• Bogatstvo zagrebačkog vinogorja
  • 27.03.2014. 12:30

Ruralni i vinski turizam zagrebačkog kraja

Posjetitelji su mogli kupiti autohtone proizvode te uživati u kulturno-umjetničkom programu. Želja promocije bila je potaknuti Zagrepčane i ostale posjetitelje da dođu u svaki kutak županije, posjete izletišta, ugostiteljske objekte, manifestacije, upoznaju se s običajima, uživaju u gastro ponudi.

  • 365
  • 41
  • 0

Na središnjem zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića održana je zanimljiva prezentacija ruralnog turizma mjesta u okolici Zagreba. Ova turistička ponuda Zagrebačke županije, a moramo naglasiti najviše vinskog turizma, punila je šator zainteresiranim Zagrepčanima i turistima. Posjetitelji su mogli kupiti različite autohtone proizvode te uživati u prigodnom kulturno-umjetničkom programu, gastro natjecanju i radionici. Želja promocije bila je potaknuti Zagrepčane i ostale posjetitelje da dođu u svaki kutak županije, posjete izletišta, ugostiteljske objekte, razne manifestacije, upoznaju se s običajima, uživaju u gastro ponudi i mnogim drugim znamenitostima.

Kobasice i drugi proizvodi zagrebačkog kraja

Manifestaciju je svečano otvorio župan Stjepan Kožić koji je pozvao sve okupljene da još više iskoriste prirodne ljepote i gostoljubivost domaćina Zagrebačke županije. „Ne treba tražiti svima nama prijeko potreban predah i mir tisuće kilometara daleko, u inozemstvu, kad na dohvatu ruke postoje ovakve blagodati koje ne treba zaobilaziti“ - rekao je župan. Također, istaknuo je i pozitivne rezultate županijskog ulaganja u turizam koji bilježi stalan rast - tako je u 2013. godini zabilježen porast dolazaka turista od 19 posto, a noćenja od 11 posto.

Naglasak je stavljen na atraktivnost i neposrednu blizinu Županije zagrebačkoj metropoli te se nastoji potaknuti Zagrepčane da provedu što više slobodnog vremena u „zelenom prstenu“ koji okružuje glavni grad. Unutar izložbenog prostora, bogatstvo svog kulturnog turizma i eno-gastro ponude predstavile su turističke zajednice županijskih devet gradova te četiriju općina - sve udružene u sustav Turističke zajednice Zagrebačke županije. Moglo se i kupiti različite autohtone proizvode kao što su domaća šunka „Grof“, sir „Dragec“, Samoborsku salamu i bermet, domaći med, paprenjake i medenjake, kao i vina proizvedena na vinskim cestama - Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj. Bogatu eno-gastro ponudu ove trodnevne manifestacije pratilo je i natjecanje u pripremi fiš-paprikaša, potom gastro radionica na kojoj se pripremao srneći gulaš i sve to uz prigodan kulturno-umjetnički program.

Silvanac i La vie en rose - snažna vina kontinenta

Vinogorje Sveta Jana. Zeleni silvanac. I onda je mnogima jasno da govorimo o vinu Franje Kolarića. Samo je jedna vinska sorta koja može popratiti sva ili barem gotovo sva jela u kojima uživamo. Riječ je naravno o Silvancu Zelenom, vinskoj sorti vinove loze u Hrvatskoj koji baš u Svetoj Jani daje možda najbolje vino, ističu na štandu.

Prirodni proizvodi

Kolarićevo kvalitetno bijelo vino potječe iz položaja Radenci, vinogorje Sveta Jana, vino je snažnog karaktera i fine pitkosti, a krasi ga žuto zelenkasta boja, lijepa i nježna vinska aroma u kojoj se osjeća miris voćnosti na jabuku resku, ananas, grejp u smjeru zrelog voća i slatkastih začina. Kušali smo još jedno zanimljivo vino, još zanimljivijeg imena. La vie en rose - mješavina sorata sivi pinot, graševina, kraljevina i štajerska belina. Sljubljivanjem oviju četiri sorata dobiva se jedan specifičan rose koji daje snažno vino koje je rijetkost za kontinetalna vina koja se nalaze u ponudi. U nekim godinama se dodaje u vrenje borovnica koja daje sklad mirisa i okusa voća.

Ovo vinogradarstvo smješteno je podno Japetić planine gdje se nalazi ljetnikovac Grofa Erdödya, izgrađen 1656. godine. Uz domaću kuhinju i vina obitelji Kolarić, možete uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na svetojanska sela i vinograde. U sklopu ljetnikovca nalaze se dvije sale za razne svečanosti ukupnog kapaciteta 60 osoba.

Mnogobrojni posjetitelji prezentacije

Dvije sobe ukupnog kapaciteta šest osoba i treća soba (bačva soba) za jednu osobu. Plemićka obitelj Kolarić tradicionalno se bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Njihovi vinogradi smješteni su u dolini svetojanskog vinogorja, posebno pogodnom za uzgoj vinove loze. Posjeduju oko 30.000 trsova, od čega godišnje proizvedu oko 30.000 litara kvalitetnog vina. Vinoteka obitelji nalazi se u sklopu gospodarstva u malom selu Hrastje, smještenom podno planine Japetić, idealnom za uživanje u netaknutoj prirodi i svježem zraku.

Na vinotočju obitelji mogu se kušati njihova prvorazredna vina i pjenušci. Osim degustacije obiteljskih vina, gospodarstvo nudi i tradicionalna domaća jela i kolače, poput domaće šunke, svježeg kravljeg sira, purice s mlincima i ostalih nepcu ugodnih specijaliteta. Poseban užitak predstavlja i razgledavanje obiteljskih vinograda i 200 godina stare obiteljske kleti te obilazak cijelog svetojanskog kraja. Proizvodi sivi pinot, graševina, graševina Barrique, muškat Otonel, zeleni silvanac, chardonnay, crni pinot, portugizac te pjenušac Ružica, Rose Se Ma Vie.

Vina Režek s Plješivice - iskušana tradicija vinogradarenja

Nismo mogli i da se duže ne zadržimo na degustaciji na daleko poznatih vina Režek. U podnožju Gore Plešivice, na prelijepim amfiteatralnim obroncima, u samom srcu istoimene vinogradarske podregije, nalazi se vinarija Damira Drage Režeka još iz vremena koje živuće generacije prizivaju u sjećanje iz izblijedjelih fotografija i usmenih pripovjedanja.

Zagrebačke delicije

Godina 1852. na dovratku klijeti na položaju Veselnica ukazuje na pisanu tradiciju vinogradarenja dužu od jednog stoljeća. Temelje moderne enologije ovom gospodarstvu postavio je Drago Režek. Bio je prvi diplomirani enolog u Plešivičkom kraju koji je počeo transformirati svoje gospodarstvo u tržno, napunio je prve boce u podregiji uopće i poslao ih na tržište.

Danas njegovi potomci obrađuju 4,5 hektara vinograda koji su smješteni na poznatom položaju Veselnica, gdje su Hisi i vinogradi bili podizani još za vrijeme Marije Terezije. Gospodarstvo se bavi vinogradarsko-vinarskom proizvodnjom kontinuirano već nekoliko naraštaja. Na vratima obiteljske kleti, u okružju vinograda, uklesana je godina 1876.

Med i pčelinji proizvodi

Početkom devedesetih godina, gospodarstvo počinje s regeneracijom starih nasada vinograda i samostalnom tržnom proizvodnjom. Od sorata podjednako su zastupljene dvije: silvanac zeleni i portugizac, obiteljski ljubimac. Slijede rizvanac, chardonnay, pinot crni i sauvignon blanc, koje je ujedno i prvo vrhunsko vino na Plešivici. Grožđe se prerađuje u uređenom podrumu nedaleko od samih vinograda, opremljenom uređajima za kvalitetnu preradu grožđa. U podrumu je uređena kušaona vina koja može primiti do 50 gostiju.

Na zagrebačkom glavnom trgu, podno samih kopita Bana Jelačića zadržali smo se i uz proizvode lavande. Malo čudno za ovaj kraj. No, i to je ponuda u ovom području a proizvodi sve raznovrsniji. Marko Špoljar je izložio doista respektabilan asortiman lavandinih krema, sprejeva i sličnih proizvoda.

Stara plešivička građevina - rijedak primjer klasicističke arhitekture

Kuća obitelji Kurtalj jedna je od starih plešivičkih građevina povijesne i arhitektonske vrijednosti kao što su i crkva sv. Jurja, kurija župnog dvora, vila Horvat i kapela sv. Franje Ksaverskog. Kuća predstavlja rijedak primjer stambene klasicističke arhitekture izvan gradskih naselja. U podrumima i danas dozrijeva vino u starim hrastovim bačvama. Pored starog podruma, zidanog od kamena sa boltama, tu se nalaze i novi podrumi te kušaonica napravljeni s ciljem modernizacije i proširenja gospodarstva. S pravom su Kurtalji prikazali i svoju ponudu, jer doista su zanimljiva destinacija. Uzgajaju graševinu, zeleni silvanac, rajnski rizling, sivi pinot, portugizac i kupaže.

Vina odlično idu uz pravu domaću Grof šunku

Svima je jasno da vina ne ide bez podloge. Jako posjećen štand je bio onaj tvrtke Kudelić d.o.o. za proizvodnju, preradu i trgovinu. Imaju novi objekat za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina na lokaciji u Bedenici. Novi objekt je pušten u rad 19. rujna 1997. godine.
Tada je poduzeće upošljavalo ukupno 18 radnika. Stalna ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta - kako u infrastrukturu tako i u novu tehnološku opremu, rezultirala su stalnim povećanjem broja zaposlenih - poduzeće trenutno upošljava 80 djelatnika, a što je gotovo 4 puta više u odnosu 1997. godinu kada je objekt pušten u pogon, ističu u toj tvrtki.

Zagrebačka vina

"Stvoren je vlastiti asortiman proizvoda, koji je poslužio kao temelj za stvaranje vlastitog lanca maloprodaje. Otvorene su mesnice u Zagrebu, Svetom Ivanu Zelini, Novom Marofu, Konjščini i u Bedenici. Vlastitim transportom osiguran je kvalitetan prijevoz sirovina, te distribucija robe. Proizvodnja obuhvaća proizvodnju svježeg mesa, polutrajnih i trajnih mesnih proizvoda. Na tržištu cijele Republike Hrvatske se trenutno nalazi gotovo 90 vrsta suhomesnatih proizvoda. Iz bogatog asortimana, valja izdvojiti kobasice koje su stavljene na tržište pod trgovačkim nazivom “prigorska”, “pajdaška”, “domaća kobasica” i “domaća dimljena šunka s kostima” koje su po svojoj kvaliteti prepoznatljive na tržištu, čime pridonose promidžbi područja na kojem se proizvode", ističu.

Grof je prava domaća šunka koja je tradicionalno suho soljena i dimljena i ona doista i turistička atrakcija. Šunka je to ugodne slanosti, zrelog okusa te lijepe oblikovanosti i izvrsne mramoriranosti. Receptura od davnina, svjež zrak brežuljkastih predjela i blagi vjetrovi plodniih nizina stvorili su meku strukturu suhog mesa. Delikatesni slasni okus Grof prave domaće šunke nastao je uz ljubav i pažnju domaćina, ručnu obradu i iskustvo generacija. Grof prava domaća šunka robna je marka Zagrebačke županije čiji, dakle izvorni domaći proizvod. Proizvodi se od svinja uzgojenih na području Zagrebačke županije, tradicionalnom metodom i ručnom obradom kakva se koristi od davnina. Grof prava domaća šunka obogatit će svako obiteljsko veselje i prijateljska druženja.

Dunjevača, pelinkovača, višnjevača

Tu u tom šatoru privuklo nam je pažnju i Obiteljsko Poljoprivredno Gospodarstvo "Majnarić" koje ima dugu tradiciju od preko četvrt stoljeća. Na potpuno prirodan i tradicionalan način proizvode, u ograničenim količinama brojne vrste rakija. Samo neke od njih su Šljivovica, Dunjevača, Pelinkovača, Marelica, Višnjevača, Svetonedeljska suzica (šipak), Svetonedeljski smiješak (rogač), Travarica (ljekovite trave), Calvados (jabukovača), Lozovača, Klekovača, Brusnica, Smokovica, Žižula brandy, Kupinovača, Sveta Nedelja u boci, Aronija (jabukovača), Cvijet kamilice (jabukovača), Cvijet bazge, Cvijet lipe. Proizvode i prekrasno kupinovo vino, a probali smo i likere.

Zagrebački suveniri

Nakon što je 1946. godine Josipu Joci Filipecu oduzet veliki dio imovine i kožarna, u kojoj je bilo 30-tak zaposlenika, ostaje bez egzistencije. Zatečen nevoljom koja ga je snašla počinje komercijalno proizvoditi Bermet i Muštardu te s vremenom postaju zaštitni znak grada Samobora. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u proizvodnju se uključuje sin Vojko. Prema Jocinoj oporuci, nakon njegove smrti, stariji sin (Vojko) će nastaviti obiteljsku tradiciju spravljanja Bermeta, a mlađi (Antun Dubravko) će nastaviti proizvodnju Muštarde.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u proizvodnju se uključuje i unuk Antun koji 1999. godine osniva obrt za proizvodnju grožđa i vina - “Obitelj Filipec” te nastavlja tradiciju, unapređuje i proširuje krug štovatelja Bermeta i Muštarde. Priča je to i sa štanda i s terena. S obronaka samoborskih.


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Vina Plešivica Jaska Jastrebarsko Samobor Režek Kraljević Kolarić Zagreb Dunjevača Pelinkovača Višnjevača Majnarić Grof šunka Kudelić d.o.o. Hrastje Ljetnikovac Grofa Erdödya Japetić planina


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi