Poučna staza obitelji Burić: Posjetiteljima nije dovoljan samo kvalitetan proizvod, traže i priču

U Presiki, mjestu nedaleko Vrbovskog, prije dvije godine otvorena je API komora do koje vodi poučna staza dužine oko 250 metara. Ideja je rođena nekoliko godina prije konačne realizacije, a sada je vrijedna obitelj Burić dokazala da poljoprivredna površina definitivno može biti polivalentna.

Na poučnoj stazi postavljeno je 25 pločica koje posjetitelje uče o svijetu pčela, pčelinjim proizvodima i goranskim biljkama koje su ovim bićima važne. Staza vodi na proplanak s kojega se pruža predivan pogled na Vrbovsko i okolnu prirodu, a od izlaza s autoceste je udaljen samo 5 km.

Burići pčelare sa 70-ak košnica i seleći su pčelari. Parcela u Presiki bila je neiskorištena djedovina, a ovo je tek jedna od lokacija na kojoj drže pčele.

”Shvatio sam da je, s obzirom na pogled i udaljenost od ceste, ovo idealna pozicija za izletište na kojem bismo mogli prezentirati život pčela, goransko bilje i njihov suživot”, kaže Saša Burić, vlasnik istoimenog OPG-a.

Pčele su u kućicu na izletištu preselili prije tri godine, dok je 2023., nakon uređenja okoliša i poučne staze - bilo otvorenje. Neprestano uređuju, sade novo cvijeće... Izgradili su ove godine i novu nadstrešnicu. Uvijek ima prostora za dodati nešto novo, kažu, a i iskreno uživaju u uređenju. Užitak će biti potpun kada dovrše nadstrešnicu gdje ljeti planiraju održavati predavanja za 40-ak osoba.

Prilagođena predavanja

Koncept je za sada takav da Saša izletnike dočeka na cesti, kratko im predstavi OPG, a potom se kreću od pločice do pločice prilikom čega domaćin opisuje detalje iz pčelinjeg ili biljnog svijeta, ali samo bilja koje je vezano za pčelarstvo u Gorskom kotaru.

Predavanja su prilagođena različitim skupinama. Kada dođu pčelari, priča im o specifičnostima Gorskog kotara, što je najzanimljivije onima koji pčelare daleko, u Slavoniji ili Zagorju, primjerice. Posjetiteljima kroz šetnju prezentiraju i svoj rad.

Postoji veliki interes za grupe školske djece. Ciljano ih se dovodi u kasnu jesen kada su pčele tromije jer je sigurnost uvijek na prvom mjestu. Saša djeci predaje na drugačiji način, ali im uvijek pokušava dočarati u kakvoj ovisnosti žive biljke, životinje i ljudi.

Medonja s OPG-a Burić: Nema boljeg nego čuti "kažu da imate odličan med i da ne kemijate"

Treća skupina su team-building ekipe s kojima se može dogovoriti šira ponuda, naprimjer cattering s vanjskom tvrtkom. Upravo za takve grupe bi jako dobro došla nadstrešnica što bi bio zadnji građevinski zahvat koji bi ovdje poduzeli. Plan je fokusirati se na cvijeće, cvjetne trake, općenito na bilje.

Dodatni sadržaj

Saša kaže da od kada je krenuo s API komorom ima dosta upita od strane vlasnika kuća za odmor koji svojim gostima žele omogućiti poseban doživljaj, neku priču nevezano za objekt u koji su došli na odmor. Turistički vodiči koji vode grupe ili individualni izletnici koji posjećuju Kamačnik također traže dodatni sadržaj, a ovo je jedan od rijetkih na ovom prostoru.

Gorski kotar mora razvijati dodatne sadržaje, smatra Saša, no to još nije dovoljno prepoznato od strane lokalnih subjekata u turizmu. On je pionir koji se mora izboriti za određene stvari, kako navodi, međutim vidi da to sve ipak ima smisla - priča se širi i rezultati su vidljivi.

”Posjetiteljima više nije dovoljan samo kvalitetan proizvod, traže i priču koja ide uz to, cijeli jedan paket”, govori.

Saša je komunikativan i lako prenosi ono što zna, ali trebale su godine za steći svo to znanje i iskustvo. Uloženo je jako puno vremena u razna proučavanja - prisjeća se brojnih noći koje je gubio istražujući zapise kako bi sakupio što više informacija.

Lijepo im je krenulo, kaže, ali iziskuje puno rada i nije nešto što bi jedna osoba mogla sama. On bez svoje obitelji ne bi uspio doći do ovoga gdje su danas. U Gorskom kotaru je problem što pčelari najčešće rade sami, govori, rijetko kada je cijela obitelj uključena.

Kod njih posao funkcionira na način da dok on odrađuje turu, sin Jakov posprema od grupe prije, a supruga Monika priprema osvježenje i ostalo što treba za grupu koja je u dolasku, dakle sve rade timski.

O pčelama

Uz poučnu stazu koja vodi do izletišta nalaze se pločice s informacijama vezanima za pčele, prva govori o sastavu košnice. Ovdje doznajemo osnove o pčelama, njihovom životu i domu.

Saša nam je ispričao da pčela radilica ima pet očiju što je za životinjski svijet vrlo neuobičajeno; ima ticala koja su također zanimljiva priča; tri para nogu, a svaki par ima svoju funkciju; dva para krila, prva pogonska, zadnja pomoćna i koristi ih kada ona to odluči.

U zadku ima dosta žlijezda koje u jednom periodu života proizvode vosak. Pčela, nadalje, ima želudac i medni mjehur u koji sprema nektar. U glavi, osim žlijezda koje proizvode matičnu mliječ u određenom periodu života, ima usni aparat koji je vrlo kompliciran, a liči na švicarski nožić.

Na kraju zadka je žalac kojeg imaju samo medonosne pčele. Radilica živi 40-ak dana, matica može doživjeti i 6 godina. Doznali smo i kako se trut rađa iz neoplođenog jajašca, a radilica iz oplođenog, te još mnogo drugih zanimljivosti.

Ekološka osviještenost

Nakon šetnje poučnom stazom, stigli smo na odredište gdje su nas dočekali Sašin sin Jakov i supruga Monika koja je pripremila degustaciju.

”Degustaciju smo koncipirali na način da umjesto klasične žlice ponudimo nešto što će gosti konzumirati zajedno s medom - po principu 'pojedite svoju žlicu'. Na taj način smo izbacili plastiku i ostale materijale”, pojašnjava Monika dok degustiramo razne vrste medova i drugih proizvoda. Ukoliko se pojavi netko alergičan na gluten, uvijek može koristiti pravu žlicu.

Osim toga, ne koriste plastične, nego papirnate vrećice, a i inače izbjegavaju plastiku. Radije koriste staklo ili druge vrste posuda.

Monika nam govori i kako na mjestima gdje pčelare ne uvode nove biljke. ”Ovdje, recimo, imamo nevene, posadili smo i lipe, bazgu.. Dolje ispod pčelinjaka su posađene razne trave. Zanimljivo je da pčela koristi 20 trava za liječenje”, opisuje dodajući da oni još nemaju svih 20, ali su u planu.

Jedna lipa u bespašnom razdoblju puno znači, pojašnjavaju, a i njima će stvarati hlad. ”Moramo se staviti u prostor u kojem jesmo i prilagodit mu se”, kažu Monika i Saša Burić, bračni par iz Vrbovskog koji uživa živjeti i raditi u predivnoj goranskoj prirodi.