• Ruralni razvoj i seoski turizam
  • 02.07.2014. 08:00

Projekt BEPO - preporod Neretve

Trasa koridora gospodarskog razvoja Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar prati izdašna prirodna bogatstva poput vode, površinskih tokova, gdje se sustavom i malih reverzibilnih hidroelektrana i iskorištavanjem bio-mase otpada mogu proizvesti ogromne količine energije. Također je itekako bitan segment zadovoljavanja interesa lokalnog pučanstva u ruralnom prostoru posebice u poboljšanju poljoprivrede

Foto: Nedjeljko Musulin
  • 1.554
  • 165
  • 0

Nedavno je HAZU (Znanstveno vijeće za promet) u Zagrebu, organizirala Međunarodni znanstveni skup na temu Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar (srednji Jadran - Podunavlje) u suradnji Konzorcija "Neretva", Brodarskog instituta, Ekonomskog fakulteta, Instituta prometa i veza i Udruge za razvoj prometnih znanosti iz Zagreba te Akademije nauka i umjetnosti BiH, Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Lučke uprave Vukovar, Željeznica Federacije BiH, kao i općina Kula Norinska, Pojezerje i Ljubuški. Naime, tu je raspravljano o Projektu BEPO "Neretva" gdje je postavljen znanstveni temelj za multidisciplinirani holistički pristup koji bi utvrdio potencijalne učinke i prednosti boljeg i intenzivnijeg korištenja navedenog koridora.

Dolina rijeke Neretve

HAZU - valorizacija koridora Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar

Inače, Međunarodni znanstveni skup u Palači HAZU otvorio je njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić. On je tom prigodom, među inima, podsjetio i na primjere iz bogate povijesti, iz koje je istaknuo vidljiv pozitivan utjecaj prometa na razvoj gospodarstva te društva u cjelini, primjerice od rimskih careva, Jantarnog puta i Puta svile ili Svilenog puta pa sve do turističke Jadranske magistrale, koja je znatno unaprijedila hrvatski turizam. "Iako je osnovana sa ciljem da bude čuvar nacionalnog identiteta, HAZU nastavlja svoju djelatnost baveći se i konkretnim pitanjima i rješavanjem konkretnih problema društva, njegovim razvojem. Neobično mi je drago što naša Akademija promovira valorizaciju istočne Slavonije i južne Dalmacije, a ti dijelovi Hrvatske nisu bili dovoljno valorizirani. Zato se i ne treba čuditi što su upravio ti krajevi naše zemlje zaostajali - gospodarski i socijalno. Želim istaknuti kako bi koridor od Ploča do Vukovara, kroz BiH, skratio put brodovima iz Azije do Rotterdama za 1.900 km, a do Mannheima čak za 2.800 kilometara“, naglasio je na Međunarodnom znanstvenom skupu akademik Zvonko Kusić.

Projekt BEPO "Neretva"

Dakako, zanimljivi su i podaci koje je na Znanstvenom skupu iznio i predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU, akademik Josip Božičević: "Projektom tog koridora trebalo bi dopuniti nacionalne planove razvoja te se izboriti kako bi bio uklopljen i u europske prometne koridore, u čijem definiranju Hrvatska do sada nije sudjelovala. Raduje činjenica što je u radu ovog našeg lipanjskog Međunarodnog znanstvenog skupa, sudjelovalo mnoštvo znanstvenika i stručnjaka koji su, u 27 tematskih uradaka, obradili relevantne sadržaje vezane za projekt BEPO "Neretva", Konzorcija "Neretva", i koji je prihvatila HAZ-u. Zahvaljujemo svim sudionicima, izlagačima odnosno autorima na Znanstvenom skupu koji su svojim referatima omogućili da se izda Zbornik radova tiska u tom obliku“, riječi su akademika Josipa Božičevića.

U radu Znanstvenog skupa sudjelovao velik broj znanstvenika

Mjerodavni kažu kako je ideja projekta nastala na temelju postojećih prometnih i drugih resursa, počevši od doline Neretve do Dunava i Vukovara, a koristila bi kao krajnje točke - Luku u Pločama i Luku u Vukovaru. Korist tog koridora je i u tome što bi znatno skratio put prema sjeveru i sjeverozapadu, u odnosu na ono što se danas koristi. To tvrdi jedan od suradnika Projekta BEPO "Neretva'" Ante Zloić, ističući: "Riječ je o značajnu skraćenju puta, smanjenju ukupnih troškova transporta te ukupnih misija i količina štetnih plinova koji su možda najveći učinak Projekta BEPO "Neretva". Takve strateške projekte potiče, ne samo Europska unija, nego je to zadatak i brojnih akcija kroz Ujedinjene narode." "Ta politika znači bitan zaokret u promišljanju prometnih pravaca, prometnih funkcija u smislu valorizacije i mogućnosti potencijala prometnih funkcija prirodnih resursa, vodnih resursa, ekološki čistih oblika, u konkretnom slučaju koridora Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar, favorizacija vodnog i željezničkog prometa", naglašava je prof. dr. sc. Sanja Steiner.

Pogled na dolinu Neretve -

mjesto gdje će se rijeka premostiti

vijaduktom kao dio autoceste

Dodaje kako je to bolje povezivanje Hrvatske i BiH u prometnom i gospodarskom pogledu, a i u smislu zaštite okoliša. Stručnjaci su izračunali da je taj navedeni prometni koridor sada iskorišten tek oko 20 posto. No čini se pak kako je u organizaciji o njegovu boljem korištenju već postignuta suglasnost o počecima suradnje na višoj i nižoj razini. "Konzorcij "Neretva" svoje članove ima i u lokalnim zajednicama BiH pa je to od samog početka i međunarodni projekt. Ali on je i više od toga, rekao bih da je i globalan zato što su vlade i nekih azijskih zemalja pokazale gospodarski interes za pridruženje tom projektu. Postoji kompletna infrastruktura između Luke Ploče na srednjem Jadranu, a uz to željeznička infrastruktura koja pripada Hrvatskim željeznicama i željeznicama Federacije BiH. Zapravo, i danas možemo doći željeznicom iz Ploča u Vukovar. Eto, to je nešto što postoji u nekom svom temeljnom obliku, što znači da se Projekt BEPO '"Neretva" ovakav kakav smo osmislili - zove kolokvijalnim. Inače, unutarnji plovni putovi Dunava, kroz srednju Europu, dugački su 3.600 kilometara. To je najpovoljniji i najkraći transportni pravac u Europi, a mi ga nikako ne koristimo. Zašto je to tako, gotovo nitko ne zna odgovoriti. Poznato je kako su sve članice Europske unije, koje imaju pristup tom plovnom putu, doživjele izuzetan razvoj upravo uslijed tog povoljnog geoekonomskog položaja", tvrdi inžinjer Ante Zloić.

Vlade nekih azijskih država pokazale interes za realizaciju projekta BEPO "Neretva"

Prof. dr. sc. Sanja Steiner je u svom izlaganju podsjetila i na ideju Josipa Jurja Strossmayera o spajanju Slavonije i Dalmacije još u 19. stoljeću, naglasivši kako i HAZU u 21. stoljeću, ponovno otvara to iznimno značajno pitanje. Naglasila je kako se to pitanje danas pokreće u bitno drukčijem državnopravnom kontekstu kada je Hrvatska članica EU tek godinu dana, čime se ukazuje na važnost njenog razvoja. Dakako, prof. dr. sc. Sanja Steiner je istaknula svekoliku važnost Projekta BEPO "Neretva'" odnosno koridora gospodarskog razvoja od Ploča do Vukovara za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Pogled na staro naselje Komin

i plantaže uz Neretvu

I ini stručnjaci su na Znanstvenom skupu ukazali na mogućnost kako bi se valorizacijom intermodalnoga koridora srednji Jadran - Podunavlje postigli višestruki učinci i u razvoju prometa i policentričnom razvoju gospodarskog sektora u Hrvatskoj i BiH u kontekstu funkcionalne regionalne integracije, dakako i nove kohezijske politike Europske unije. "Trasa tog koridora je detektirana kao međunarodna, koja će se favorizirati za investicije i izgradnju. A koliko znanost može intervenirati u tom prostoru pa dosta su već striktno zakonom propisani načini projektnih studija, no od prvorazrednog značaja su ekološki kriteriji. I sam naglasak na vodni i željeznički promet puno govori o percepciji važnosti održivog razvoja", tvrdi prof. dr. sc. Sanja Steiner.

Valorizacijom koridora srednji Jadran - Podunavlje, višestruki učinci u gospodarstvu

"Uz promet, na drugom mjestu je, po značenju u Projektu BEPO "Neretva", segment koji se odnosi na bio-energiju. Namjera je proizvesti energiju pretežito iz obnovljivih izvora, iz resursa u prostoru, u kojem se događa navedeni projekt. Kad govorim o obnovljivim izvorima energije onda, po samoj prirodi lokacije, imamo najbolju geoekonomsku poziciju za solarnu energiju, vjetro-energiju i energiju vode. Trasa tog koridora gospodarskog razvoja prati veliko bogatstvo voda, dakle površinskih tokova gdje se sustavom malih hidroelektrana, reverzibilnih hidroelektrana i iskorištavanjem bio-mase otpada i slično, može praktično proizvesti ogromna količina energije u svakom slučaju, barem onoliko koliko bi nam u budućnosti bilo potrebno za sve aktivnosti na tom prostoru. Drugi važan segment je zadovoljavanje interesa lokalnog stanovništva u ruralnom prostoru, a uglavnom se to odnosi na poljoprivredne resurse. I to je ogromni potencijal kad postoje povoljni prometni i energetski izvori i da se prerađivački potencijali hrane te da naprosto dožive ekonomski boom", naglašava inžinjer Zloić.

Panorama turističkog naselja Klek

nadomak Neretve

Ante Zloić podsjeća kako Hrvatska jedina europska zemlja koja je ujedno i mediteranska i podunavska, a uz jačanje željezničke veze kroz BiH otvorio bi se novi koridor za prihvat robe iz Azije. No, voli reći kako je projekt u svojoj prvotnoj formi već zaživio, a zaživjela je i njegova duhovna faza stvaranja Međunarodnim znanstvenim skupom HAZU koji je nedavno održan u Zagrebu (11. lipnja). Nakon toga će krenuti konkretne aktivnosti - u navedenom prostoru uključivanjem resursa Luke Ploče i Luke Vukova, poput izgradnje poduzetničkih zona na području triju malih općina u zaleđu Ploča i Neretvanske doline (Kula Norinska i Pojezerje) u Hrvatskoj i općina Ljubuški u BiH, koje su se pridružile projektu na način da su mu besplatno ustupile dio svog zemljišta za infrastrukturu gdje će nastati prvi mali pilot - elementi Projekta BEPO "Neretva" poput prerađivačke industrije, logističkih centara.

Trasa koridora gospodarskog razvoja prati golemo bogatstvo prirodnih resursa

"Također nam je i Vukovarsko - srijemska županija ustupila jedan svoj projekt naslonjen na potencijale Luke Vukovar. Tako već sada imamo sve elemente ozbiljnog projekta. Rekao bih kako smo mi, kao domaći poticatelji, dovoljno atraktivni te nam već sada pristupaju i vlade velikih azijskih država pokazujući interes da svoje logističke probleme, koje imaju u transportima vezanih za razmjenu roba, riješe kroz naš projekt", dokazuje inžinjer Zloić, dok prof. dr. sc. Sanja Steiner zaključuje: "Sljedeća stajališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Znanstvenog vijeća za promet su uglavnom ova: zapravo, želimo da strategijski, marginalizirani sadržaji i teme koje su od od vitalnog nacionalnog interesa nađu svoje mjesto u formalnim, službenim razvojnim programima Hrvatske. I u tom smislu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti će podupirati takve teme, projekte i promišljanja na tragu iznalaženja podloge za dosita ravnomjeran, policentričan razvoj cijele Hrvatske."

Detalj iz HAZU na dan rasprave o

projektu BEPO "Neretva"

Autori naglašavaju kako je ultimativni cilj spomenutog projekta uspostava baš intermodelarnog logističkoga koridora Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovor i osnivanje prekograničnog poslovnog Parka i multimodalnog prometnog čvorišta u dolini Neretve te u zaleđu istoimene rijeke u ruralnom prostor, gdje već imaju tri formirane gospodarske zone na području općina Kula Norinska i Pojezerje te Ljubuški, neposredno uz novi granični prijelaz Metković, dakako uključujući i infrastrukturu Luke Ploče i Vukovar, kao i željezničku cargo-infrastrukturu u sklopu koridora 5 C. Inače, projekt Parka BEPO "Neretva" zamišljen je kao organizacija i uspostava gospodarske slobodne zone specifičnih obilježja, u kojima se ne bi primjenjivale uobičajene carinske i trgovačke barijere. No povezanost Parka s lukama Ploče i Vukovar, neposredan spoj na glavne željezničke i cestovne koridore te planirana izgradnja zračnog carago - terminala, omogućilo bi uspostavljanje najpovoljnijeg sustava multimedijalnog transporta koji bi se odvijao preko Parka BEPO "Neretva", kao logističkog i cargo - centra makro - regionalnog značenja.

HAZU podupire projekt BEPO "Neretva", ravnomjeran i policentričan razvoj Hrvatske

Zamišljeni koncept organizacije i upravljanja projektom podrazumijeva i korištenje brojnih tehnologijskih, socijalno - pravnih i ekonomskih inovacija, koji će potvrditi kako održivi razvoj i poslovna profitabilnost nipošto nisu međusobno isključivi. No značajne sastavnice Projekta BEPO "Neretva", koji unosi dašak novog, bogatijeg i sigurnijeg života taj ruralni prostor su: bio-energetski sektor, eko-industrija, poduzetništvo i okoliš, koji bi itekako dobro došao u budućnosti oko 400.000 stanovnika na površini od oko 2.000 hektara, pokrenuvši održivi gospodarski razvoj u radijusu od 50 km, jer bi omogućio otvaranje 3.000 radnih mjesta.

I na vukovarskom području je istodobno planirana izgradnja Transportno - logističkog centra "Vuka" kako bi zaživio i koridor Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar. Svi očekuju, posebice žitelji spomenutih općina i gradova na jugu Hrvatske i u istočnoj Slavoniji te u BiH, kao i Konzorcij "Neretva" i Brodski institut, kako će Projekt BEPO "Neretva" privući brojne zainteresirane investitore, čak i one iz daleke Kine te inih zemalja Dalekog istoka, čija bi realizacija prema prvim neslužbenim podacima mogla stajati oko dvije milijarde eura.

Znanstvenom skup nazočili su veleposlanik Indonezije u Hrvatskoj Agus Sardijana i predstavnici Kineskog veleposlanstva koji su se također upoznali s hvale vrijednim Projektom BEPO "Neretva" koji uistinu mnogo obećava - gospodarski boom odnosno preporod kada se u cijelosti ostvari.

Projekt BEPO "Neretva" obećava gospodarski boom nerazvijenih krajeva Hrvatske

U radu Međunarodnog znanstvenog skupa sudjelovali su direktor Projekta BEPO "Neretva" Ante Zloić, predstavnici Lučke uprave Ploče - Svemir Zekulić, Nena Crljenko Dropulić i ravnateljica Deša Rathman. Dakako, pozornost nazočnih privuklo je i izlaganje predsjednice Udruge "Naša lijepa Neretva'", Ane Musa, koja je akademike ukratko upoznala o najavi tobožnje izgradnje TE na ugljen u Pločama, dakako i o (negativnoj) reakciji stanovnika neretvanskog i šireg područja na najavljeni projekt.

Slijeva: Ante Zloić, Svemir Zekulić,

Nena Crljenko Dropulić, Vladimir Korman

- sudionici znanstvenog skupa HAZU

Proučivši Projekt BEPO "Neretva", koji je postao i aktualnom temom ne samo u dolini Neretve, predsjednica Udruge "Naša lijepa Neretva" tom je prigodom napomenula kako bi se eventualna izgradnja TE na ugljen u Pločama itekako kosila s novim projektom koji obećava gospodarski preporod u dolini Neretve i njenom okruženju. Tada je ujedno zatražila ocjenu i komentar od stručnjaka na projekt o najavljenoj izgradnji TE na ušću Neretve, posebice s ekološkog aspekta koji je itekako naglašen u strukturi Projekta BEPO "Neretva". "Postoji ozbiljna namjera da se u Pločama i dolini Neretve izgradi termoelektrana na ugljen. Htjela bih da se HAZU oglasi o tom pitanju, a ujedno vas molimo da nam pomognete", kazala na Međunarodnom znanstvenom skupu HAZU predsjednica Udruge "Naša lijepa Neretva'", Ana Musa.

Ana Musa, predsjednica

Udruge "Naša lijepa Neretva"

Zatim je reagirao predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU, akademik Josip Božičević. Obraćajući se gospođi Ani, rekao joj je: "Molimo Vas, pošaljite nam dopis o tom slučaju, sazvat ćemo Znanstveno vijeće, raspraviti o tome i donijeti odluku." U radu Znanstvenog skupa je sudjelovao i prof. dr. sc. Božo Skoko čije je izlaganje o sociološkim, ekonomskim i politološkim aspektima na prostoru koje je zahvaćeno navedenim projektom. Istaknuo i moguće razvojne segmente koje bi, na temelju rezultata provedenog istraživanja, navedeni projekt i potaknuo, koji je dr. Skoko nazvao ambicioznim jer bi dolini Neretve i okruženju donio više tisuća radnih mjesta.

Eventualna izgradnja TE u Pločama bi se kosila s novim projektom BEPO "Neretva"

Neretvani ističu kako je prvorazredni Projekt BEPO "Neretva" prezentiran još protekle godine (2013.) u sklopu tradicionalnog 16. maratona lađa na Neretvi, na Gospodarskom forumu. Mnogima od njih se u pamćenje usjekla najavljena izgradnja poslovnog Parka na području triju postojećih formiranih gospodarskih zona, ukupne površine oko 2.000 hektara, na granici država Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine - u općinama Kula Norinska i Pojezerje (poduzetničke zone "Nova Sela" i "Pozla Gora") te na području općine Ljubuški (poslovna zona "Zvrići"). Predmetno zemljište uglavnom je vlasništvo navedenih općina i djelomice državno vlasništvo. Svi ističu kako je riječ o projektu od iznimne važnosti za BiH i obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine, no drugo je pitanje kako i koliko je naša zemlja iskoristila svoju priliku u velikoj europskoj obitelji tijekom jednogodišnjeg razdoblja?

Pogled na grad i luku Ploče

Svi manje-više ocjenjuju da je riječ o jednom od rijetkih projekata međugranične suradnje na tom prostoru, koji iziskuje usklađenost namjera i ciljeva s obje strane granice. Zamišljen kao bio-energetski, eko-industrijski i poslovni park realizacija Projekta BEPO "Neretva" bi omogućila i negaciju loših učinaka granice zato što će se u sklopu poslovne zone uspostaviti jedinstveni granični režim koji će omogućavati znatno brži i funkcionalniji promet roba i razmjenu rada. Naglašeni su i ekološki aspekti, jedinstveni na spomenutom području, koji će ujediniti sve resurse na ekonomičan, ujedno i ekološki način. Zato se sa sigurnošću može reći kako će se Projektom BEPO "Neretva" intenzivno poticati zaštita i očuvanje prirode, posebice kada je riječ o zaštiti sliva Neretve te zaštiti Neretvanske doline i od možebitne izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama.

Foto: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Projekt BEPO Preporod Neretve Koridor Ploče - Mostar - Sarajevo - Vukovar Međunarodni znanstveni skup Razvoj gospodarstva Jadranska magistrala HAZU Koridor od Ploča do Vukovara Zvonko Kusić Josip Božičević Ante Zloić Sanja Steiner Prometni pra

Izdvojeni tekstovi