Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Ksenija Plantak
  • 16.04.2017. 13:00

Pustara Višnjica mirna oaza koja čeka na otkrivenje

Obnova Pustare Višnjica temelji se na tradiciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra i implementaciji ekologije, organske poljoprivrede, očuvanja biološke raznolikosti i turizma u održivi razvoj.

  • 3.905
  • 334
  • 0

Imanje Višnjica staro je više od dva stoljeća, a skrilo se iza perivoja prekrasnih starih lipa i kestena, visokih borova, javora i duda koji stoje kao pravi čuvari oko ovog prekrasnog prostora.

Obnova Pustare Višnjica koja se nalazi u Slatini u Općini Sopje temelji se na tradiciji nekadašnjeg poljoprivrednog dobra i implementaciji ekologije, organske poljoprivrede, očuvanja biološke raznolikosti i turizma u održivi razvoj.

Razgovarali smo sa suvlasnicom Ksenijom Plantak.

Projekt Višnjica je pokrent nakon dražbe na sudu gdje nije bilo za njega interesa

Kada je nastao projekt Višnjica?

Projekt Višnjica je pokrenut 2005. godine nakon dražbe na Trgovačkom sudu gdje nije bilo za njega interesa, ali se popularizirao problem odlaska tadašnje ergele arapskih konja na klaonicu na inicijativu tadašnjeg stečajnog upravitelja.

Bilo je 45 grla konja koje više nije imao tko hraniti i trebalo im je dugo vremena da se oporave, ali nije bilo zato interesa da se netko pozabavi time. Tema se kroz medije približila cijeloj zajednici i bilo je mnogih koji su porijeklom iz tih krajeva ili su na neki način korijenima vezani za Općinu Sopje i Pustaru Višnjica. Počelo se stvarati pozitivno ozračje da se to spasi i ja sam bila u prilici tražiti ulagača, pa sam na kraju i sama završila u projektu.

Željela sam staviti u funkciju razne objekte koji u našoj državi često propadaju

Što vas je potaklo da se upustite u ovaj veliki projekt?

Projekt je veliki, ali u periodu dok sam bila gradonačelnica upravo sam željela staviti u funkciju razne objekte koji u našoj državi prečesto propadaju time što se ne zna vlasnik ili država ne mari. Svjedoci smo napuštenih karaula, vojnih objekata, gospodarskih objekata, objekata društvenih doma po selu. Željela sam to pomalo obnoviti ili staviti u funkciju, otvoriti neka nova radna mjesta, ali i oplemeniti prostor. Vrlo je tužno prolaziti pored takvih devastiranih objekata i nekako to ne budi u tebi ništa ambiciozno po pitanju mladih ljudi da će to riješiti, da pokažemo da to možemo, jer nitko to drugi neće urediti osim nas koji tu živimo. Mislim da su ovo primjeri dobre prakse koji bi trebali pobuditi ambicioznost mladih generacija koje dolaze da možemo urediti zemlju.

Treba pratiti mlade ljude sa poduzetničkim idejama dok ih ne realiziraju

Koje su poteškoće bile pri pokretanju projekta, a koje su sada?

Poteškoće su sporost administracije i to što nitko ne vodi brigu o devastiranim objektima pa onda nailazimo na niz problema od dražbi na trgovačkim sudovima do infrastrukture koja je uništena i na neki način smo prepušteni sami sebi. Sada su stvari ipak malo bolje, a svakako su to prisutni i financijski problemi.

Situacija je poboljšana, jer sada imamo priliku koristiti EU fondove i mi ih koristimo te je to pravi izazov za one koji vode državu i za lokalnu samoupravu da takve prostore forsira urediti. Treba propitkivati mlade ljude sa poduzetničkim idejama i pratiti ih dok se njihove ideje ne realiziraju. Napušteni i uništeni prostori mogu biti gospodarski program za one koji to žele obnoviti. Država bi trebala ubrzati proces administracije, a ako je nešto u stečaju to bi se trebalo ograničiti, jer nakon što nešto 10 godina propada, tu ruševinu više nitko neće htjeti pogledati. Ako banka ne nađe upotrebu onda država to mora oduzeti i reći da to ne bi trebalo stajati prazno te bi trebalo pronaći kome ćemo to za jeftine novce dati da stavi u funkciju.

Mi obnavljamo tip nekadašnjih pustara gdje je zemlja bila neposredno uz naselje

Jeste li korisnici poticaja?

Poticaji nam pomažu otkada imamo zemlju, jer je ratarska proizvodnja i ekološki uzgoj goveda samo po sebi zahtjevno i kada si ti na početku, tu su velika ulaganja, a mali prinosi. Mi nismo htjeli napraviti plodnu zemlju na Dravi nego riješiti zemlju koja je prirodno locirana uz imanje. Ono što je obilježje nekadašnjih pustara je da zemlja bude neposredno uz naselje kao kod nekadašnjih bezemljaša gdje je zemlja bila tu prisutna za stoku i usjeve te taj tip pustare mi već dugo obnavljamo. Oko 2005. godine se krenulo sa okrupnjavanjem imanja u nekadašnjim gabaritima. Kada je počelo rastakanje imanja onda se prvo zemlja kupila, a zgrade su bile opterećene sa hipotekama različitih vjerovnika. Prvi objekti su počeli raditi nakon dvije godine.

Cijeli gospodarski objekt se prostire na oko 300 ha

Kojim djelatnostima se bavite na Pustari Višnjica?

Cijeli gospodarski objekt se prostire na oko 300 ha. Danas u prosjeku radi oko 30 ljudi, jer imamo osim ostalih raznih djelatnosti i hotel s restoranom. U sklopu Višnjice posjedujemo 250 ha zemlje gdje uglavnom uzgajamo žitarice i travno-djetelinske smjese za vlastitu stoku i nešto povrća te modernu farmu za tov junadi od 450 grla Herefod i Limunzin. Uzgajamo vlastiti podmladak kroz sistem krava-tele i zbrinjavamo stajski otpad kroz njegovu upotrebu u vlastitoj ekološkoj proizvodnji. Ženska grla ostavljaju sebi za rasplod, a muška grla se prodaju kao tovljena telad. To su djelatnosti koje moraju pokrivati vrijeme od skoro 24 h.

Imamo eko vrt na pola hektra gdje cvijeće štiti povrće na principima dobroga susjeda

Koje sve povrće uzgajate?

Batat je jedan od naših proizvoda iz kategorije funkcionalne hrane, i imamo zasađeno nešto buča. Imamo želju da na tlima gdje se prije bio tradicionalno uzgajao duhan izađu nove visoko vrijedne vrtlarske kulture koje će omogućiti gospodarski razvoj sela.

Na takvim poljima ne uspijevaju najbolje tradicijske kulture. U našem eko vrtu pola hektra cvijeće štiti povrće na principu dobroga susjeda i točno postoje razlozi zašto je nekada u bakinom vrtu bilo određeno cvijeće i povrće. To je namijenjeno djeci da mogu osjetiti zemlju.

Nekad postojeći stambeni objekti su pretvoreni u radionice starih zanata

Koje programe nudite za posjetitelje?

Nekad postojeći stambeni objekti za voditelje imanja obnovljeni su i pretvoreni u prostore za radionice starih zanata: tkalačka, keramička, gastro radionice, radionice izrade tradicijskog nakita i ukrasa za Božićne i Uskrsne blagdane. Provodimo fotoradionice , likovne radionice, razne izložbe i radionicu sadnje drveća. Imanje pruža idealne uvjete za razne sportske aktivnosti te nam je u ponudi škola jahanja, a posjedujemo i svojih 35 bicikala, pa grupa ljudi može otići na Dravu, Papuk i biciklirati ili se voziti kočijom, seoskim kolima, četverokotačima. Cilj nam je promovirati školski turizam i lovni turizam, nešto poslovnog turizma sa provođenjem team buildinga i različitim skupovima, a mogu se organizirati i razna druga druženja.

Godišnje imaju oko 4.000 noćenja i 15.000 posjetitelja

Na koji način se reklamirate?

Imamo dosta jednodnevnih izleta sa oko 3.500 do 4.000 noćenja godišnje i oko 15.000 posjetitelja. Ne naplaćujemo ulaz, pa nemamo ni preciznu evidenciju. Reklamiramo se putem internetskih mreža, ali puno nam je pomogla i usmena predaja novih posjetitelja. Vikendom je prisutan slavljenički turizam, a kombinacija vanjskih i unutarnjih prostora je trend u pripremi takvih svečanosti u svijetu i Višnjica tu vidi svoje mjesto. Želimo izaći na tržište naših iseljenika sa tradicijskim svadbama. S obzirom da smo dislocirani djeca imaju veliko igralište i park za igranje.


Fotoprilog


Tagovi

Višnjica Hotel Prostori Projekt Pustare Općina Sopje Administracija Objekt Radionice


Autorica

Helena Mašaberg

Više [+]

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!