• Dalmatinsko zaobalje
  • 26.03.2013.

Projekti proizvodnje zdrave hrane u Zagori

Mladi u Cetinskom kraju strpljivo čekaju i realizaciju novih projekata odnosno toliko najavljivanih pogona ne bi li se napokon zaposlili i tako bar donekle omogućiuli egzistenciju sebi i svojim obiteljima, dakako priželjkujući i ljepšu budućnost na ognjištima svojih predaka

  • 3.106
  • 289
  • 0

Solinska tvornica Conex trade je prva tvrtka u proizvodnji zdrave hrane ne samo u gospodarskoj zoni Čaporice na području Grada Trilja gdje je izgradila svoj pogon na površini od oko 3600 metara četvornih. Sagrađen, opremljen i pripremljen za rad skoro u rekordnom vremenu, a riječ je o tvornici za proizvodnju eko-hrane, u kojoj se dnevno može preraditi više od 150 tona ribe i to sve, dakako, odmah prodati. Naime, nova je tvornica niknula usred zagorskog krša u Dalmatsinkoj zagori, na privlačnoj lokaciji s obzirom na blizinu modernih prometnica i naselja, dakako i energetskih potencijala. Samo u prvoj fazi je zaposlila više od 50 žena i sedamnaest muškaraca, uglavnom s triljskog područja, koji rade samo u jednoj smjeni. Ako zatreba, zaposlit će se još djelatnika, najmanje do stotinjak, čiji će se rad također organizirati u smjenama, što će dakako ovisiti o poslovanju i rastu tvornice, ali i krizi u državi.

Tvornica prerade ribe na triljskom području

No još prve količine prerađene ribe iz Conexova novog pogona u Čaporicama i Ugljana pokraj Trilja, gradića na Cetini, otpremljene su na inozemno tržište još tijekom ljeta prije tri godine. To kaže vlasnik tvrtke Mladen Milaković, inače stručnjak i uspješan poduzetnik poznat ne samo na području Splitsko-dalmatinske županije i srednje Dalmacije, koji ima iskustva u poslovima s preradom i plasiranjem morske ribe na domaćem i inozemnom tržištu. Ističe kako je u predviđenom roku završio gradnju pogona i počeo prvu proizvodnju mariniranih proizvoda ne samo u cijelom dalmatinskom zaobalju, po čemu će među inima biti zapamćen, u što je uložio više od 30 milijuna kuna. «U realizaciji projekta mi je pomogla Hrvatska vlada odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog turizma, kao i Europska unija. Kroz program SAPARD financiraju se mali poduzetnici, među koje spada i moja nova tvornica ribe u gospodarskoj zoni Čaporice kod Grada Trilja», ističe Mladen Milaković.

Inače, u novootvorenoj tvornici, prvoj takvoj u cijeloj Dalmatinskoj zagori, zatekli smo mladog stručnjaka Borisa Radicu, voditelja pogona za preradu ribe u Čaporicama, koji kaže kako je u Splitu završio Fakultet pomorske ribarske tehnologije. Dodaje kako je prije tog radnog mjesta bio zaposlen u tvrtki Sardina u Postirama na otoku Braču, pa je zacijelo riječ o čovjeku s bogatim iskustvom koji dobro poznaje svoj posao. Voli reći kako je Milakovićev pogon za preradu ribe u tom kraju puni pogodak u sridu, kazano alkarskim rječnikom, ne samo u pogledu ublažavanje nezaposlenosti, nego kako se i u ljutom kršu, tijekom dugotrajnog beskišnog sušnog ljeta s najekstremnijim visokim temperaturama, može prerađivati morska riba. Kaže kako takav proizvodni projekt ribe, u novoizgrađenoj tvornici sa suvremenom tehnologijom na dalmatinsko-zagorskom kamenjaru, nikako ne bi mogle ni zamisliti preci svojih današnjih potomaka na tom području. Tvornica je ugodno iznenadila i mnoštvo zainteresiranih posjetitelja, posebice povratnika i turista iz dalekih zemalja, a podrijetlom su iz tog kraja.

Conex trade jedina takva tvrtka na Mediteranu i Atlantiku s pogonom u Zagori

«Čim nam se dopremi miješana i neujednačena riba, ona ulazi u liniju za razvrstavanje. Naime svu ribu razvrstamo od najmanje do najveće - od čistoga inćuna do srdele i lokarde. Svu ribu razvrstamo od najmanje do najveće - od čistoga inćuna do srdele i lokarde. Samo tijekom jednog sata rada, naš pogodni stroj može razvrstati oko šest tona ribe, dok je proizvodnja lančana. Iako se odavno primjenjuje u ribarstvu, stroj je još uvijek suvremen, baš kao i naša primijenjena moderna tehnologija. Odmah smo, nakon prve faze uhodavanja koja je trajala mjesec dana, ozbiljno smo krenuli u jaču proizvodnju, te sve teče prema proizvodnom planu i programu, unatoč recesiji koja se reflektira i na našu proizvodnju i isporuku s obzirom na nejaču platežnu moć kupaca i potrošača. Naime, poznato je kako je Conex tarde jedina tvrtka, ne samo na Mediteranu nego i na Atlantiku, pa je i u tome njena posebnost, kao što je prva tvornica ribe u cijeloj Dalmatinskoj zagori nadomak susjednih mjesta u Hercegovini, čiji stanovnici svakodnevno sve više gravitiraju cetinsko-triljskom području», naglašava optimistični Boris Radica.

Pokazuje nam još jedan stroj iznimno značajan za preradu ribe: «Osnovna zadaća ovog stroja je da zamrzava morsku ribu u salamuri. Zamrzavanje ide puno brže nego u struji blagoga zraka te dobijemo kvalitetni riblji proizvod. Na taj način možemo zamrznuti i znatno veće količine ribe te držati više brodova, dakako i imati više zaposlenika. Dakle, naš je konačni proizvod što bolje zamrznuti inćun, no proizvodimo i nešto marinirane ribe», najavljuje Boris Radica.

U pogonu u Čaporicama proizvodi se i marinirana morska riba

Doznali smo kako će se u industrijskoj zoni Čaporice sagraditi i pogon samo za soljenje ribe uz postojeću tvornicu, te će ondje biti i hladnjača za zamrznutu ribu kapaciteta od oko 4000 tona. Kaže kako vlasnik tvrtke Conex trade Mladen Milaković ima i svoju ribarsku flotu u sklopu koje su u punoj funkciji i dva novosagrađena tunolovca dužine od po 40 metara, a uz to još i tri nešto manja broda plivaličara, te kooperanti s njihovim plovilicama. Vjerojatno je zanimljivo pitanje zašto se Milaković odlučio za izgradnju tvornice radi proizvodnje ribe baš u Zagori gdje nema morske ribe niti tradicije?

«Odlučio sam se na preradu sitne morske ribe nakon vrlo uspješnih poslova s tunama. U pogonu odnosno mojoj tvornici u Čaporicama uglavnom se prerađuju inćuni najsuvremenijom tehnologijom, baš po uzoru na svjetske zemlje koje su prepoznatljive u tom poslu. Zadovoljan sam i ponosim se ovim svojim modernim pogonom koji je smješten između brzih prometnica, kojima će moji proizvodi žurno dolaziti do potrošača. U ovoj poduzetničkoj zoni Čaporice Grada Trilja smješten i prvi tank za salamuru u kojoj se riba zamrzava u slanoj vodi. Tako se morska riba koja se noću ulovi samo za nekoliko sati dopremi u proizvodni pogon u Čaporicama gdje se prerađuje u mariniranu ribu, u filete i ine riblje proizvode. Veseli me i to što se riblji proizvodi iz moje tvornice otpremaju i na daleka svjetska tržišta, osim Španjolske, te što ćemo i dalje imati dostatno sirovine, energije i radne snage», optimističan je Mladen Milaković, poručujući kako je kompletna proizvodnja iz njegove tvornice isključivo namijenjena izvozu.

Kompletna proizvodnja namijenjena izvozu

I u gospodarskoj zoni Kukuzovac grada Sinja, na građevinskom zemljištu površine 3949 metara četvornih, tvrtka Olasagasti d.o.o. također je pustila pogon za preradu ribljih proizvoda. Tvrtka je u prvoj fazi zaposlila 30-ak radnika. No prema riječima vlasnika tvrtke, trenutačno su svi zaposlenici s područja Grada Sinja. Riječ je o tvrtki koja je svojim proizvodnim pogonom na Kukuzovcu trebala krenuti tijekom kolovoza 2012., čiji vlasnik Jon Olasagasti Goja kaže kako se kasnilo radovima na cjelokupnoj izgradnji proizvodnog objekta. Najavljuje kako bi njegov pogon ribljih proizvoda sinjskoj gospodarskoj zoni Kukuzovac, na atraktivnoj lokaciji između alkarskog grada i autoceste u Dugopolju te Dioklecijanova grada Splita podno Marjanom, punim kapacitetom trebao (morao) raditi od veljače ili ožujka 2013. godine baš kad će, kaže, početi sezona ribe.

«Naime, uskoro kad krene puna sezonska proizvodnja ribe, zaposlit ćemo oko osamdeset ljudi s područja Grada Sinja, od kojih će većina biti sezonski radnici. Dakako dio njih, do 35 radnika, vjerojatno i više, bit će zaposleno i nakon sezone. Predvidjeli smo kako ćemo punim pogonom tijekom godine raditi najmanje šest, sedam mjeseci», poručuje gospodin Jon Olasagasti Goja, vlasnik tvrtke, poručujući kako će i ubuduće zapošljavati radnike uglavnom sa sinjskog područja.

Nedavno krenula prerada ribljih proizvoda u pogonu Olasagasti i na Kukuzovcu

Dodaje kako je u izgradnju i opremu proizvodnog pogona Olasagasti na Kukuzovcu uloženo 10-ak milijuna kuna te da je tvrtka obiteljsko vlasništvo, koja ima osigurano tržište primjerice u Španjolskoj, dakako i u inim zemljama. To govori kako će riblji proizvodi i iz tvornice Olasagasti biti zastupljeni na širem inozemnom tržištu, napose u zemljama Europske unije nakon ulaska Hrvatske u tu Zajednicu tijekom ljeta 2013. godine, kako je najavljeno. No bitno je kako dvije tvornice za preradu ribljih proizvoda, uz nedavno izgrađeni suvremeni proizvodni pogon suhomesnatih proizvoda tvrtke Pršut Voštane u Čaporicama, uspješno rade i posluju u dalmatinskom kršu, pokazujući i inim investitorima kako se i na kamenu može graditi, raditi, zarađivati i živjeti. Itekako je važno što sve tri novootvorene proizvodne tvrtke obećavaju novo zapošljavanje i sigurniju, ljepšu budućnost stanovnika u tom gospodarski nerazvijenom kraju Lijepe naše nadomak dalmatinskih primorskih gradova i turističkih destinacija, te što su i ti projekti itekako vezani za promicanje programa zdrave hrane i seoskog turizma u dalmatinskom zaleđu.

Radujući se dosadašnjim ostvarenim programima u navedenim gospodarskim zonama, mladi Cetinjani - Sinjani i Triljani - strpljivo čekaju i realizaciju novih projekata odnosno toliko najavljivanih pogona ne bi li se napokon zaposlili i tako omogućili egzistenciju sebi i svojim obiteljima, dakako nadajući se sigurnijoj i ljepšoj budućnosti. Sve govori kako je od svih gospodarskih zona na području Splitsko-dalmatinske županije najdalje otišla poduzetnička zona Podi u Općini Dugopolje koja je vjerojatno jedina takva ne samo u cijeloj Dalmaciji, nego i u Hrvatskoj. Čini se kako je ipak problem u tome kako pokrenuti realizaciju godinama najavljenih projekata u više poduzetničkih zona srednje Dalmacije.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Proizvodnja zdrave hrane Zagora

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Izlet u Sunger (općina Mrkopalj u Gorskom kotaru) i razgovor ugodni s vlasnikom obrta Bitoraj, Ivano... Pročitaj cijelu bilješku »