• Ruralni razvoj Zagore
  • 22.02.2014. 13:15

Proizvodnja hrane - budućnost Lećevice

Lećevački sir Pramenka - nezaboravan okus Zagore, sklad nedirnute prirode

  • 2.446
  • 245
  • 0

Čini se kako se ruralnom razvoju Hrvatske poklanja pozornost, ali još uvijek ne na zadovoljavajućoj razini. Doduše, u zadnje vrijeme se pokreću akcije sa svrhom realizacije ideja o osmišljavanju zadrugarstva gotovo u svim poljoprivrednim kategorijama, kao novog vida zajedništva, primjerice u proizvodnji zdravstveno ispravne hrane, u sprezi takvih i sličnih projekata u sklopu ruralnog razvoja i kao dopune seoskog turizma. No, doima se kako se žele okupiti i udružiti zainteresirani ratari i povrtlari, voćari, maslinari, vinogradari, pčelari, stočari, proizvođači mlijeka i sira, pršuta, dalmatinske pancete te utemeljiti poljoprivredne zadruge prema srodnim djelatnostima. Svima je cilj kako što prije i lakše ostvariti predviđeni cilj. Primjerice, poljodjelci imaju tradicionalnu zadaću kako pripremiti i obraditi zemljište, obaviti sjetvu, urediti nasade, proizvoditi, brati plodove i plasirati ih na tržište, prodati, a onda i naplatiti.

Pokretanje i osmišljavanje programa modernog zadrugarstva

Mjerodavni kažu kako je riječ o modernom zadrugarstvu sličnom u razvijenim zapadnim zemljama, poput onih u Europskoj uniji. Ali se nedovoljno razmišlja o tome, od kolike bi koristi budućim zadrugarima bili mnogobrojni napušteni objekti, kao što su zgrade proizvodno-uslužnih pogona, brojnih škola, nekadašnjih kamenih zadružnih domova na otocima, priobalju i u dalmatinskom zaobalju, kad bi se obnovili i prenamijenili.

Pramenka, tvrdi sir

Naime, riječ je o zgradama bivših škola u naseljima koja su ostala bez djece i mladih obitelji te pogona poput bivših tvornica 'Dalmatinke', poznate predionice i tvornice konca u Sinju; 'Cetinke', tvornice plastičnih masa u Trilju, imotske 'Koke' i 'Pionirke', sinjske 'Trnovače', splitske 'Jugoplastike', koje rastače zub vremena. Govori se kako bi trebalo što prije izraditi odgovarajuće razvojne projekte o modernom zadrugarstvu nakon što je Hrvatska ušla u EU, kako bi se iz određenih fondova dobila financijska potpora. Dakako, mnogi poljodjelci traže i odgovore od mjerodavnih savjetodavnih poljoprivrednih službi kako će se organizirati u zadrugarstvu te hoće li imati siguran otkup proizvoda, veće cijene.

Neki pak pretpostavljaju kako će se dio sredstava moći uložiti u razvoj zadrugarstva, očekujući kako će imati manje cijene pri kupnji repromaterijala te da će eventualni ostatak sredstava moći uložiti u kupnju dijela poljoprivredne mehanizacije, izgradnju svojih skladišta. Sličnu akciju pokreću i ribari, obrtnici, a svima su manje-više poznate novoosnovane poljoprivredne zadruge i braniteljske poljoprivredne zadruge diljem Dalmacije, poput one u Lećevici, Imotskom, Segetu, Hrvacama (Dabar), Polači, na Šolti te, prema ocjeni mjerodavnih, sve dobro rade i uspješno posluju.

Diljem Dalmacije niču nove poljoprivredne zadruge - u Zagori i otocima

Osim Kostanja u Zabiokovlju, nešto veća pozornost na osnivanju modernog zadrugarstva zapaža se i u Lećevici, općini koja se prostire na 90-ak kilometara četvornih u zaleđu Kaštelanske rivijere s tek oko 700 stanovnika. Riječ je o velikom prostoru gdje živi posve mali broj ljudi, uglavnom starije dobi.

Ante Tonči Klepić, zamjenik načelnika

Mladi su, u potrazi za poslom, oduvijek odlazili s rodnih ognjišta - u Split, Solin, Kaštela, Trogir, ali i u inozemstvo. Stručnjaci, posebice demografi, ocjenjuju kako će Lećevica i šira Zagora mnogo dobiti izgradnjom Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u kojemu će se u početnoj fazi zaposliti najmanje 50 osoba. Još toliko ljudi, najavljeno je, zaposlit će se u poduzetničkoj zoni u sklopu Županijskog centra. Površina parcele na kojoj će se sagraditi centar u Kladnjicama ima 180.000 metara četvornih, a otkupna cijena zemljišta je 95 kuna za metar četvorni. Mjerodavni tvrde kako je zatvorena financijska konstrukcija gradnje Centra od oko 55 milijuna eura, prema prvotnom izračunu, gdje će se primijeniti suvremena mehaničko-biološka obrada.

Etno selo Škopljanci

Inače, dimenzije postrojenja velebnog objekta bit će 120 x 54 metra na ukupnoj korisnoj površini od 54.000 metara četvornih, pod istim krovom. Kompjutorizirani i automatizirani proces odvijat će se na više proizvodnih traka. Naime, samo izgradnja zgrade i kupnja postrojenja koštat će, prema prvotnom izračunu, oko 32 milijuna eura, a taj novac je navodno osiguran po povoljnim uvjetima na ime zajma od Europske banke za obnovu i razvoj. Doznajemo kako su odobrenje za zajam dobili nakon što je odgovarajuća komisija pozitivno ocijenila projekt. Inače, projekt je bio kandidiran za predpristupne fondove EU-a nakon što je pravodobno pripremljena kvalitetna dokumentacija. Još bivši načelnik lećevačke općine je izjavio kako je 'odobrenjem projekta o izgradnji Centra dobiveno bespovratno i 13 milijuna eura, dok je ostatak namaknut od Hrvatskog fonda energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te nešto više od četiri milijuna eura od Splitsko-dalmatinske županije'.

Ante Baran, bivši načelnik Lećevice

Arhitekti i dizajneri su najavili kako će se zgrada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama stilom i izgledom odlično uklopiti u prirodni okoliš i bit će tamno-zelene boje. Oko zgrade bit će zelenilo, trava, cvijeće poput sličnih objekata u cijeloj Europskoj uniji. Neće biti nikakve buke, neugodnih mirisa. Doduše, bivši načelnik Općine Lećevica je upozoravao kako je gradnja Centra često prolongirana, iako je izrađena lokacijska dozvola, baš kao i kompletna dokumentacija za raspisivanje javnog međunarodnog natječaja za izbor izvođača radova, te ishodovanje građevinske dozvole. Također je najavljivano kako bi gradnja Centra, nakon što započnu radovi, mogla trajati najviše dvije godine.

Lećevica općinsko središte

Konačno rješenje u pogledu zbrinjavanja otpada za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju, za svih njezinih 55 gradova i općina - počevši od najvećeg odlagališta Kerepovc u Gradu Splitu, naših otoka, priobalja i zaobalja - uistinu je Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici (Kladnjice). Na tom se prevažnom projektu intenzivno radi , posebice nakon usvajanja, izmjene i dopune Županijskog prostornog plana“, poručio je ovih dana splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja, inače bivši dugogodišnji načelnik Općine Dugopolje.

Aktualni zamjenik općinskog načelnika Lećavice Ante Klepić također upozorava kako realizacija tog projekta u Kladnjicama, u koji su najviše uprti pogledi mladi toga kraja, debelo kasni te da je i početak gradnje takoreći neizvjestan.

U Lećevica se ponovo proizvodi poznati lećevačke sir - sada u 'Pramenki'

Nakon završetka stručnog studija na Ekonomskom fakultetu u Splitu, vratio sam se svojim korijenima u Lećevici, poput više mladih ovog kraja. Jer, razvoj naše Lećevice vidimo u pozitivnom ozračju. Naime, danas imamo definirane razvojne projekte poput Županijskog centra za gospodarenje otpada u Kladnjicama.

Veliki interes za lećevački sir

No problem je u tome što realizacija tog projekta kasni, a i početak gradnje je takoreći neizvjestan. Ne tako davno u općinskom središtu su obnovljene zgrade mjesne ambulante i naša stare mljekare i sirene koja je ponovo krenula proizvodnjom poznatog lećevačkog sira pod nazivom Pramenka, inače poznate kvalitetne i ukusne lećevačke delicije, toliko tražene na tržištu. Obnovili smo i osnovnu školu te otvorili dječji vrtić. Ovdje su nedavno krenuli i projekti malog poduzetništva i seoskog turizma kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Općina Lećevica daje potporu svakom proizvodnom projektu koji ne onečišćuje okoliš podupirući i osnivanje poljoprivredne zadruge, u čijem će se sklopu proizvoditi i eterična ulja od ljekovitih trava", upoznaje nas Ante Klepić.

Lećevački sir u sušionici

Podsjeća kako je stara lećevačka sirana obnovljena 2009., koja je prije više od pola stoljeća proizvodila oko deset tona sira godišnje. Doznali smo kako je uoči pokretanja nove proizvodnje lećevačkog sira 2010. godine implementiran sustav HACCP kako bi se osigurala vrhunska kakvoća tog proizvoda. To je potvrdilo i Povjerenstvo Europske komisije, koje je siranu u Lećavici uvrstilo u objekt prve kategorije, gdje odnedavno, umjesto pogona mljekare splitske tvrtke Mils, radi privatna mljekara i sirana pod nazivom Pramenka, vlasništvo Mileve Mimica-Lucić. Inače, u toj se sirani proizvode kvalitetne i ukusne vrste sireva poput lećevačkog tvrdog sira, lećevačkog trapista, lećevačkog škripavca, lećevačke skute. Stručnjaci ističu kako se ti sirevi odlikuju originalnošću tehnologije, svojom izvornošću koja se ugrađuje u te hvalevrijedne proizvode, no koliko je lećevački sir aromatičan, ukusan, sladak potvrđuje i velik interes degustatora (kušača) na sajmovima, kupaca i potrošača na širem tržištu.

Lećevački sir - nezaboravni okus Zagore, sklad nedirnute prirode

Kako je riječ o proizvodima potencijalno iznimno velike profitabilnosti, ali i visoke cijene, stručnjaci također predlažu kako je na tim proizvodima potrebno provesti jednu od mogućih zaštita na europskoj razini. Tumače kako baš u tom smislu tvrdi sirevi jadranskog i dinarskog podneblja čine značajan potencijal s obzirom i na to da se u njihovoj proizvodnji koristi visoko-vrijedna sirovina - ovčje mlijeko proizvedeno od ekstenzivno uzgojenih ovaca na prirodnim pašnjacima karakterističnog botaničkog sastava, u kojem dominira aromatsko mediteransko bilje iz čiste prirode. Nije suvišno podsjetiti kako se Lećevački sir oduvijek proizvodio uglavnom u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te bio poznat kupcima, diljem svijeta, potrošačima na širem tržištu. Očito, Lećevičani su ponosni što su obnovljene mljekara i sirana te što je ponovno pokrenuta proizvodnja lećevačkog sira koji se u njihovim domovima pravio od davnina.

Zgrada privatne sirane i mljekare Pramenka

Proizvodnju lećevačkog sira temeljimo na tradicionalnoj recepturi uz primjenu moderne sirovinske opreme i suvremenih metoda starinske tehnologije. Naime, pokretanjem proizvodnje tog sira u staroj sirani, bila nam je namjera vratiti iz zaborava, iz lijepih uspomena djetinjstva ljudi ovog kraja, dakako i nezaboravni okus Zagore, koji se skriva u starinama mirisa mnogobrojnih aromatičnih trava te suncem okupanih škrtih pašnjaka trave. Bogatstvo okusa bilja pretače se u mlijeko od kojeg proizvodimo lećevački sir. No taj sklad nedirnute prirode osjeća se u svakom zalogaju tog sira. Podsjetimo kako je proizvodnja lećevačkog sira u pogonima stare sirane započeo još davne 1962. godine. Tada, a i poslije, sir se proizvodio iz punomasnog ovčjeg, kravljeg i miješanog mlijeka ovisno o dobu godine i dostupnosti mlijeka. Godine 2010., pri samom pokretanju proizvodnje sira implementirali smo sustav HACCP kako bismo osigurali proizvode vrhunske kakvoće, što je potvrdilo i Povjerenstvo Europske komisije koje je siranu Pramenka uvrstilo u objekt prve kategorije“, doznajemo od gospođe Mileve Mimica-Lucić, direktorice te tvrtke.

U izgradnju komunalne infrastrukture uloženo više od 50 milijuna kuna

Upućeni ističu kako je kako je Općina Lećevica zadnjih godina uložila više od 50 milijuna kuna u izgradnju objekta komunalne infrastrukture, ali to nije sve. Izgradila je, kažu, i vodovod Kladnjice-Divojevići čija je investicija vrijedna 17 milijuna kuna što je također puno za tako malu patuljastu i gospodarski nerazvijenu općinu.

Lećevački sir

Također je riješen i problem vodoopskrbe mještana Radošića, eko-etno sela, kamo je dovedena voda iz vodovoda Krka. Lećevičani očekuju kako će njihova općina ipak naći svoje mjesto pod suncem Dalmatinske zagore, dakako i opstati te da se neće pripojiti nekom velikom gradu. Žitelji toga područja u kaštelanskom zaobalju su itekako zabrinuti što ne vide mogućnost zaposlenja mladih ljudi niti kvalitetan i siguran izvor prihoda.

Svi priželjkuju kontinuiran plan razvoja, a to se sve može lakše i brže postići kroz program modernog zadrugarstva i proizvodnju eko-hrane, obnovu sela i njihovu prenamjenu u etno-sela, kroz projekte ruralnog razvoja i razvoj seoskog turizma, za što je to područje itekako pogodno. Mnogi baš u tome vide budućnost Lečevice, tvrdeći kako Lećevičani imaju dostatne količine zdrave vode, prikladnu klimu, tradiciju, vrijedne ljude, a nadohvat ruke su i turističke destinacije u priobalju poput Kaštelansko-trogirske rivijere, Splita.

Budućnost Lećevice u proizvodnji eko-hrane i seoskom turizmu

Ono što također raduje stanovnike toga područja je baš to što njihova općina kontinuirano podupiremo razvojne projekte vezane za uzgoj voća i povrća, podizanje stočnih farmi te proizvodnju mlijeka, sira i mesa, meda i inih pčelinjih proizvoda. Veseli ih što se na njihovu području razvija ruralni turizam što potvrđuju nove vikendice, koje su obnovljene i izgrađene zadnjih godina nakon što je tim prostorom prošla autocesta. Mladi ljudi svoju budućnost i opstanak na ognjištima svojih predaka, dakako i perspektivu šireg područja u primorskom odnosno kaštelansko-trogirskom zaleđu, vide i u realizaciji projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, dakako i u probijanju tunela Vučevica-Kaštela kroz Kozjak, te izgradnju Tehnološkog parka Vučevica na površini od 55,54 hektara. Riječ je o vitalnim projektima koji, ako se ostvare, mladim obiteljima jamče zapošljavanje te popravak i demografske slike u tom dijelu Dalmatinske zagore gdje su neka prezimena nažalost izumrla, kao i njihovi zaseoci.


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Pročitaj više »

Tagovi

Razvoj Seoski turizam Lećevica Pramenka Vodoopskrba HACCP Tradicionalna proizvodnja Mileva Mimica-Lucić OPG Ante Baran Gospodarenje otpadom Razvojni projekt Škopljanci

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi