kako je prednost Splitsko-dalmatinske županije i u tome što ona u svojoj turističkoj ponudi ima eko-etno sela te što su naglašeni projekti u vezi čuvanja okoliša i proizvodnje zdrave hrane, njegovanje gurmanske tradicije poput jela dalmatinske kuhinje, proizvodnje maslinova ulja...

«Već smo davno pokrenuli i akciju kako bi se unajmila odvjetnička kuća koja će rješavati imovinsko-pravne probleme za takvo cijelo naselje. Inicirali smo da se na razini države osnuje fond koji bi se bavio rješavanjem problema vezanih za imovinsko-pravne odnose. Ujedno smo predvidjeli i osnivanje ruralnog savjetodavnog tima koji bi sačinjavali stručnjaci konzervatori, arhitekti, dizajneri..., a razvijat ćemo i poseban znak vizualnog identiteta ruralnog turizma Splitsko-dalmatinske županije. Također smo kreirali i u mrežu jače suradnje sa specijaliziranim turoperatorima i agencijama, kao sustav internog marketinga kroz koji ćemo pokazati primjere dosadašnje dobre prakse. Predvidjeli smo i dodatne usluge vezane uz taj vid turizma poput tematskih tura, ribolovnog turizma uz rijeke i jezera u Zagori, a obnovit ćemo i vinske i maslinove pute. Tijekom ovogodišnje turističke sezone prvi put ćemo uvesti i arheološke ture jer smo jedina županija u Hrvatskoj koja ima strategiju razvoja i kulturnog turizma, koji ćemo povezati s ruralnim turizmom», poručuje Joško Stella.

Sinjska alka proglašena najboljom kulturnom manifestacijom, dakako i turističkom

Stelli je itekako drago što je Hrvatska turistička zajednica tradicionalnu Sinjsku alku nedavno proglasila najboljom kulturnom manifestacijom, dakako i turističkom priredbom koja svake godine u gradu podno Kamčika privuče više tisuća posjetitelja iz zemlje i cijelog svijeta, svaki put i sve veće skupine inozemnih turista. Obavijest o tome s potpisom predsjednika Hrvatske turističke zajednice i ministra turizma Veljka Ostojića stigla je u sinjskom Viteško alkarsko društvo, a riječ je o priznanju što ga je Alka dobila u sklopu projekta koji je Glavni ured HTZ u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstva kulture nazvanim Doživi Hrvatsku - experience Croatia 2012. proveo kao nacionalni program oznake kvalitete u kulturnom turizmu sa svrhom ocjenjivanja i unapređenja cjelokupne hrvatske turističke ponude. Laskavo priznanje dodijeljeno je sinjskim alkarima na ovogodišnjoj završnoj svečanosti, 18. listopada u Dubrovniku.

Sinjane i Cetinjane, i ne samo njih, dodatno je obradovala još jedna vijest zato što je njihov grad alkara primljen u Europsku mrežu destinacija izvornosti (EDEN). Inače, EDEN (European Destinations of Excellence Network) je mreža koja promiče modele državnog razvoja turizma te turistički manje razvijene i netradicionalne destinacije, a osnovala ju je Europska komisija 2008. godine. To nam je ovih dana izjavila direktorica Turističke zajednice Grada Sinja dipl. oec. Jelena Bilić, ističući: «Radionice i skupovi koje organiziraju Europska komisija i EDEN pružaju priliku za međusobnu suradnju, razmjenu iskustava i zajedničku promidžbu svih destinacija izvornosti za održivi turizam. Vrijednost društvene, kulturne i okolišne održivosti netradicijskih turističkih odredišta prepoznali su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Hrvatska od početka. Inače od početka sudjeluje u tom projektu, ali bez prava na financijsku pomoć, jer još nije članica Europske unije.»

Grad Sinj primljen u EDEN

No kad je riječi o Sinju, taj je grad odavno prepoznatljiv u svijetu po Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske koje samo za blagdane Velike Gospe okupi oko 200.000 hodočasnika ne samo iz Hrvatske i susjednih država, nego i iz prekooceanskih zemalja. Drugi simbol grada tradicionalna viteška igra Sinjska alka koja se na trkalištu održava gotovo 300 godina te svaki put na svoje ulice i trgove privuče i do 30.000 gostiju. Tu su još i tradicionalna sinjska Gradska glazba koja ove godine obilježava 150 godina osnutka i djelovanja, dakako i Klapa Sinj, konjički sport - posebice zanimljive konjičke trke na velebnom hipodromu u Sinjskom polju.

Što se pak tiče gastronomije nadaleko su poznati sinjski arambaši, jelo po kojem je također prepoznatljiv alkarski grad, iznad kojeg se izdiše znamenita Tvrđava s kamenom crkvom i kipom Čudotvorne Gospe Sinjske, gdje su malobrojni sinjski i cetinski junaci u obrani potukli mnogobrojnu osmanlijsku vojsku 1715. Baš na taj povijesni spomen održava se Sinjska lka, no grad podno Kamička je već prepoznatljiv i po novoizgrađenim Alkarskim dvorima. Sve su to simboli koji potiču i cjelokupni turistički razvoj - kulturni, vjerski, sportski, ruralno-urbani...čiji su projekti itekako zahtjevni tražeći punog čovjeka.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Ruralni turizam Dalmacija Sinj

Izdvojeni tekstovi